"Stopa povećanja mirovina od 1. srpnja 2023. iznosi 8,42 % i riječ je o najvećoj stopi usklađivanja mirovina od 1. siječnja 1999.", naglasio je danas premijer Plenković. Time će prosječno povećanje mirovina iznositi oko 38 eura, a prosječna neto mirovina nakon ovog usklađivanja iznosit će 508 eura. To predstavlja ukupno povećanje za 2023. godinu od 60 eura samo po osnovi usklađivanja mirovina. Prosječne mirovine u mandatu ove Vlade povećane za 44, a najniže za 51 posto, dodao je premijer, a podsjetio je i da je, pored usklađivanja, Vlada provela niz drugih mjera usmjerenih ka olakšanju situacije umirovljenicima.
Otvarajući današnju, 245. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Uoči sjednice Vlade, premijer Plenković sudjelovao je na redovitoj godišnjoj Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske, na kojoj su rekapitulirana postignuća od prošlogodišnjeg susreta – prije svega članstvo u europodručju i Schengenskom prostoru, zatim napredak u pregovorima za članstvo u OECD-u te daljnje unaprjeđenje odnosa s SAD-om nakon ukidanja viznog režima.
Od ostalih tema na konferenciji je bilo riječi i o nizu aktivnih angažmana Hrvatske u susjedstvu, osobito glede položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini te susjednim zemljama u kojima su Hrvati manjina, principijelnoj poziciji u vezi osude ruske agresije na Ukrajinu te snažnoj potpori Ukrajini u političkom, ekonomskom, financijskom i vojnom smislu, a u tom je kontekstu premijer Plenković Ukrajini čestitao Dan neovisnosti.
Posjet Grčkoj iskorišten i za razgovore o pritvorenim hrvatskim državljanima
Govoreći o posjetu Grčkoj ranije ovoga tjedna, izdvojio je nekoliko važnih poruka.
Neformalni sastanak lidera na kojem je sudjelovao u Ateni bio je posvećen 20. obljetnici sastanka na vrhu u Solunu, važnog za proces proširenja Europske unije.
Nakon 20 godina, kazao je, Hrvatska je jedina zemlja koja je ostvarila članstvo u Europskoj uniji od svih koji su sudjelovali na tom sastanku u Solunu.
Na sastanku u Ateni sudjelovali su i ukrajinski predsjednik Zelenski i moldavska predsjednica Sandu, a prenesena im je hrvatska potpora europskim ambicijama.
Posjet Ateni, dodao je premijer Plenković, iskorišten je i za razgovore o pritvorenim hrvatskim državljanima nakon nereda uoči utakmice Dinamo – AEK, koja je zbog njih tada otkazana.
"Još jednom smo osudili nasilje i huliganizam, izrazili žaljenje zbog gubitka života jednog grčkog državljanina, a u potpunosti smo izjavama u grčkim medijima u potpunosti etablirali odnose između Hrvatske i Grčke kakve smo njegovali i nastojali uspostaviti u našem mandatu", poručio je premijer Plenković.
Od grčkih vlasti, dodao je, hrvatska je delegacija zatražila sigurnost svojih državljana u pritvoru te brz i učinkovit proces.
Za one za koje eventualno neće biti pokrenut kazneni postupak zatražili su deportaciju, kazao je premijer, a izrazili su i spremnost za poduzimanje svih mjera opreza i nadzora ukoliko se Grčka odluči vratiti pritvorene hrvatske državljane u Hrvatsku dok traje postupak.
Vladina politika brige o hrvatskim državljanima konzistentna i jasna
Još je jednom naglasio da Hrvatska poštuje neovisnost grčkih pravosudnih tijela, a napor koji je Vlada napravila primjeren je ustavnoj i zakonskoj obvezi države da brine o svojim državljanima u svijetu. Ta je politika, dodao je, konzistentna i dokazana u više primjera u posljednje vrijeme podsjetivši i na slučajeve s pritvorenim hrvatskim državljanima u Zambiji ili onima koji su sudjelovali u ratu u Ukrajini i bili zarobljeni od ruske strane.
"Politika Vlade je, suprotno onome što neki žele imputirati, konzistentna, jasna i uvijek na tragu brige o hrvatskim državljanima, ali isto tako jasne osude nasilja i huliganizma i to uvažavajući i poštivajući pravosudne institucije država članica Europske unije, u ovom slučaju Grčke", poručio je premijer Plenković.
Jučer je obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, a članovi Vlade odali su počast svim žrtvama nedemokratskih režima u hrvatskoj povijesti polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Mirogoju u Zagrebu, u Maclju te na Golom otoku i Svetom Grguru.
Vlada će danas, najavio je, donijeti odluku o još jednom vojnom paketu pomoći Ukrajini. Time će ukupna dosadašnja pomoć Hrvatske Ukrajini biti oko 256 milijuna eura.
"Riječ je o značajnoj donaciji koja predstavlja potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu i vojsci u otporu ruskoj agresiji, koja traje već punu godinu i pol dana i osim velikih razaranja i žrtava u Ukrajini utjecala je na globalne prilike pa i na ekonomsku, energetsku i financijsku situaciju u Hrvatskoj, Europi i diljem svijeta", kazao je predsjednik Vlade.
Prosječna neto mirovina nakon novog usklađivanja 508 eura
Osvrnuo se potom na temu povećanja mirovina, podsjetivši da je politika Vlade takva da kontinuirano nastoji povećavati mirovine kako bi umirovljenicima osigurala dostojanstvenu starost.
Jučer je Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijelo odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2023. koja iznosi 11,77 EUR, odnosno 88,68 kuna. "Stopa povećanja od 1. srpnja 2023. iznosi 8,42 % i riječ je o najvećoj stopi usklađivanja mirovina od 1. siječnja 1999.", naglasio je premijer Plenković.
To će, dodao je, utjecati na prosječno povećanje mirovina za oko 38 eura, a prosječna neto mirovina nakon ovog usklađivanja iznosit će 508 eura. To predstavlja ukupno povećanje za 2023. godinu od 60 eura samo po osnovi usklađivanja mirovina.
Podsjetio je da je, pored usklađivanja, Vlada provela niz mjera usmjerenih ka olakšanju situacije umirovljenicima nastale uslijed povećanja troškova vezanih uz energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.
Provedena cjelovita mirovinska reforma, kao i pet posebnih intervencija vrijednih oko 300 milijuna eura
"Proveli smo cjelovitu mirovinsku reformu kojom je unaprijeđen mirovinski sustav donošenjem šest mirovinskih zakona koji su stupili na snagu 1. siječnja 2019., a radi osiguranja dugoročne održivosti mirovinskoga sustava i povećanja mirovina", kazao je premijer.
Uvedene su i Nacionalne naknade za starije osobe, a danas će se usvojiti izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Tim izmjenama podići će se iznos nacionalne naknade na 150 eura i pojednostaviti uvjeti za ostvarivanje prava.
Premijer Plenković podsjetio je da je od početka ove godine Vlada dodatno unaprijedila položaj umirovljenika - omogućeno je korištenje dijela obiteljske mirovine od 27% uz osobnu mirovinu, dodatno je povećana najniža mirovina za 3%, povećana je tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje s prijašnjih 0,34% na 0,45% za svaki mjesec odlaska u mirovinu nakon propisane starosne dobi, ukinute su krizne mjere koje su već petnaest godina bile na snazi te obuhvatili preko 100 tisuća umirovljenika.
Usvojene su i izmjene Zakona o doprinosima od 3% čime je obuhvaćeno 32 tisuće umirovljenika.
"Imali smo pet posebnih intervencija u kriznim okolnostima, ukupne vrijednosti oko 300 milijuna eura, koje uključuju isplate jednokratnog novčanog primanja za 700 tisuća hrvatskih umirovljenika", naglasio je premijer Plenković,
Radilo se o COVID dodatku za više od 720 tisuća korisnika, a mjera je vrijedila 62,2 milijuna eura. Zatim o energetskom dodatku za 700.000 umirovljenika, vrijednom 59,7 milijuna eura. Inflatorni dodatak za 690.000 umirovljenika bio je vrijedan 62,4 milijuna eura. Božićni paket za 695 tisuća umirovljenika vrijedan 62,5 milijuna eura, te ovogodišnji travanjski paket vrijedan 64 milijuna eura.
Prosječne mirovine u mandatu ove Vlade povećane za 44, a najniže za 51 posto
Prosječne mirovine u mandatu Vlade od listopada 2016. do danas povećane su za 44 %, odnosno 133 eura, a najniža mirovina u našem mandatu povećana je za 51 %, odnosno 106,46 eura, kazao je predsjednik Vlade i najavio nastavak mjera kako bi mirovine rasle još brže.
"Vodit ćemo računa posebno o umirovljenicima pri izradi novog paketa mjera najesen. Mjere će biti ciljane, usmjerene prvenstveno prema onima koji su najugroženiji", naglasio je podsjetivši da je Vlada učinila sve da građanima i gospodarstvenicima ublaži posljedice globalnih kriza uzrokovanih pandemijom Covida, a zatim i ruskom agresijom na Ukrajinu.
"Zadržali smo socijalnu koheziju u društvu, osigurali brzi gospodarski oporavak, zamrznuli odnosno limitirali cijene plina, struje i naftnih derivata, spriječili rast troškova građanima, gospodarstvu, općinama, gradovima, županijama, bolnicama, vrtićima, fakultetima, domovima za starije i svim drugim ključnim akterima koji su bili obuhvaćeni politikama i kriznom potporom Vlade u proteklih nekoliko godina", poručio je premijer.
Dodao je i da stopa inflacija opada sedam mjeseci zaredom, a Vlada želi da se taj trend opadanja još više smanjuje.
Stoga, upozorio je, nije prihvatljivo da se dižu cijene koje nemaju veze s troškovima i rastom cijena.
"Napori za smanjenje inflacije zahtijevaju punu odgovornost i solidarnost svih aktera, pa i nadzora i pritiska, u konačnici, na one koji dižu cijene neopravdano", naglasio je predsjednik Vlade i dodao da će Vlada i dalje razmatrati sve mogućnosti kako bi se smanjivala inflacija koja je u ovom trenutku nešto više od 7 posto.
Sutra kreće isplata potpora za proizvođače svinja vrijednih 7,5 milijuna eura
Osvrnuo se i na situaciju s afričkom svinjskom kugom najavivši da sutra započinje isplata potpora za proizvođače svinja, a riječ je o 7,5 milijuna eura vrijednom Programu potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućene aktivnosti uslijed te bolesti.
Posjednicima kojima su svinje eutanazirane do 20. kolovoza potpore će biti isplaćene početkom rujna te će se kontinuirano nastavljati i dalje u okviru Programa potpore sektoru svinjogojstva uz mogućnost povećanja financijskih sredstava.
U svrhu ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica pojave afričke svinjske kuge, Vlada je donijela dva programa pomoći za oštećene uzgajivače svinja ukupne vrijednosti 12,5 milijuna eura.
Premijer je podsjetio da je već u prvim danima nakon potvrde afričke svinjske kuge u Ministarstvo poljoprivrede donijelo Rješenje o određivanju zona ograničenja te izdalo Naredbu o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge.
Zahvalio je svima koji su sudjelovali u suzbijanju ove bolesti.
Isplata dodatka državnim službenicima i namještenicima od 5 do 10 posto
Na kraju se osvrnuo na Odluku o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima, koju će Vlada danas donijeti, a značit će isplatu dodatka na plaću u visini od 5 do 10% državnim službenicima i namještenicima. Dodaci će biti isplaćeni s plaćom za kolovoz, a koja se isplaćuje u rujnu ove godine.
Pravo na dodatak do uvođenja novog sustava plaća ostvarit će gotovo 29 tisuća zaposlenih u državnoj službi: policijski službenici, pravosudni policajci, službenici Carine i Porezne uprave te službenici koji ne ostvaruju nikakav dodatak na plaću.
"Ova je odluka kontinuitet politike rasta plaća i rezultat kontinuiranog dijaloga sa socijalnim partnerima te razumijevanja okolnosti u kojima se nalazimo", poručio je premijer.
Podsjetio je da je u mandatu ove Vlade osnovica za izračun plaća u državnoj i javnim službama porasla za 33%, a u lipnju ove godine usvojena je odluka o privremenom dodatku od 100, 80, 60 eura za više od 219 tisuća zaposlenih u javnom sektoru, a zaposlenima u pravosuđu plaće su povećane za dodatnih 12%.
Usporedo se radi i na novom Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama, dodao je predsjednik Vlade.
"Time ćemo napraviti veliku reformu sustava plaća koja će omogućiti kvalitetniji, uravnoteženiji i pravedniji sustav od ovoga koji imamo danas", poručio je.
PVRH
