Polemika u slovenskoj javnosti o opravdanosti ruske agresije u Ukrajini

Polemika u slovenskoj javnosti o opravdanosti ruske agresije u Ukrajini

LJUBLJANA-U Sloveniji se već nekoliko mjeseci ne tako malobrojan krug uglednih publicista očituje polemičkim pristupom u traženju opravdanosti ili izazvanosti ruske agresije nad Ukrajinom. Ima tu mnogo igre riječi kao u izjavi da „svestrano podržavamo Ukrajinu u njezinom nespornom pravu na obranu slobode i suvereniteta“, ali odmah i odgovor ili izgovor: „ Da, prisiljeni su braniti, ali ruska agresija nije bila neizazvana“!? Eto odmah opravdanje za agresiju. U tjednom prilogu „Dela“ ugledni slovenski filozof i sociolog Spomenka Hribar traži argument opravdanosti ruske agresije u činjenicama da Rusija ima razloga za odgovor na neke izazove. U čemu je to „izazvana“ agresija? U tome da se „NATO širi prema istoku“. To je točno, ali to su nove samostalne države. Čak što više, Rusija je direktno s aktom agresije na Ukrajinu dodatno „izazvala“ širenje NATO na ruske prve susjede Švedsku i Finsku. Dakako, vuku se na vidjelo i drugi uzroci oko odnosa prema ruskoj manjini u Ukrajini, pa i drugim državama bivšeg SSSR-a. Istini za volju problemi oko manjina postoje u više europskih zemalja, ali rat se nije pokazao u nijednoj kao pravi put rješenja lokalnih problema. Ova skupina mirovnjaka i dalje traži „stvarne uzroke ruske agresije“. Ima smisla njihov zaključak, da bez osvjetljavanja tih uzroka „ovaj svjetski čvor nećemo riješiti“. To su zapravo reakcije ove skupine na kritiku, koja im je upućena od veleposlanika članica EU i Velike Britanije, zbog opravdavanja samog akta agresije i s time otvaranja rasplinjavanja u traženju svih mogućih uzroka nastanka ove svjetske krize, koja prijeti katastrofom. Evo te poruke veleposlanika EU: „ Budimo jasni: ovaj rat može se završiti u trenutku. Neka Rusija prestane s napadima i povuče svoje trupe s ukrajinskog teritorija“. I što odgovaraju ovi mirovnjaci: „Ukratko, to znači neka Rusija kapitulira“. Što je njihov prijedlog : „Zaključiti sporazum o prekidu borbe, zaustaviti dalje naoružavanje i onda pristupiti mirovnim pregovorima“, a to je onda zapravo, bez povlačenja ruskih trupa de facto „kapitulacija“ Ukrajine. Tvrdnja mirovnjaka, da se „svaki rat završi na pregovaračkom stolu“ ne stoji, jer se većina agresija svjetskih razmjera završila ultimatumom agresorima ili osvajačima, na primjer sudbina Napoleona, Austro ugarske, Hitlerove Njemačke, na našim poljima hrvatske „Oluje“ i slovenske kratkotrajne borbe za samostalnost. To su stvarno bili strateški porazi i kapitulacije agresora.
Ipak, zbog sadašnjosti i budućnosti vrijedi se vratiti nedovoljno poznatim pravim i dubljim uzrocima agresije Rusije. Naime, raspadom SSSR-a i raskidanjem Varšavskog ugovora(pakta) Ruska federacija je najednom postala manja, ali još uvijek respektabilna vojna sila Europe i svijeta. Dio sovjetskih republika(Litva,Latvija i Estonija) i zemlje Varšavskog ugovora postale su članice NATO. Želju za ulaskom u NATO najavila je i snažno izrazila Ukrajina, najveća država od bivših sovjetskih republika. Sve to se ne uklapa u Putinovu stratešku i globalnu koncepciju Velike Rusije, zbog takmičenja sa SAD i Kinom. Rusija pokazuje očite tendencije širenja u prostor na račun drugih država. Druge države, prije svega europske ne žele, da se te ruske tendencije prošire prema njima, na prostor njihovog suvereniteta i zbog toga ugrožavanje Ukrajine vide i kao potencijalnu opasnost za svoje države. Iz toga slijedi da je podrška i pomoć Ukrajini u interesu svih država EU i Velike Britanije. Pripreme za učinkovitu vojnu pomoć Ukrajini su u ubrzanom tijeku. Istovremeno Rusija sa svojim trupama je doživjela seriju poraza na bojištima. Od početnog udara prije godine dana Rusija nije postigla napredak na bojišnici, unatoč vrlo velikim, javno skrivenim brojkama mrtvih i ranjenih. Sve to govori, da se strateški ciljevi Rusije ne ostvaruju i da bi u interesu ruskoga naroda bilo povlačenje trupa iz Ukrajine. Ostaje upitno kada će Putin i njegova vojna i politička elita to shvatiti i prihvatiti. Što Ukrajina sa saveznicima nanese većih i težih udara ruskim trupama, to je bliži kraj rata u Ukrajini.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.