Predstavljajući na sjednici Vlade okvire rebalansa proračuna, premijer Plenković istaknuo je kako je on važan za nastavak gospodarskog rasta, za usporavanje inflacije i za očuvanje društvene kohezije. Istaknuo je da se u rebalansu zrcale prilagođeni prioriteti, a novim planom proračuna za 2023. godinu ukupni prihodi utvrđuju se u iznosu od 27,7 milijardi eura, što je povećanje od 1,1 milijardu eura, dok se rashodi povećavaju za 1,2 milijarde eura, odnosno s 28,1 na 29,3 milijarde eura. Revidirana je i procjena rasta BDP-a za ovu godinu na 2,8 posto, istaknuo je.
Otvarajući današnju, 256. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Izrazio je zadovoljstvo prošlotjednim posjetom izaslanstva Europske komisije vezan uz evaluaciju provedbe projekata za obnovu nakon potresa iz Europskog fonda solidarnosti.
Sa strane Europske komisije, istaknuo je, pohvaljena je učinkovitost provedbe tih projekata, a hrvatska je strana prenijela svoje iskustvo u saniranju posljedica elementarnih nepogoda u velikim urbanim sredinama.
U Zagrebu se jučer i danas održava Međunarodna konferencija o humanitarnom razminiranju Ukrajine, a Vlada će danas, kazao je premijer Plenković, donijeti odluku kojom će za proces razminiranja donirati dodatnih pet milijuna eura, uz jednak toliki iznos koji je donirala do sada.
Na konferenciji, na kojoj sudjeluje 35 zemalja i brojne međunarodne organizacije, do sada je prikupljeno nešto manje od pola milijarde eura.
"Pokazali smo da je naša politička potpora i solidarnost s Ukrajinom praćena je i s vrlo jasnim djelovanjem", poručio je predsjednik Vlade podsjetivši da je, uz organizaciju ove konferencije, u Zagrebu nedavno održana i konferencija posvećena procesuiranju ratnih zločina, a prošle godine u listopadu i prvi parlamentarni sastanak na vrhu Krimske platforme.
Krajem prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je u Granadi u Španjolskoj na sastanku na vrhu Europske političke zajednice te neformalnom sastanku Europskoga vijeća, koji su se uglavnom bavili pitanjem proširenja Europske unije i stabilnosti na europskom kontinentu.
Razgovaralo se, dodao je, i o strateškom okviru Unije za idućih pet godina, a bilo je riječi i o situaciji na Kosovu, o čemu je premijer Plenković razgovarao i s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani prije tri dana tijekom njezinog službenog posjeta Hrvatskoj.
Osuđujemo terorističke napade Hamasa na Izrael i podržavamo pravo Izraela na obranu
Vlada je snažno osudila terorističke napade Hamasa na Izrael, ponovio je i danas premijer Plenković, u kojima je poginuo ogroman broj civila izrazivši još jednom solidarnost s izraelskim narodom i sućut obiteljima stradalih.
"Mi smo na to reagirali ne samo kao Hrvatska, nego i kao predsjedavajuća Međunarodnim savezom sjećanja na Holokaust. Podržavamo pravo Izraela na obranu i sigurnost u skladu s međunarodnim pravom. Zabrinuti smo za daljnju eskalaciju sukoba i nasilja, kao i za opasnost za šoru destabilizaciju u regiji Bliskoga istoka", poručio je premijer Plenković.
Zahvalio je Ministarstvu vanjskih poslova i Veleposlanstvu Hrvatske u Izraelu na brizi i koordinaciji oko povratka hrvatskih državljana koji su bili u posjetu toj zemlju, a uglavnom se radilo o hodočasnicima. Prošli tjedan obilježena je i 32. obljetnica raketiranja Banskih dvora, a nakon toga obilježen je i Dan Hrvatskoga sabora.
Na telefonskoj sjednici Vlada je početkom tjedna donesena je Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, a smanjena je cijena benzina i dizela te plavoga dizela.
I Fitch revidirao hrvatske izglede uz stabilnih u pozitivne, uz investicijski kreditni rejting BBB+
Premijer se osvrnuo i na veliku akciju hrvatske policije u Splitu koja je, kakao je kazao, pokazala da je nužno da borba protiv takve vrste kriminala ima međunarodni odnosno prekogranični karakter, s obzirom da je u tu akciju bilo uključeno više zemalja. Ove godine, dodao je, zaplijenjene su rekordne količine kokaina, gotovo 700 kilograma. Prošle i ove godine hrvatska policija radila je na otkrivanju i uhićenju čak 49 zločinačkih udruženja.
Kada je riječ o ekonomskim temama, premijer Plenković izdvojio je vijest da je međunarodna kreditna agencija Fitch revidirala iz stabilnih u pozitivne izglede dugoročnog rejtinga Hrvatske, uz razinu investicijskog kreditnog rejtinga BBB+, istaknuvši da iz kreditnih agencija stižu izrazito dobre i ohrabrujuće poruke.
To je potvrda, dodao je, dobrog smjera kada je riječ o gospodarstvu, upravljanju javnim financijama, gospodarskom rastu, svemu onome što Vlada poduzima u krizi, smanjivanja inflatornih pritisaka, učinkovite provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, članstva u europodručju i Europskom stabilizacijskom mehanizmu.
Rebalansom proračuna iznos prihoda 27,7 milijardi eura, rashoda 29,3 milijarde eura, uz projekcije gospodarskog rasta od 2,8 posto
Kao jednu od najvažnijih točaka današnje sjednice Vlade izdvojio je prijedlog rebalansa državnog proračuna.
"Ovaj rebalans proračuna važan je za nastavak gospodarskog rasta, za usporavanje inflacije i za očuvanje društvene kohezije", poručio je premijer Plenković.
Istaknuo je da se u rebalansu zrcale prilagođeni prioriteti – provedba petog paketa mjera, rast mirovina, rast plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, nastavak procesa obnove od potresa, pomoć poljoprivrednicima, pomoć svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, dodatna sredstva za besplatan obrok učenika u osnovnim školama, demografske mjere vezane za rodiljni dopust, ulaganje u diversifikaciju i promet.
Posebno važnim dijelom rebalansa istaknuo je reviziju projekcija gospodarskog rasta. Naime, krajem prošle godine Vlada je procjenjivala gospodarski rast na 0,7 posto, s obzirom na tadašnje okolnosti.
Danas, nakon svih poduzetih mjere, a osobito limitiranja cijena energenata, Vlada je sada u poziciji predviđati realni rast BDP-a od 2,8 posto, što je na tragu poboljšanih prognoza svjetskih rejting agencija, ali i drugih međunarodnih ekonomskih i financijskih institucija.
Novim planom proračuna za 2023. godinu ukupni prihodi utvrđuju se u iznosu od 27,7 milijardi eura, što je povećanje od 1,1 milijardu eura, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, odnosno s 28,1 na 29,3 milijarde eura.
U okviru ovog rebalansa, dodao je premijer Plenković, realiziraju se i preostala sredstva od dodatnog poreza na dobit, tako da su prihodi po stavci poreza na dobit veći za 360 milijuna eura od prethodno planiranog.
Od 2016. do danas udio javnog duga u BDP-u smanjen za čak 20 posto
Prema projiciranim prihodima i planiranim rashodima proračun opće države završit će na kraju u gotovo minimalnom deficitu od 0,3 posto ili svega 235 milijuna eura, što znači da je u 2023. godini proračun praktički uravnotežen.
Govoreći o udjelu javnoga duga, podsjetio je da je taj udio 2016., na početku mandata ove Vlade, iznosio gotovo 80 posto.
Ove godine udio javnog duga u BDP-u bit će 60,7 posto.
"U ovako kriznom vremenu smanjiti javni dug za 20 postotnih bodova je zaista vrlo značajno postignuće koje potvrđuje da zaista cijelo vrijeme vodimo odgovornu politiku upravljanja javnim financijama, uz poticanje rasta i gospodarstva, sprječavanje ugroze egzistencije hrvatskih obitelji, sprječavanje stečajeva i otpuštanja te zadržavanje društvene koheziju i ostvarenje makroekonomskih prioriteta", poručio je premijer Plenković.
Inflacija je procijenjena na 8 posto, dodao je premijer podsjetivši da je izvorna procjena bila nešto iznad 6 posto.
Međutim, svi ostali podaci govore o tome da su dobro prilagođene sve mjere ekonomske politike i fiskalne politike, istaknuo je.
Vlada otklanja formalno-pravne nedostatke nastale kao posljedica štetnog postupka predsjednika Republike
Vlada će danas ponovno u Hrvatski sabor uputiti Zakon o izbornim jedinicama o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.
"Time kao Vlada otklanjamo formalno-pravne nedostatke koji su nastali kao posljedica nepotrebnog, štetnog i presedanskog postupka predsjednika Republike koji nije poštovao volju zakonodavca da zakon stupi na snagu 1. listopada", poručio je premijer Plenković.
Dodao je da je predsjednik Republike imao dovoljno vremena, bio u Zagrebu na radnom mjestu i mogao je to potpisati isti dan kada mu je tekst poslan iz Hrvatskog sabora.
Sasvim je očito da je on to propustio učiniti svjesno i namjerno, istaknuo je predsjednik Vlade, bez obzira na ustavni rok od osam dana.
Naglasio je da je to prvi puta da se tako nešto dogodilo, podsjetivši da je Milanovićeva Vlada i parlamentarna većina čak u 15 navrata određivala da određeni zakon stupi na snagu točno određenog dana.
U svim tim situacijama, u roku kraćem od osam dana, tadašnji predsjednici Republike, gospodin Josišović i gospođa Grabar-Kitarović, poštovali su volju zakonodavca i potpisivali te zakone.
Kada je riječ o ovom mandatu, bilo je nekoliko takvih situacija, a zadnja se dogodila u lipnju ove godine, kada su Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o inkluzivnom dodatku izglasani u Hrvatskom saboru 28. lipnja, sa stupanjem na snagu 1. srpnja, a predsjednik Republike ih je potpisao na vrijeme.
"To je uobičajena praksa. A ne potpisati zakon u roku kako je to predvidio zakonodavac je odstupanje od uobičajene prakse", kazao je predsjednik Vlade podsjetivši da je jedini razlog zašto je zakonodavac želio da zakon stupi na snagu 1. listopada bio taj da se izbjegne pravni vakuum jer je desetak mjeseci ranije Ustavni sud s tim datumom ukinuo raniji Zakon o izbornim jedinicama.
Podsjetio je i da je novi Zakon o izbornim jedinicama prošao javno savjetovanje u propisanom roku i prošao dva čitanja u Hrvatskom saboru te je izglasan u zakonitoj proceduri.
"Stoga otklanjamo sve interpretacije u javnosti da je ovo nekakav rok kojeg netko drugi nije poštovao, to jest Vlada ili zakonodavac. Naprotiv, Vlada je napravila sve što je trebala, 31. kolovoza uputila zakon u Hrvatski sabor, a Hrvatski sabor je glasovao prvom prigodom kada je to mogao od početka ovog jesenskog zasjedanja", ustvrdio je predsjednik Vlade.
Zaključio je da se radi o štetnom, svjesnom i namjernom presedanu osobito stoga što su službe Ureda predsjednika bile višestruko upozorene da se potpiše taj zakon.
