Premijer Andrej Plenković kazao je da je Vlada odlučila dodati još jedan stavak u članak 307.a Kaznenog zakona, kojim na određeni način ponavlja ono što je učinila u prvom čitanju kad je izrijekom isključen bilo kakav upliv tih odredbi zakona na novinare. Naglasio je da ovo nije posljedica bilo čijeg političkog pritiska, niti medija, niti opozicije, niti nekih međunarodnih aktera, već je potreba Vlade da ukloni pogrešne i zlonamjerne interpretacije i teze o tome da ovaj članak ograničava pravo javnosti, da bude informirana o predmetima od javnog interesa. Poručio je da je osnovni cilj izmjena Kaznenog zakona strože sankcioniranje nasilja nad ženama i dodatno jačanje prava žrtava.
Otvarajući današnju, 282. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Zahvalio je ministrici Vučković na organizaciji 4. Dana poljoprivrede, koji su održani u Osijeku prošli tjedan. Premijer je naglasio da je poljoprivreda strateška grana za ekonomsku sigurnost i prehrambenu samodostatnost Hrvatske. Kazao je da je Hrvatskoj za razvoj poljoprivrede u novoj financijskoj perspektivi na raspolaganju 3,8 milijardi eura.
To je bila prigoda, dodao je, da hrvatskim poljoprivrednicima, osobito svinjogojcima još jednom ponovimo na koji smo način suzbili afričku svinjsku kugu, koja je pogodila tri hrvatske županije, prije svega Vukovarsko-srijemsku te dijelove Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije.
Poručio je da je samo poštovanje stava struke, zakonitog djelovanja, velikog angažmana veterinara, civilne zaštite, Državnog inspektorata i jedinica lokalne samouprave, uz disciplinirano ponašanje brojnih svinjogojaca, omogućilo zaustavljanja ove epidemije.
Manipulatori, lažni svinjogojci i političke stranke nisu uspjele u svom naumu
Podsjetio je i da je Akcijski plan koji je Vlada predstavila Europskoj komisiji, dobio podršku i drugih država članica Europske unije. Dodao je da su se stvari od sredine prosinca postupno normalizirale u pogledu tradicionalne svinjokolje, kao i trženja svježim mesom.
Ponovio je još jednom da svi manipulatori, lažni poljoprivrednici, lažni svinjogojci i političke stranke nisu uspjele u svom naumu da zlorabe ovu epidemiju. Kazao je i da je na Danima poljoprivrede istaknuto koliko je toga zajednički učinjeno za Slavoniju, Baranju i Srijem i koliko Vladi važna hrvatska poljoprivreda.
Premijer je zahvalio i svim članicama i članovima Vlade koji su u nekoliko prigoda odali počast žrtvama Holokausta povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, podsjetivši da Hrvatska trenutno predsjeda IHRA-om.
Zakonom o hrvatskom jeziku čuvamo našu povijest, jezik i kulturu
Plenković je podsjetio i da je prošli petak Hrvatski sabor donio Zakon o hrvatskom jeziku, ocijenivši ga jednim od najznačajnijih zakona u mandatu ove Vlade.
Kazao je da je njime prvi put u povijesti uređeno pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika. "Ovaj korak zaokružuje naše napore koji pridonose očuvanju hrvatske povijesti, jezika i kulture", poručio je premijer.
Naglasio je i da je Zakon o hrvatskom jeziku posebno važan u isticanju vrijednosti te u očuvanju bogatstva hrvatskog jezika u njegovoj punini i raznovrsnosti, bilo da je riječ o hrvatskom standardnom jeziku ili o hrvatskim narječjima.
Dodao je da je usvojena zlatna formula hrvatskog jezika kaj-ča-što.
Premijer je istaknuo da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju bio politički i pravno dosad najvažniji čin u učvršćivanju međunarodnog položaja i priznanja hrvatskog jezika, a usvajanjem Zakona, kako je rekao, uspostavili smo zakonski okvir koji će nam omogućiti da hrvatski jezik dobije status i skrb koju zaslužuje kao naše zajedničko dobro.
U tom kontekstu pozdravio je i odluku austrijske pokrajine Štajerske koja će od sljedeće akademske godine uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet nastave materinskoga jezika u svoj redovni školski sustav.
Podsjetio je i da je devedeset i pet zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru izglasalo Zakon o hrvatskom jeziku, zahvalivši im što su podržali ovu važnu inicijativu.
"S vremenskim odmakom bit će itekako ponosni na svoje glasovanje, a ovi koji su bili protiv ili su izašli ili su bili suzdržani, neka misle o svom potezu u svojim političkim karijerama i svojoj političkoj ostavštini", poručio je Plenković.
Izmjene Kaznenog zakona nisu posljedica političkog pritiska
Predsjednik Vlade se osvrnuo i na izmjene Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru.
"U tom procesu između dva čitanja, Vlada, kao što to obično radi, osluškuje komentare i stavove, prije svega struke, ali i političke procjene onoga što smatramo da je korisno i dobro", kazao je.
Mi smo, rekao je, odlučili dodati još jedan stavak u članak 307.a, kojim bismo ponovili segment zaštite žrtve kaznenog djela, segment interesa obrane ili drugi pretežiti javni interes.
"Na određeni način ovdje ponavljamo ono što smo već učinili u prvom čitanju kada smo izrijekom isključili bilo kakav upliv ovih odredbi zakona na novinare", ustvrdio je Plenković.
Naglasio je da ovo nije posljedica bilo čijeg političkog pritiska, niti medija, niti opozicije, niti nekih međunarodnih aktera, već je potreba Vlade da ukloni pogrešne i zlonamjerne interpretacije i teze o tome da ovaj članak ograničava pravo javnosti, da bude informirana o predmetima od javnog interesa.
Kazao je da je cilj ovog članka zaštita presumcije nevinosti, privatnosti sudionika u postupku i probitaka samog postupka.
Kod nas je, dodao je, curenje podataka iz izvida i iz istrage postala uobičajena pojava u medijski interesantnim predmetima, za koju, neovisno o ishodu samog postupka i neovisno o šteti koja je na taj način počinjena, u pravilu ne odgovara nitko.
Rekao je da je takva praksa za one koju su zaduženi za progon postala prihvatljiva, a za one koji dijele podatke iz istraga, izostanak bilo kakve posljedice, postao je poticaj da to čine i dalje.
"No nema ničeg normalnog i prihvatljivog u tome da respresivna tijela tajno s medijima dijele dijelove spisa do kojih su došli korištenjem svojih represivnih ovlasti koje im je država dala na raspolaganje, i to ne zato da bi otkrili moguću nezakonitost već zato jer smatraju da bi to moglo biti zanimljivo javnosti", kazao je Plenković.
Ovim člankom, rekao je, propisujemo ono što je standard u demokratskim državama gdje su prava okrivljenika i drugih sudionika u postupku, uključujući i žrtava, bitniji od senzacionalizma, zarade i nečijih političkih ambicija.
Cilj izmjena Kaznenog zakona je strože sankcioniranje nasilja nad ženama i dodatno jačanje prava žrtava
Poručio je da je osnovni cilj izmjena Kaznenog zakona strože sankcioniranje nasilja nad ženama i dodatno jačanje prava žrtava.
Stavak koji ćemo dodati, naglasio je, osigurava zaštitu prava žrtava i zaštitu najboljeg interesa žrtve, kao posebno osjetljive kategorije, kada ona sudjeluje u postupku.
Pojasnio je da je pretežito javni interes prešutno sadržan u opisu ovog djela te je konvencijski standard i primjenjivat će se u praksi bio on izričito napisan ili ne. "Ali odlučili smo ga napisati pa da tu kod ovih skeptika nema nikakvih dilema", kazao je Plenković. Ako je, dodao je, u pogledu toga bilo bojazni ili nedoumica taj problem smo riješili.
"Na jednak način kao što se već ranije dodalo da - počinitelji, pomagači ili poticatelji, pri počinjenju ovog kaznenog djela ne mogu biti novinari - iako je to bilo jasno i bez te izričite norme, obzirom da su počinitelji ovog kaznenog djela taksativno navedeni u stavku 1.", rekao je premijer.
Naglasio je da svrha ovih izmjena nije bila ograničavanje prava na informacije o predmetima od javnog interesa.
Stoga ćemo, dodao je, izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu detaljnije razraditi odredbe o komunikaciji DORH-a u predmetima od javnog interesa, u skladu s Preporukom Vijeća Europe.
"Stoga u potpunosti otklanjamo komentare i kritike nekih medija koji se protive ovome članku, dapače, ovo nije nikakvo ograničavanje nego usklađivanje zakonske prakse s onim što je europski standard i upozoravanje da postojeća praksa koja je u potpunosti protuzakonita omogućuje da jedna sprega, koja više nego očita u nizu slučajeva bila proteklih godina, prestane biti standard", poručio je Plenković.
Uvođenje eura nije značajnije utjecalo na inflaciju
Predsjednik Vlade je jučer sudjelovao na konferenciji „Godina dana s eurom u Hrvatskoj“, gdje je, kako je kazao, bilo riječi o učincima uvođenja eura i njihovim koristima za hrvatsko gospodarstvo i financije, te učincima koje euro ima za bolju zaštitu Hrvatske u slučaju nekih novih ekonomskih kriza.
Sve smo to, naglasio je, stavili u kontekst dosad najvišeg investicijskog rejtinga po sve tri kreditne agencije.
Kazao je da uvođenje eura nije značajnije utjecalo na inflaciju, što su konstatirali i domaći i inozemni stručnjaci. Podsjetio je da prognoze Europske komisije za ovu i iduću godinu govore o tome da će se inflatorni pritisci itekako smanjiti i da će stopa inflacije u Hrvatskoj biti među najmanjima kad je riječ o članicama Europske unije.
Spomenuo je i procijene Ministarstva financija, a i Hrvatske narodne banke po kojima bi nominalni BDP trebao premašiti 75 milijardi eura, dok je u 2016. bio 47 milijardi eura.
Time će, dodao je, BDP po stanovniku doći na gotovo 20.000 eura, a 2016. bio je 11.500 eura.
Osvrnuo se i na odluku State Departmenta o prodaji helikoptera Black Hawk Hrvatskoj, kazavši da je to plod višegodišnje suradnje s vladom Sjedinjenih Američkih Država. Dodao je da je intencija Hrvatske da nabavi još osam Crnih jastrebova nastavno na četiri koja već ima.
Cilj uredbi je povećati plaće zaposlenicima u državnom i javnom sektoru
Premijer se osvrnuo i na Vladinu politiku rasta plaća i uredbe o koeficijentima.
Kazavši da su uredbe jednostrani akte Vlade, podsjetio je da su u tijeku konzultacije od kojih se očekuje da različiti sindikati, njihovo članstvo, stručnjaci koji dobro znaju problematiku koeficijenata, koji se godinama bave ovim temama, daju povratnu informaciju nadležnim ministrima i ministarstvima o predloženom nacrtu dviju uredbi.
Naglasio je da uredbe imaju jedan jedini cilj, a to je povećati plaće zaposlenicima u državnom i javnom sektoru.
"Nastojimo urediti sustav plaća koji realno predstavlja ogledalo odnosa, snaga, politika, probitaka različitih sektora u zadnjih 30 i nešto godina, na jedan sustavan način gdje će biti puno manje definicija radnih mjesta, a isto tako da se držimo onog temeljnog načela - približno jednaka plaća za približno jednak rad", poručio je Plenković.
Podsjetio je da je u mandatu Vlade prosječna plaća porasla za 61 posto, minimalna za 103 posto, dok je prosječna mirovina porasla za 54 posto.
U kontekstu smanjivanja nejednakosti, premijer je istaknuo da će osobito rasti plaće onima koji imaju manje.
Kazao je da će se plaće u prosjeku podići za 35 posto, ocijenivši da je riječ povećanju bez presedana. Za srednju stručnu spremu je 54 posto prosjek, za višu 43 posto, za visoku 24 posto. "Na taj način više rastu niže plaće. To je poruka društvene solidarnosti u ovom trenutku s obzirom na niz velikih kriza s kojima smo bili suočeni", poručio je Plenković.
Dodao je da broj radnih mjesta ide s ukupno definiranih 1.575 na 862.
"Naravno da je cijeli ovaj proces itekako osjetljiv. I zato želimo povratnu informaciju naših partnera kako bi konačan izgled i sadržaj ovih uredbi bio dobar, pravedan i realan", zaključio je premijer.
PVRH
