Podsjetivši da u subotu, 1. travnja na snagu stupa četvrti paket Vladinih mjera za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena, premijer Plenković istaknuo je da je svim dosadašnjim paketima mjera, vrijednim 6,4 milijarde eura, Vlada u potpunosti ostvarila dva ključna cilja – sigurnost opskrbe energenata i priuštivost njihovih cijena. Dio toga paketa su dioničarski zajam i dokapitalizacija HEP-a, vrijedni 900 milijuna eura, što će HEP-u omogućiti normalno funkcioniranje, ali i potrebne investicije u kontekstu energetske tranzicije.
Otvarajući današnju, 205. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu. Kako od subote, 1. travnja stupa na snagu četvrti paket Vladinih mjera za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena zbog energetske, prehrambene i inflatorne krize, premijer Plenković podsjetio je da cijena plina ostaje regulirana sljedećih godinu dana, cijena struje ostaje ista do 30. rujna, a nastavlja se regulacija cijena naftnih derivata.
"Vrlo precizni, kalibrirani paketi pomoći idu onima kojima je pomoć najpotrebnija", istaknuo je dodajući da se radi o svima koji primaju socijalne naknade, umirovljenicima, ribarima, poljoprivrednicima te svima onima koji su na bilo koji način u težem položaju.
Paket je vrijedan 1,7 milijardi eura, a ukupan iznos potpora s ranijim paketima iznosi 6,4 milijarde eura.
"Vlada politikom državnoga intervencionizma čuva socijalnu koheziju u hrvatskom društvu, izbjegava socijalnu frakturu i nastoji da svi skupa ovu krizu prođemo sa što manje poteškoća", poručio je.
HEP-u 900 milijuna eura
Dio toga paketa su i odluke koje će se danas donijeti na Vladi, vezane uz davanje dioničarskog zajma Hrvatskoj elektroprivredi, od 400 milijuna eura, kao prvoga koraka podrške nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji.
Drugi dio je proces dokapitalizacije, dodao je, a o tome se vode i konzultacije s nadležnim službama Europske komisije.
Ukupni paket – dioničarski zajam i dokapitalizacija – iznosi 900 milijuna eura, što će HEP-u omogućiti normalno funkcioniranje, ali i potrebne investicije u kontekstu energetske tranzicije.
Premijer Plenković istaknuo je da su sa svim mjerama koje je Vlada poduzimala u potpunosti ostvartena dva ključna cilja – sigurnost opskrbe energenata i priuštivost njihovih cijena.
Zbog ulaska u Schengenski prostor i europodručje očekuje se još bolja turistička sezona
Od ostalih, vanjskopolitičkih aktivnosti, izdvojio je nekoliko. Podsjetio je da je Hrvatska krajem prošloga tjedna postala 20. članica Europskog stabilizacijskog mehanizma, što je nastavak dublje integracije u europodručje. Kazao je da je na taj način Hrvatska stekla dodatnu zaštitu, sigurnost i otpornost financijskog sustava i gospodarstva.
Također, Hrvatska je postala punopravni partner SAD-a u programu Global Entry, a od nedjelje je u potpunosti integrirana u Schengenski režim, s obzirom da se on sada primjenjuje i u zračnim lukama.
Sve to, a i najave Ministarstva turizma i Turističke zajednice, upućuju na to da će dvije dodatne vrijednosti – ulazak u europodručje i Schengenski prostor – turistička sezona biti odlična.
Prošloga tjedna u Bruxellesu je održan sastanak Europskoga vijeća, a premijer je izvijestio da su čelnici Europske unije razgovarali o daljnjoj podršci Ukrajini, ekonomskom upravljanju i pitanju migracija.
Kontinuirano unaprjeđujemo odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama
Naveo je da je hrvatska Vlada s SAD-om kroz program financiranja stranih oružanih snaga dogovorila potporu u iznosu od 140 milijuna dolara.
Ta će sredstva biti iskorištena za nabavu novoga naoružanja u kontekstu obrambene suradnje sa Sjedinjenim Državama, između ostaloga i za nabavu nove eskadrile helikoptera.Do sada je, dodao je, ukupno akumulirano 800 milijuna dolara kroz taj program od SAD-a. "Kada povežemo i ukidanje viza i Global Entry i izbjegavanje dvostrukoga oporezivanja i ovu novu pomoć za modernizaciju naših Oružanih snaga, možemo reći da se odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama kontinuirano unaprjeđuju", poručio je premijer Plenković podsjetivši i na nedavni posjet ministrice energetike SAD-a prilikom kojeg se razgovaralo o ulozi Hrvatske na novoj energetskoj karti Europe.
Sa slovenskim premijerom Golobom o suradnji dvije zemlje u brojnim područjima
Osvrnuo se i na radni susret sa slovenskim premijerom Golobom prije nekoliko dana u Sloveniji.
Teme su bile suradnja u području prometa, energetike, gospodarstva, turizma, borba protiv ilegalnih migracija, rješavanje problema ribara, s obzirom na još uvijek neriješeno pitanje ograničenja.
Razgovarali su i o eventualnim planovima za izgradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško te o mogućnostima koje pruža LNG terminal na Krku u opskrbi plinom zemljama u ovom dijelu Europe. Najavio je da će slovenski premijer u prvi posjet Zagrebu stići tijekom svibnja.
Ranije ovoga tjedna na telefonskoj sjednici Vlada je donijela i novu uredbu o maloprodajnim cijenama naftnih derivata, prema kojoj su pojeftinili i benzin i dizel i plavi dizel.
Ogromna većina udruga osoba s invaliditetom itekako zadovoljna Vladinim prijedlozima
Od ostalih važnih tema izdvojio je Zakon o osobnoj asistenciji, koji ministar Piletić predstavlja danas Hrvatskom saboru u prvom čitanju.
Radi se, dodao je, o paketu zakona iz područja socijalne politike – nakon ovoga zakona, uslijedit će Zakon o inkluzivnom dodatku te izmjene Zakona o socijalnoj skrbi. Ponovio je da je Vlada kroz proteklih šest i pol godina kontinuirano povećavala naknade i za osobe s invaliditetom, i za roditelje djece s poteškoćama, i za roditelje njegovatelje.
Trenutno se, u kontekstu Zakona o osobnoj asistenciji, izdvaja oko 20 milijuna eura za 4.000 korisnika. Usvajanjem novog Zakona proširuje se broj korisnika s 4.000 na 14.100, te s 20 milijuna na 156 milijuna eura.
Time se proširuje i opseg i prava i sredstva koja će se izdvajati za osobnu asistenciju. "To je jedna dugo očekivana i velika reforma koja se radi u partnerstvu s nizom udruga civilnoga društva", istaknuo je predsjednik Vlade.
Naglasio je da ogromna većina udruga koje se bave ovom tematikom itekako zadovoljna s prijedlogom zakona i njegovim sadržajem te sa svime što će unaprijediti, kao dio konzistentne politike Vlade na dobrobit svih ranjivih skupina, politike uključenosti i pristupačnosti.
Na kraju uvodnog obraćanja premijer se osvrnuo na eksperimentalni program cjelodnevne škole.
Radi se o javnom pozivu za 50 škola, očekuje se dobar odaziv, a u cilju podizanja kvalitete obrazovanja te ishode i rezultate obrazovnoga sustava čime će se mladi dobiti dobro opće znanje, posebna znanja i kvalitetno se prilagođavati za tržište rada.
