Vlada Republike Hrvatske na 195. sjednici donijela je više odluka važnih za sve građane, a prije svega predstavila je pokretanje emisije državnih obveznica najavivši mogućnost upisa državnih obveznica za građane od 22. veljače. Uz izvješće o stanju obnove, izglasavanje čijeg se zakon očekuje u Hrvatskom saboru, Vlada je osigurala dodatnih 344.000 eura jednokratne novčane pomoći za još 1295 osoba stradalih u potresu. Ministar gospodarstva najavio je da će Aplikacija o kretanju cijena u maloprodaji, tzv. "bijela lista", biti predstavljena i sutra dostupna građanima. Potpredsjednici Tomo Medved i Branko Bačić uvodno su dali informaciju o aktualnom stanju vezanom za potres.
Potpredsjednik Medved podsjetio je da je ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić 9. veljače u Petrinji uručio je 98 ugovora ukupne vrijednosti 15, 5 milijuna eura petrinjskim poduzetnicima, dok je ministar Marin Piletić predstavio nove i dopune postojećih mjera aktivne politike zapošljavanja u Sisačko-moslavačkoj županiji u vrijednosti od 6 milijuna eura.
Istoga dana u Lekeniku je svečano otvoren društveni dom i turističko-informativni centar u vrijednosti 1, 42 milijuna eura financiran iz programa ruralnog razvoja čijom su rekonstrukcijom i opremanjem stvoreni uvjeti za bogatiji kulturni i društveni život u Lekeniku.
"Ovakvim mjerama, ugovorima i projektima koja ulaganja iznose gotovo 23 milijuna eura dodatno osnažujemo i podupiremo ciljeve ravnomjernog razvoja Sisačko-moslavačke županije, te potičemo njezinu gospodarsku i demografsku obnovu", rekao je Medved.
Bačić: Sutra očekujemo izglasavanje zakona o obnovi
Potpredsjednik Branko Bačić podsjetio je da je jučer u Hrvatskom saboru raspravljen i podržan konačni prijedlog zakona o obnovi. "Predloženo je 45 amandmana. Danas ćemo predložiti usvajanje njih šest u potpunosti i dva u izmijenjenom obliku kako bi već sutra zakon bio izglasan i mogao bi ići u provedbu".
Bačić je izvijestio i da je u okviru programa Država prijatelj donatora održan sastanak s Hrvatskim Caritasom koji će se uključiti u realizaciju zakona osiguravši sredstva za izgradnju sedam obiteljskih kuća i 20 kuća konstrukcijske obnove.
Izvijestio je i da su proteklog tjedna održani sastanci s operativnim tijelima, Ministarstvom kulture, ministarstvima znanosti i zdravstva da bi se ubrzala realizacija i potrošnja sredstava iz Fonda solidarnosti.
"S današnjim danom podneseno situirano je, odnosno podneseno zahtjeva za nadoknadu sredstava u ukupnoj vrijednosti od 415 milijuna eura", rekao je Bačić.
Podsjetio je i da je ovog tjedna sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomaševićem posjetio Čučerje te da je u Velikoj Gorici s gradonačelnikom Ačkarom usuglasio rješavanje pitanja privremenog stambenog zbrinjavanja i konstrukcijske obnove kuća 27-ero naših sugrađana koji na području Velike Gorice još uvijek žive u kontejnerima.
Aplikacija "Kretanje cijena" od sutra dostupna građanima
Aplikacija o kretanju cijena u maloprodaji, tzv. "bijela lista' sutra će biti dostupna građanima i predstavljena javnosti, najavio je u četvrtak ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović na sjednici Vlade.
Aplikacija je u testnoj fazi i sutra će biti dostupna građanima i predstavljena javnosti, rekao je Filipović.
Trgovci koji su na toj tzv. "bijeloj listi" su Konzum, Tommy i KTC i oni su Ministarstvu dostavili sve tražene podatke, a to je oko 350 artikala čije će cijene građani moći usporediti svakih 15 dana.
Filipović je naveo kako se na temelju podataka koji su do sada pristigli, može reći da su od 31. prosinca do jučer u Konzumu porasle cijene četiri artikla i to se odnosi na nesezonsko povrće, a sličan trend je i u KTC-u i Tommy-u.
"Mislimo da je ovakav način informiranja javnosti jako dobar i da će 'bijele liste' pomoći građanima donositi odluke prilikom kupnje te će moći povjerenje pokloniti trgovačkim lancima koji su odlučili biti transparentni", kazao je Filipović.
Vučković: Najveći rast kod veleprodajnih cijena jaja
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je izvijestila kako se prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi tijekom siječnja ove godine prema zadnjem tjednu 2022. bilježi pad veleprodajnih cijena određenih vrsta povrća te jedne vrste voća i to kelja, mrkve, graha, blitve i jabuka, dok je za preostalo voće i povrće uočen blagi rast.
U odnosu na godinu ili dvije prije može se reći da su u odnosu na siječanj 2022. najviše rasle cijene banana, rajčice, luka, mrkve i krumpira, a u zadnje dvije godine najviši rast cijena je kod krumpira i luka, odnosno 120 posto su rasle veleprodajne cijene krumpira u odnosu na siječanj 2021., a luka 77 posto, kazala je Vučković.
Kada se govori o žitaricama i uljaricama, u odnosu na kraj 2022. bilježi se stagnacija ili lagani pad najznačajnijih žitarica u veleprodaji - pšenica za devet posto, kukuruz 15,5 posto. Prema godini prije (siječanj/siječanj), cijene pšenice su više 11,11 posto, a kukuruza12 posto, dok su cijene soje niže za 4,76 posto.
Veleprodajne cijene brašna u petom tjednu 2023. su više u odnosu na kraj 2022. i to kod glatkog brašna za 1,89 posto, a kod oštrog za 14,75 posto.
Tijekom siječnja i početkom veljače otkupne cijene svinjskog i goveđeg mesa nisu se osjetnije razlikovale od onih krajem 2022., kazala je Vučković te navela kako je u petom tjednu ove godine veleprodajna cijena junećih trupova viša za 15,09 posto u odnosu na godinu prije, a približno ista u odnosu na kraj 2022., dok je otkupna cijena svinjskih trupova na godišnjoj razini viša za 50,36 posto.
Ukoliko se uspoređuju veleprodajne cijene u petom tjednu ove godine s prosjekom EU može se reći da je veleprodajna cijena junećih trupova niža za 4,31 posto, a svinjskih trupova gotovo identična. Cijene janjećih trupova nešto su više, dok su cijene pilećih trupova u opadanju i prema prosjeku EU su niže za 1,15 posto u petom tjednu ove godine.
Najveći rast, kako je kazala Vučković, bilježi se kod veleprodajne cijene jaja i on se kreće kontinuirano od ožujka/travnja 2022. i trenutno je na rekordno visokim razinama.
U petom tjednu ove godine veleprodajna cijena jaja A klase niža je za 1,05 posto u odnosu na zadnji tjedan 2022., a značajno viša u odnosu na godinu prije, kazala je napominjući kako su hrvatske veleprodajne cijene jaja više prema prosjeku EU.
Upis državnih obveznica za građane od 22. veljače, minimalni ulog 500 eura
Građani će moći upisivati državne obveznice od 22. veljače do 1. ožujka, minimalni ulog će biti 500 eura, a država izdanjem obveznice planira prikupiti milijardu eura, najavljeno je u četvrtak na sjednici Vlade.
Predstavljajući prijedlog zaključka o prihvaćanju informacije o planiranom pokretanju emisije državnih obveznica uz aktivno izravno uključivanje sektora građanstva, ministar financija Marko Primorac rekao je da se obavljaju posljednje pripreme, najavivši da će se obveznice upisivati u dva kruga, pri čemu će prvi biti otvoren za građane od 22. veljače u osam sati do 1. ožujka do 20 sati.
Nakon toga će se upis za građane zatvoriti, a 3. ožujka će se otvoriti za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan. Dakle, sve što ne upišu građani, ostaje za institucionalne ulagače, a upis će se obavljati u poslovnicama banaka koje će biti vodeći agenti izdanja i suaranžeri.
Rok dospijeća obveznice će biti dvije godine, država izdanjem planira prikupiti milijardu eura, minimalan ulog će biti 500 eura, dok se u ovom trenutku još sa sigurnošću ne može reći koliko će iznositi kuponska kamata, ali bit će iznad tri posto, kazao je Primorac.
"Obveznica će biti dvogodišnje ročnosti uz godišnji kamatni prinos iznad tri posto, a cilj kraćeg roka dospijeća je građanima pružiti mogućnost ulaganja usklađenu s dosadašnjim preferencijama uz maksimalno ograničenje negativnih tržišnih rizika", piše u Vladinom zaključku.
Primorac je napomenuo i da će građani prije samog upisa dobiti informaciju o minimalnoj kamatnoj stopi koja će se postići na izdanju.
Ministarstvo će tijekom današnjeg dana objaviti dokument ponude, koji će sadržavati općeniti set informacija, a 20. veljače na stranicama Ministarstva financija i Zagrebačke burze će biti objavljen javni poziv, gdje će biti i više detalja o samom izdanju, kao i o mjestima upisa, uz definiranje točno određenih poslovnica banaka, kojih će na području RH biti oko pet stotina.
Pozivaju se ponajprije građani koji će obveznicu držati do isteka roka dospijeća
Primorac je pojasnio da je obveznica financijski instrument koji kupcu jamči isplatu kuponske kamate predviđenom dinamikom te isplatu glavnice po isteku roka dospijeća obveznice.
Obveznice općenito, a posebno one državne, među najsigurnijim su oblicima ulaganja. Rizik povezan s ulaganjima u njih ogleda se prije svega u mogućnosti promjene cijene obveznice za vrijeme trajanja roka dospijeća.
"Sa sigurnošću možemo reći da će oni koji će kupiti državne obveznice, ostvariti onaj očekivani prinos ukoliko obveznice budu držali do isteka roka dospijeća", istaknuo je Primorac.
S druge strane, građani koji ne budu obveznicu mogli držati do isteka roka dospijeća i budu je htjeli prodati na sekundarnom tržištu, mogu biti suočeni s promjenama cijene te u tom slučaju postoji određeni minimalni rizik da neće dobiti onaj iznos koji su inicijalno uložili.
"Još jednom bih volio potaknuti sve one građane koji planiraju participirati u ovom izdanju, da to čine ukoliko obveznicu planiraju držati do isteka roka dospijeća", rekao je Primorac.
S obzirom na kamatne stope na depozite koje su trenutno u bankama, Primorac je poručio da su koristi za građane od ulaganja u ovakvu obveznicu prilično jasne.
Plenković: Praksa koja postoji u nizu drugih zemalja
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da se ovim izdanjem želi dinamizirati domaće tržište kapitala, kao i poslati poruka povjerenja u državne obveznice, u domaće javne financije i sve ono što je sustavnim radom i odgovornim upravljanjem javnim financijama učinjeno u proteklim godinama.
"Sada kao članica ne samo EU-a, nego još više i europodručja i Schengenskog prostora, s vrlo snažnim kredibilitetom, želimo omogućiti našim građanima da svoja sredstva, svoju štednju, ulažu u državne obveznice", izjavio je Plenković.
Rekao je i da se pokreće nešto što do sada nije bila praksa u Hrvatskoj, premda takva praksa postoji u nizu drugih zemalja, poput Irske, Portugala, Italije, Poljske, Malte, Cipra i Mađarske.
Odbijen prijedlog oporbe za pokretanjem pitanja povjerenja predsjedniku Vlade
Vlada je sa sjednice u četvrtak Hrvatskome saboru predložila da ne prihvati prijedlog 33 oporbena zastupnika o pokretanju pitanja povjerenja premijeru Andreju Plenkoviću odbivši sve navode tog "lošeg uratka" kao neutemeljene i neosnovane.
"Čak 29 od 33 koji su ovaj loš uradak potpisali bili su oni koji su bili protiv sudjelovanja Hrvatske u EU misiji vojne pomoći Ukrajini. Dakle, jedan loš pokušaj ne bi li se sprala ta ljaga s njih. Naravno da sve njihove navode odbijamo u svom očitovanju", rekao je kratko premijer Plenković u objašnjenju očitovanja poslanog Saboru.
Traži se strateški partner za HŽ Cargo
Upravitelj željezničke infrastrukture u Hrvatskoj je tvrtka HŽ Infrastruktura (HŽI), a s ciljem modernizacije poslovanja i razvoja pokreće se postupak traženja strateškog partnera za tvrtku HŽ Cargo, što će provoditi i predlagati partnera novo povjerenstvo, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.
Obje te odluke Vlada je donijela na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, o čemu je ministar Oleg Butković na sjednici naznačio da su u skladu sa Zakonom o željeznici, kojim se uz ostalo određuje da će Vlada i imenovati upravitelja željezničke infrastrukture.
Ministar je objasnio i da taj zakon propisuje da je željeznička infrastruktura, kojoj pripadaju željezničke pruge razvrstane na temelju uredbe o razvrstavanju, u vlasništvu RH i javno dobro u općoj uporabi.
HŽ Infrastruktura je trgovačko društvo u državnom vlasništvu za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture, osnovano odlukom Vlade od 2006., isto kao i društvo HŽ Cargo, za kojeg je Vlada odlučila tražiti strateškog partnera.
Te godine istom odlukom Vlade osnovana su i društva HŽ Putnički prijevoz i HŽ Vuča vlakova.
O traženju strateškog partnera za HŽ Cargo, ministar Butković na Vladi je rekao da je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti utvrđena i mjera reforme željezničkog sektora, u sklopu koje se provodi i reorganizacija upravljanja željezničkim društvima i njihovog poslovanja.
"S ciljem pronalaženja odgovarajućeg rješenja za dugoročnu održivost HŽ Carga pokrećemo traženje strateškog partnera te se osniva i povjerenstvo za provedbu tog postupka i odabir partnera", kazao je Butković, ne navodeći pritom više detalja o samom postupku, pa ni kojim točno putem ni kada će tražiti tog partnera.
Istaknuo je pak da je glavna zadaća povjerenstva razmatrati ponude za partnera, od kojih se uz ostalo očekuje povećanje tržišnog udjela HŽ Carga, kao i njegovog opsega poslovanja u domaćem i međunarodnom prometu, što treba pridonijeti ostvarivanju potencijala željezničkog prometa u Hrvatskoj.
To povjerenstvo čine predstavnici ministarstava mora, prometa i infrastrukture, vanjskih i europskih poslova, financija, prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te ureda predsjednika Vlade i HŽ Carga, i nemaju pravo na naknadu.
"Nakon provedenog postupka, partnera će povjerenstvo predložiti Vladi", zaključio je Butković.
Prijevremeni izbori za načelnika Kalnika 26. ožujka
Vlada je na sjednici donijela i odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za općinskog načelnika Kalnika 26. ožujka, a donijela je i nekoliko rješenja o raspuštanju gradskih odnosno općinskih vijeća.
Stručne službe općine Kalnik obavijestile su Ministarstvo da je općinski načelnik 4. siječnja podnio ostavku te su se ostvarili uvjeti za raspisivanje prijevremenih izbora, a za dan njihova održavanja predlaže se nedjelja, 26. ožujka, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Vlada je donijela i odluku o raspuštanju gradskih vijeća Čabra i Varaždina te općinskih vijeća općina Čeminac, Kali i Kukljica.
Ni jedna od jedinica lokalne samouprave nije donijela proračun za ovu godinu, kao ni odluku o privremenom financiranju te su se stoga stekli zakonom propisani uvjeti za raspuštanje predstavničkih tijela, objasnio je Malenica.
"U navedenim jedinicama lokalne samouprave proračun je predložen od strane općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, no predstavnička tijela nisu donijela proračun kao ni odluku o privremenom financiranju", rekao je.
Posebnim rješenjem Vlada će imenovati povjerenike u tim gradovima odnosno općinama.
Za smještaj stradalih u potresu dodatnih 344.000 eura
Za privremeni smještaj osoba stradalih u potresu Vlada je na sjednici u četvrtak osigurala dodatnih 344.000 eura jednokratne novčane pomoći za još 1295 osoba.
Krajem prošle godine Vlada je donijela odluku o dodjeli jednokratne novčane pomoći osobama u privremenom smještaju za stradale u potresu, na temelju koje su dodijeljena dva milijuna eura, odnosno 265 eura po osobi. Ukupno je 7500 osoba u privremenom smještaju, a tijekom provedbe odluke utvrđeno je da taj iznos nije dostatan.
Tijekom provedbe iskazana je potreba za dodatnih 344.000 eura za još 1295 osoba smještenih u privremenom smještaju, i to na području Sisačko-moslavačke županije 955, na području Zagrebačke županije 310 i na području Krapinsko-zagorske županije 30 osoba, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Grad Zagreb i Karlovačka županija nisu iskazali potrebu za dodatnim sredstvima.
Usvojen godišnji program preventivnih sistematskih pregleda branitelja
Vlada je usvojila godišnji program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kojem je cilj prevencija i rano otkrivanje kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih i onkoloških bolesti.
Za provedbu programa osiguran je novac u državnom proračunu za pregled 15,5 tisuća hrvatskih branitelja, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
Kao i prethodnih godina, za sudionike u provedbi određene su županijske i opće bolnice, kliničke bolnice, klinički bolnički centri, domovi zdravlja Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije, Dom zdravlja Grada Zagreba te Hrvatski zavod za javno zdravstvo u dijelu stvaranja baze podataka.
Od početka provedbe programa u 2016. godini pozivu se odazvalo gotovo 90.000 branitelja, izvijestio je Medved.
Pregledi se organiziraju za branitelje koji su u borbenom sektoru sudjelovali više od 100 dana, dragovoljce i branitelje u teškoj novčano-materijalnoj i zdravstvenoj situaciji te za osobe koje pružaju usluge njege i pomoći - njegovatelje 100 postotnih HRVI-a I. skupine.