Premijer Andrej Plenković kazao je na sjednici Vlade da je Hrvatskoj dosad uplaćeno 3,6 milijardi eura u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u iduće dvije i pol godine bit će uplaćeno još više sredstava, koja će biti velike poluge za investiranje i realizaciju projekata. Istaknuo je kako je Hrvatska druga najuspješnija zemlja u Europskoj uniji u provedbi Plana oporavka i otpornosti.
Vlada će svoju predanost u cilju obnove i revitalizacije potresom pogođenog područja nastaviti i dalje
Potpredsjednici Vlade i ministri Tomo Medved i Branko Bačić osvrnuli su se na aktualno stanje vezano uz obnovu i revitalizaciju na području zahvaćenom zagrebačkim i petrinjskim potresom.
Ministar Bačić je izvijestio kako je prije nekoliko dana posjetio Glinu, u kojoj je dosad obnovljeno 960 zgrada i obiteljskih kuća, a iz Fonda solidarnosti su ugovorena 73 projekta, od čega je njih 60 završeno, dok ih je 13 još u obnovi.
Istaknuo je kako je i prije potresa središte Gline bilo devastirano, te u velikom dijelu nenaseljeno, stoga za velik broj zgrada u samom centru Gline, koje su potresom oštećene, nije podnesen zahtjev za obnovu, zbog čega u ovom trenutku nije ni moguće takve zgrade obnavljati kroz Zakon o obnovi.
Međutim, dodao je ministar, zbog revitalizacije grada i uređenja njegovog užeg središta, potrebno je napraviti poseban program, koji je i dogovoren s načelnikom Gline, a na temelju kojeg bi se provele određene aktivnosti kako bi se centar grada mogao obnoviti na način na koji se obnavlja i šire područje Gline.
Ministar je posjetio i Općinu Gvozd, gdje se, kako je kazao, grade dvije višestambene zgrade s 26 stambenih jedinica, koje će biti dovršene tijekom ljeta, a sam projekt je financiran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
Izvijestio je i kako je ovaj tjedan potpisao ugovore za nekonstrukcijsku obnovu 200 višestambenih zgrada u Zagrebu, te će do kraja svibnja njih 45 ići u nekonstrukcijsku obnovu.
Kada govorimo o obnovi na području zahvaćenom zagrebačkim i petrinjskim potresom, dodaje, ukupno je obnovljeno 11.241 privatna zgrada ili obiteljska kuća, odnosno 44.815 stambenih jedinica, a tome treba pridodati još 624 završena projekta obnove zgrada javne namjene.
„U ovom trenutku, u obnovi na spomenutom području je 1688 gradilišta, a podatak koji govori o dinamici i intenzitetu obnove je taj da je samo na obnovu privatne imovine od siječnja ove godine do kraja travnja utrošeno 89 milijuna eura, što je u potpunosti u skladu s planom i proračunom koji je bio predviđen za 2024. godinu“, poručio je Bačić.
Na mjere i aktivnosti obnove na području Karlovačke županije dosad uloženo 47,5 milijuna eura
Ministar Medved je kazao kako je, uz najviše stradalu Sisačko-moslavačku županiju u razornom potresu 2020. godine, u čiju je obnovu i revitalizaciju dosad uloženo više od milijardu i 100 milijuna eura, potrebno naglasiti i aktivnosti obnove i revitalizacije na području Karlovačke županije, koju su početkom svibnja ove godine pogodila dva nova potresa.
Inženjeri Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo utvrdili su manja oštećenja na objektima na području Slunja i Općine Rakovica, izvijestio je Medved, i dodao da će se, nakon što stanovnici prijave štetu stožerima civilne zaštite, provesti detaljni izvid oštećenja na svim prijavljenim objektima, kako bi se utvrdili stvarni razmjeri štete ova dva potresa.
Podsjetio je i kako je na području Karlovačke županije, na mjere i aktivnosti obnove i revitalizacije nakon potresa u prosincu 2020. godine, do sada uloženo gotovo 47,5 milijuna eura, a program revitalizacije Karlovačke županije se nastavlja kontinuirano provoditi i dalje, stoga je krajem travnja ove godine Ministarstvo turizma i sporta uručilo pet ugovora za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina, u vrijednosti oko 620 tisuća eura.
„Vlada će svoju predanost u cilju obnove i revitalizacije potresom pogođenog područja nastaviti i dalje, i to ne samo da se život vrati na razinu prije potresa, nego da svim stanovnicima i Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije omogućimo još kvalitetniji i sigurniji život“, zaključio je ministar Medved.
Hrvatska ukupno izborila oko 10 i pol milijardi eura
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je Izvješće o ispunjavanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Podsjetio je da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti dio onoga što se na razini Europske unije naziva instrumentom „Iduće generacije“, snažnog političkog i financijskog odgovora Europske unije na gospodarske posljedice pandemije Covida-19.
Hrvatska je u tom kontekstu izborila ukupno oko 10 i pol milijardi eura, nešto od toga je bespovratna pomoć, nešto su izrazito povoljni zajmovi, a dosad smo primili četiri rate sukladno dinamici ispunjavanja svih kriterija i indikatora, uz dva avansa.
Prvi avans iznosio je 818, a drugi 585 milijuna eura. Jedna je rata iznosila oko 160 milijuna eura, dok su tri rate iznosile više od 700 milijuna eura svaka.
Poslan zahtjev za isplatu pete rate u iznosu od 822 milijuna eura
"Do sada je Hrvatskoj ukupno uplaćeno 3,67 milijardi eura. Prije manje od mjesec dana poslali smo i zahtjev za uplatu pete rate od 822 milijuna eura”, istaknuo je Plenković.
Dodao je da će slijedeće rate biti čak i veće. Šesta će iznositi 836 milijuna eura, a sedma i osma više od 900 milijuna eura. Zadnja, 10. rata iznosit će više od milijardi eura.
"Sva ta sredstva pristizat će u Hrvatsku do kraja 2026. godine. Dakle, u iduće dvije i pol godine doći će ogromna sredstva i bit će to velike poluge za investiranje i realizaciju projekata”, rekao je Plenković.
Kazao je i kako je Hrvatska, kada je riječ o ispunjavanju NPOO, sasvim u vremenskim okvirima. Pritom je ispunjeno, kako je naveo, 157 od 157 zadanih indikatora, a oni u sebi sadrže 122 reforme i 35 investicija.
"Sada smo u fazi ispunjavanja tih istih indikatora za šestu ratu, a njih je već do sada ispunjeno devet", kazao je.
Hrvatska druga najuspješnija zemlja i provedbi Plana oporavka i otpornosti
Hrvatska je, kako je rekao Plenković, uspoređujući s drugim zemljama Unije, druga najuspješnija zemlja u EU u provedbi Plana oporavka i otpornosti, jer je druga u EU koja je poslala zahtjev za isplatom pete rate. Prva je Italija.
Što se tiče natječaja, poziva, izravnih dodjela i financijskih instrumenata u okviru NPOO-a, kumulativno od početka provedbe do 30. travnja ove godine Hrvatska ih je realizirala i u potpunosti je završeno 27 posto, a u tijeku je 28 posto od ukupne alokacije.
Kroz natječaje, pozive, izravne dodjele i financijske instrumente povučeno 5,6 milijardi eura
„Dakle, 5,6 milijardi eura je povučeno ili se trenutno apsorbira kroz različite natječaje, pozive, izravne dodjele i financijske instrumente. Dodatne 2,4 milijarde eura su u pripremi i do kraja ove godine ćemo biti kumulativno na skoro 80 posto“, kazao je Plenković.
Naveo je i primjere važnih investicija iz NPOO-a, pa kazao da je iznos od 1,2 milijarde eura izdvojen za vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom, za razvoj prometnog sustava osigurano je gotovo 900 milijuna eura od čega 60 milijuna eura za modernizaciju tramvajskog prometa te nabavku 30 niskopodnih tramvaja za Zagreb i Osijek. Tu je i 11 milijuna eura ulaganja u luke za javni promet, primjerice Split i Brač, te devet milijuna eura u sustav prihvata, otpreme i napajanja zrakoplova u Zračnoj luci Zadar.
Istaknuo je reformu obrazovnog sustava, o kojoj je rekao da je to najveća reforma do sada uopće u smislu infrastrukturnog ulaganja i za koju je osigurano 1,7 milijardi eura. Naveo je i ulaganja u zdravstveni sustav za što je osigurano 340 milijuna eura, u pravosuđe više od 100 milijuna eura, u sustav socijalne skrbi više od 100 milijuna eura, investicije u poljoprivredu od 131 milijun eura, od čega primjerice 80 milijuna eura za izgradnju i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće, te dvije milijarde eura za obnovu zgrada od potresa i energetsku učinkovitost.
Naknada štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine te za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina
Izmijenjena je Uredba o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan pojasnio je da je njome određeno da se naknada štete nastale po osnovi otuđenja mineralne sirovine obračunava prema tablici tržišne vrijednosti mineralne sirovine, a istu propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom, ovisno o kretanjima na tržištu. Predmetna uredba stupa na snagu 1. srpnja ove godine.
Ministar Habijan predstavio je i izmjene Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, rekavši da je njome određeno da se visinu minimalne godišnje naknade za koncesiju na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina, kao i omjer raspodjele prihoda od naknade za koncesiju na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina utvrđuje također Vlada svojom uredbom. Datum stupanja na snagu predmetne uredbe je 1. srpnja ove godine.
Osnivanje istraživačkog i razvojnog centra za održivi turizam
Vlada je upoznata s Memorandumom o suglasnosti između Svjetske turističke organizacije i Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, koji se odnosi na osnivanje istraživačkog i razvojnog centra za održivi turizam, potpisanim u Zagrebu 12. travnja 2024.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tomislav Družak kazao je da je osnivanje takvog centra u Hrvatskoj inicijativa UN Turizma, koji u državama članicama može sudjelovati u osnivanju pravnih osoba koje pravno nisu dio organizacije, ali koje s njom surađuju kroz formalne dogovore kojima se utvrđuje područje i uvjeti suradnje.
"UN Turizam i Ministarstvo će u okviru međunarodnog sporazuma surađivati u provedbi inicijativa i projekata, s fokusom na istraživanje i razvoj", dodao je Družak.
Centar će pridonijeti boljem razvoju i upravljanju održivim razvojem turizma putem: smanjenja utjecaja turizma na okoliš, posebice smanjenja otpada i plastike, povećanju korištenja obnovljive energije i energetske učinkovitosti u turizmu, ubrzanju prilagodbe na klimatske promjene u turizmu te očuvanju društvene održivosti i života lokalne zajednice.
Istraživački i razvojni centar za održivi turizam će biti pravno samostalna javna ustanova pod okriljem Sveučilišta u Zagrebu.
Nagrada „Zlatna bilanca“ najuspješnijim hrvatskim tvrtkama
Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad 16. dodjelom nagrada „Zlatna bilanca“, koja će se održati 27. lipnja 2024. u Zagrebu.
Ministar financija Marko Primorac podsjetio je da je riječ o nagradi koju Financijska agencija već šesnaestu godinu dodjeljuje najuspješnijim hrvatskim tvrtkama, odabranim na temelju metodologije za procjenu financijskog rejtinga, te se na taj način promovira hrvatsko poduzetništvo kroz objavu rezultata poslovanja u prethodnoj godini.
"Time se potiče izvrsnost u poslovanju i motivira poduzetnike na kompetitivnost i veću učinkovitost poslovanja", rekao je Primorac.
PVRH
