Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na sastanku na vrhu Berlinskog procesa u Londonu.Riječ je o petom u nizu godišnjem sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan - nakon prvog summita u Berlinu održana su još tri sastanka, u Beču, Parizu i Trstu. Berlinski proces, koji je 2014. godine pokrenula njemačka kancelarka Angela Merkel, čini sedam članica Europske unije – Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska – te šest zemalja zapadnog Balkana-Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija. Na sastanak je pozvana i Bugarska, koja je u svibnju ove godine u Sofiji bila domaćin sastanka na vrhu između EU-a i zemalja zapadnog Balkana, kao i predstavnici europskih institucija.
Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je u Londonu da će Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine u fokus staviti države jugoistočne Europe, te je posebno pozdravio dogovor Atene i Skoplja oko imena istaknuvši da je "dobar za stabilnost čitave regije".Drugog dana summita u Londonu, čelnici šest zemalja zapadnog Balkana i deset zemalja Europske unije, među kojima i britanska premijerka Theresa May i njemačka kancelarka Angela Merkel, razgovarali su o jačanju gospodarske i sigurnosne suradnje između EU-a i regije.
"Glavne teme o kojima smo razgovarali bile su prije svega gospodarstvo, povezivanje, suradnja na području prometa, kvalitetnija priprema država jugoistoka Europe u njihovom procesu pristupanja Europskoj uniji, pitanja sigurnosti, migracija", rekao je Plenković u izjavi za hrvatske medije. Berlinski proces, u sklopu kojega se održava i summit u Londonu, dao je dodatni impuls odnosima EU-a i zemalja jugoistoka Europe "i na neki način popunio prazninu koja je postojala u institucionalnom dijalogu",istaknuo je.
Glavni ciljevi summita su jačanje ekonomske stabilnosti u jugoistočnoj Europi kroz poboljšanje poslovnog okruženja i regionalne povezanosti, zatim jačanje regionalne sigurnosti, uključujući borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala, trgovine ljudima, drogom i oružjem, terorizma i nasilnog ekstremizma, te olakšavanje političke suradnje kako bi se brže rješavala bilateralna pitanja.
Dogovorena suradnja u potrazi za nestalima i procesuiranju ratnih zločina
Premijer Plenković je rekao da se na summitu najviše vremena provelo u raspravama o rješavanju određenih bilateralnih problema koji dugo opterećuju odnose između država, konkretno spomenuvši dogovor Grčke i Makedonije u sporu oko imena.Na summitu u Lancaster Houseu u središtu Londona između ostalih sudjelovali su i austrijski kancelar Sebastian Kurz, srbijanska premijerka Ana Brnabić, slovenski premijer Miro Cerar, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, te grčki premijer Aleksis Cipras.Potpisan je i niz deklaracija koje se odnose na dobrosusjedstvo, na pitanje potrage za nestalim osobama, te na pitanje suradnje u procesiranju ratnih zločina.
"Tu je vrlo jasno stavljena jedna formulacija o izbjegavanju sukoba nadležnosti. Kad govorite o izbjegavanju sukoba nadležnosti onda to za Hrvatsku znači da je Hrvatska ta koja je nadležna za procesiranje svih kaznenih djela koja su se dogodila na njezinom teritoriju", rekao je. Prvoga dana summita u ponedjeljak održan je niz sastanaka ministara vanjskih i unutarnjih poslova uključenih zemalja na kojima se razgovaralo o temama važnima za budućnost jugoistočne Europe. Hrvatsku je jučer predstavljala šefica diplomacije Marija Pejčinović Burić. Nakon završetka formalnih razgovora, danas je predviđeno primanje u Clarence Houseu koje za sudionike skupa organizira princ Charles. Premijer Plenković bi se kasnije navečer trebao u hrvatskom veleposlanstvu sastati s predstavnicima hrvatske zajednice u Velikoj Britaniji.
