Hrvatski sabor je odlučio - imenovao je Ivana Turudića novim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske. Na saborskom zasjedanju oporba je bila jednoglasna da je riječ o nepodobnom kandidatu jer je Turudić redovito kontaktirao s više osoba optuženih za korupciju. Jutarnji list proteklih dana je objavljivao transkripte stotina SMS-ova koje je Turudić razmijenio s Josipom Rimac, sada Plesnić, bivšom glavnom tajnicom u Ministarstvu uprave i bivšom gradonačelnicom Knina, optuženom za korupciju.
Poruke dokazuju da se Turudić dopisivao s njome dok je bio predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, od 2016. do njezina uhićenja, radi sumnje na korupciju, 2020. Susreli su se i nekoliko puta osobno. Osim toga, Turudić se susreo i s bivšim čelnikom zagrebačkog nogometnog kluba Dinamo Zdravkom Mamićem, kada je bio jedan od osumnjičenika da je Dinamo navodno oštetio za više milijuna eura. Danas mu se zbog toga sudi. Prema otkrićima Jutarnjeg lista, oporba je neprestano pozivala Vladu na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem da odustane od Turudićeve kandidature. Saborski zastupnici Stranke zelenih Možemo u znak protesta prespavali su na Markovu trgu. Unatoč tome, Premijer Plenković je inzistirao na Turudićevoj kandidaturi, nazvavši medijska otkrića pokušajem svojevrsnog političkog udara na Vladu.
Saborski zastupnik Peđa Grbin iz SDJ-a pozvao je nakon glasovanja na minutu šutnje za pravdu, čime je, prema njegovim riječima, "zabijen zadnji čavao u lijes" . Potom su zastupnici napustili saborsku dvoranu. Ivan Turudić zamijenio je Zlatu Hrvoj Šipek na čelnoj poziciji Državnog odvjetništva Republike Hrvatske ( DORH ) kojoj u svibnju istječe četverogodišnji mandat. Procedura glasovanja za glavnog državnog odvjetnika zakonom nije precizno definirana, no pravnici smatraju da je za njegovo imenovanje dovoljna obična većina. Aktualni i deseti saziv Hrvatskog sabora broji 151 zastupnika, za Turudićevo imenovanje glasovalo je njih 78, 60 je bilo protiv, a dva su bila suzdržana
Osvrnuvši se danas u izjavi za medije na proces izbora novog glavnog državnog odvjetnika, premijer Plenković ustvrdio je da se radilo o transparentnoj i na zakonu utemeljenoj proceduri, koju je tako uredila upravo ova Vlada, te da se svaki pravnik koji ima uvjete mogao prijaviti. Ustvrdio je da je od svih prijavljenih kandidata upravo Ivan Turudić bio najbolji te ga je zato Povjerenstvo jednoglasno i predložilo Saboru. Što se tiče privatnih poruka koje su objavljivane u medijima proteklih nekoliko dana, premijer je kazao kako je to učinjeno zlonamjerno da bi se diskreditiralo Turudića, a Vladi nanijela politička šteta. Takvo ponašanje, istaknuo je, jako je loše za hrvatsko društvo i hrvatsku političku kulturu, za transparentnost, dijalog i narušavanje privatnosti ljudi. "Ovo je jedna sramota koja meni izaziva gađenje", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je danas gradilišta dvaju velikih kulturnih projekta u Zagrebu i to zgradu druge scene Hrvatskog narodnog kazališta i Hrvatskog restauratorskog zavoda. Lokacije je obišao u pratnji ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, intendantice HNK u Zagrebu Ive Hraste Sočo i ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda Borisa Mostarčića, zahvalivši im na predanom radu na projektima koji su veliki volumenom i financijski značajni.
Rekao je da obnova zgrade u kojoj će biti Hrvatski restauratorski zavod, bivša Tvornica duhana Zagreb koja je bila praktički napuštena i zapuštena već četrdeset godina, košta oko 36 milijuna eura. "Ona će na jednom mjestu omogućiti integraciju svih desetak lokacija na kojima je Hrvatski restauratorski zavod, gdje će raditi 180 zaposlenika i gdje ćemo ovu prekrasnu zgradu u centru grada pretvoriti u važan simbol hrvatske kulture", dodao je.
Projekt druge scena HNK vrijedan 45 milijuna eura
Kazao je da se druga scena HNK obnavlja na mjestu gdje su nekada bile radionice, a dodatak ove scene s 300 mjesta velikog kapaciteta omogućit će i veći broj kulturnih izvedbi u Zagrebu. Istaknuo je da je projekt vrijedan 45 milijuna eura i de facto u ovako bliskoj lokaciji jednog i drugog objekta dobivamo novo kulturno središte Zagreba.
Podsjetio je da se konstrukcijska obnova obiju zgrada financirala iz Fonda solidarnosti, nacionalnim sredstvima će se završiti cjelovita obnova druge scene HNK, a sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti će biti financiran preostali dio povrh prvih deset milijuna eura konstrukcijske obnove, zgrada HRZ-a. "Na sve to nadovezujemo i dovršetak sedam tisuća kvadrata koji su ostali nedovršeni u okviru Nacionalne i sveučilišne knjižnice koji koristimo danas za brojne nacionalne i međunarodne događaje, što je jedan od najreprezentativnijih kongresnih prostora koje Zagreb ima. Jednako tako ulažemo i dovršava se Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski muzej naivne umjetnosti te Muzej hrvatskog sporta", rekao je.
Povijesna obnova kulturne baštine te obrazovne i zdravstvene infrastrukture
Sve to, istaknuo je, govori koliko je Vlada u ovom povijesnom procesu obnove Zagreba i cijele Banovine, zahvaljujući našem naporu na raspolaganju nam je više od 2,5 milijarde eura sredstava gdje imamo povijesnu obnovu kulturne baštine, obrazovne i zdravstvene infrastrukture kao i brojnih privatnih zgrada nakon potresa koji nas je pogodio. "Ravnatelj Mostarčić mi je rekao da je ova zgrada izgrađena 1881. nakon velikog potresa koji je pogodio Zagreb i sada nakon što je 40 godina bila prazna konačno će dobiti svoj novi smisao. Sve to govori o dobro promišljenoj politici koja Zagreb čini ljepšim, kvalitetnijim i kulturno referentnim", zaključio je premijer.
Dva načela novih koeficijenata - veće plaće svima i približno jednaka plaća za jednak rad
U izjavi za medije nakon obilaska premijer Plenković osvrnuo se na neke aktualne teme, među kojima je i proces donošenja novog sustava koeficijenata. Konzultacije koje se vode sa sindikatima državnih i javnih službi nastavak su visoke razine povjerenja i dijaloga uspostavljene u proteklih nekoliko godina, iako su, naglasio je, uredbe o koeficijentima u biti jednostrani akti Vlade. Međutim, s obzirom na kompleksnost, sveobuhvatnost i značaj velike reforme sustava plaća u državnim i javnim službama, Vlada je odlučila provesti temeljiti proces konzultacija.
Istaknuvši da je sutra rok u kojemu su se o prijedlogu imali očitovati sindikati, premijer je kazao kako će, kad dobiju povratnu informaciju, razgovarati na razini Vlade. "Imamo cijelu veljaču kao rok do kada se uredbe prema zakonu trebaju usvojiti i mi ćemo ih na vrijeme usvojiti”, dodao je.
Ponovio je da će se Vlada pri donošenju novih koeficijenata, voditi dvama načelima - da se želi povisiti plaće svima, ali i dati približno jednaku plaću za približno jednake poslove.
Naglasio je da se radi o velikom naporu koji je na korist svih zaposlenika, iako možda nacrt nije u potpunosti perfektan. “I zato taj proces korekcija u normalnoj demokratskoj kulturi konzultacija i služi. Sve ono što bude razumno i logično, mi ćemo popraviti, i nadam se, donijeti na kraju uredbe s kojima će najveća većina ljudi na koje se to odnosi, biti zadovoljna”, istaknuo je premijer i dodao kako to mora biti za proračun biti financijski održivo.
Transparentne rasprave s kandidatima za glavnog državnog odvjetnika novost su koju je uvela upravo ova Vlada
Osvrnuo se ponovno i na proces izbora glavnog državnog odvjetnika. Podsjetivši da je on pokrenut koncem studenoga od strane Državnog odvjetničkog vijeća, sukladno odredbama zakona, poručio je kako nije Vlada arbitrarno odlučila krenuti u tu proceduru. Svi su se pravnici u Hrvatskoj, dodao je, koji imaju uvjete mogli javiti na taj javni poziv, a onda je Državno odvjetničko vijeće verificiralo jesu li kandidati koji su se prijavili zadovoljili sve formalne kriterije. Nakon toga poslali su dokumentaciju Vladi, a Vlada Hrvatskom saboru koji je u zakonskom roku organizirao raspravu s kandidatima, što je, naglasio je, novost koju je uvela upravo ova Vlada jer toga prije, u vrijeme SDP-ove Vlade, nije bilo.
Koncem prosinca sve su institucije doznale imena svih kandidata, kazao je premijer, nakon toga je prošlo saslušanje na nadležnim odborima, intervjui na Vladinom Povjerenstvu, plenarna rasprava u Saboru, a onda netko nepoznat, ničim izazvan, hrabro i anonimno tri dana prije glasovanja jednoj medijskoj kući dostavlja isprintane poruke iz mobitela jedne gospođe vezane uz jedan predmet koji nema nikakve veze s Turudićem.
Objavljivanje irelevantne privatne korespondencije s ciljem da se diskreditira Turudića i Vladi nanese politička šteta
Te informacije, naglasio je, posjedovala je policija i DORH, odnosno USKOK. Kako to da netko tko ima te podatke već četiri godine, upitao je, nije njega, Vladu ili Sabor, formalnim putem upozorio ranije, kad je u tisku pročitao da se Turudić javio za kandidata za glavnog državnog odvjetnika, ako je imao dobru namjeru. "Ovo nije napravljeno na taj način, nego je pušteno iz isključivo politizirajućih razloga ne da bi se spriječio izbor kandidata, nego da bi ovakva privatna korespondencija, koja je potpuno irelevantna za njegovo imenovanje, njega diskreditirala, a nama politički naštetila i to je zla namjera", ustvrdio je. Naglasio je kako nitko nije Turudiću sugerirao da se kandidira, već je to on napravio sam, a transparentnost procedure koju je uvela ova Vlada jest takva da se mogao kandidirati bilo tko. Da se kandidirao netko bolji, dodao je, možda bi njega izabrali ustvrdivši da je od četvero kandidata koji se jesu kandidirali najbolji bio upravo Turudić.
Isto je, dodao je premijer Plenković, napravio i predsjednik Republike Milanović, koji mu je pisao nakon rasprave na odborima i nakon intervjua u Vladi te se, navodno, njegov savjetnik sjetio nečega što je bilo između Turudića i Mamića 2015. godine. "Pa reci odmah, a ne tada kad hoćeš počiniti političku štetu", dodao je ustvrdivši da nije bit Turudić, nego tajming zlonamjernog puštanja informacija medijima ne bi li se učinila politička šteta Vladi.
Takvo ponašanje, istaknuo je, toliko je štetno za hrvatsko društvo i hrvatsku političku kulturu, za transparentnost, dijalog, narušavanje privatnosti ljudi, da je to sramota. "Ovo je jedna sramota koja meni izaziva gađenje", poručio je.
Ova situacija je razotkrila tko je na hrvatskoj političkoj sceni za zakonitost i transparentnost, a tko za muljanje i anonimnu hrabrost
Naglasio je pritom kako niti jedna informacija koja je izašla ne dokazuje nikakvo pogodovanje prema bilo kome. Situaciju u kojoj netko ima neku informaciju i nezakonito je daje nekom mediju koji na tome onda zarađuje novac nazvao je korupcijom.
"Nikakav doprinos općem ili javnom interesu, nego zarađivanje novaca na dilanju informacija koje nisu u tom trenutku dostupne javno", poručio je.
Podsjetivši da je Ivan Turudić kao sudac rehabilitirao blaženog kardinala Alojzija Stepinca, naglasio je kako će danas u Saboru protiv njega biti oni isti koji su nisu htjeli da Hrvatska na vrijeme zatraži novac iz Fonda solidarnosti i dobije preko milijardu eura za obnovu, kao i oni koji su odbili da Hrvatska sudjeluje u vojnoj misiji potpore Ukrajini, žrtvi ruske agresije, i time nas, zajedno s Milanovićem, stavili na stup srama, kao ni oni isti koji prije nekoliko dana nisu digli ruku za Zakon o hrvatskom jeziku.
Ova je situacija, dodala je, razotkrila tko je na hrvatskoj političkoj sceni za zakonitost i transparentnost, a tko za muljanje i anonimnu hrabrost.
Zahvaljujući Vladi, a ne onima iz Možemo koji su bdjeli cijelu noć na ispolitiziranim prosvjedima, osigurana sredstva za obnovu Zagreba
Premijer Plenković osvrnuo se i na cjelodnevni prosvjed članova i saborskih zastupnika Možemo na Markovom trgu, poručivši da se ista vježba takvih potpuno smiješnih i ispolitiziranih prosvjeda, već vidjela.
“A rješenje nisu donijeli oni koji su bdjeli cijelu noć, nego mi”, rekao je i istaknuo primjer da zahvaljujući novcu koji je njegova Vlada povukla iz Fonda solidarnosti, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević može ići otvarati obnovljene škole.
PVRH
