Premijer Plenković danas je u Bruxellesu razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o pripremama za zagrebački summitu u svibnju te o pregovorima o novom Višegodišnjem financijskom okviru. Poručio je da je veliki uspjeh to što će tema proširenja nakon sastanka u Zagrebu postati sustavna, ali i što su u pregovarački okvir o novom europskom proračunu uvrštena dva paragrafa koja uvažavaju hrvatske specifičnosti.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Bruxellesu s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, s kojom je razgovarao o najvažnijim temama koje su na dnevnom redu Europske unije u sljedećim mjesecima.
Uoči sastanka s predsjednicom Komisije, premijer Plenković sastao se i s povjerenikom Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivérom Várhelyijem te s predsjednikom Europske pučke stranke Donaldom Tuskom.
Nakon rezimea sinoćnjega neformalnog sastanka na vrhu EU-Zapadni Balkan, premijer Plenković i predsjednica von der Leyen razgovarali su o pripremama za zagrebački sastanak na vrhu između zemalja članica Europske unije i država jugoistoka Europe, koji će se održati u svibnju.
Zagrebački summit bit će prekretnica u politici proširenja EU
Premijer Plenković u izjavi za medije kazao je da je ostvaren visoki stupanj suglasnosti između Hrvatske, predsjednika Europskoga vijeća Charlesa Michela, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i povjerenika za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyija o tome kako da zagrebački sastanak na vrhu bude svojevrsna prekretnica u politici proširenja.
"Naš je cilj bio staviti ovu temu na dnevni red, u tome smo uspjeli. Imat ćemo novu metodologiju pregovora, koja će se usvojiti na Vijeću. Imat ćemo vrlo dobar i pozitivan napredak u stajalištima ključnih članica o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", istaknuo je predsjednik Vlade.
Dodao je da će Europska komisija pripremiti veliki ekonomski paket, što će biti poticaj gospodarskom rastu i približavanju nama susjednih zemalja prema Europskoj uniji.
Najvažnijim je izdvojio to što će ta tema, nakon zagrebačkog sastanka na vrhu, postati sustavna u godinama koje slijede.
"Hrvatska može reći da je uspjela u reafirmaciji politike proširenje odmah na početku Komisije Ursule von der Leyen", dodao je predsjednik Vlade.
Druga tema o kojoj su razgovarali bili su predstojeći pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru, uoči sastanka Europskoga vijeća koji je na tu temu njegov predsjednik Charles Michel sazvao 20. veljače.
Hrvatska za više sredstava za demografiju, poljoprivredu i koheziju
Premijer Plenković izrazio je nadu da će se i oko toga pitanja postići dogovor uz kompromis članica koje žele više sredstava za tradicionalne politike – kohezijsku i poljoprivrednu – i onih koji zagovaraju tzv. modernizaciju proračuna, odnosno više sredstava za pitanja klimatskih promjena, sigurnosti, inovacija i drugih politika koje su usmjerene više na digitalno društvo i digitalnu ekonomiju.
Pojasnio je da su u prijedlogu tzv. pregovaračke kutije o novom višegodišnjem proračunu predsjednika Europskoga vijeća Charlesa Michela uvršteni paragrafi 63 i 64 jer je uvažena hrvatska argumentacija, ali i argumentacija nekih drugih država.
Paragraf 63, pojasnio je premijer, bavi se temom demografskih problema u pojedinim članicama, odnosno kako onim zemljama koje gube određeni dio stanovništva pokušati naći neku vrstu kompenzacije. Naglasivši da takvog paragrafa ranije nije bilo, poručio je da je njegovo uvrštenje u prijedlog taj prijedlog još jedno hrvatsko postignuće.
Paragraf 64 praktički se odnosi samo na Hrvatsku, kazao je premijer Plenković, jer iako u njemu ne stoji expressis verbis Hrvatska, stoji da se odnosi na zemlje članice koje su koristile samo jedan sedmogodišnji financijski okvir.
"Na taj način imamo dvije stepenice koje su ulazna točka za pregovore u četvrtak, a onda ćemo se boriti za to", rekao je.
Premijer Plenković kazao je kako nije lako u pregovorima namiriti sve, s obzirom da je iznos sredstava određen, a da se razlikuju stavovi zemalja koji su najveći kontributori europskoga proračuna i, primjerice, zemalja iz skupine Prijatelja kohezije. Pogotovo imajući na umu odlazak Ujedinjene Kraljevine i time manji iznos sredstava na raspolaganju u idućih sedam godina.
No, dodao je, već s ova dva signala, odnosno paragrafe 63 i 64, pokazana je ta differentia specifica koja zaista postoji u Hrvatskoj.
Važna uloga Hrvatske u dijalogu između Komisije, Vijeća i Parlamenta o novom proračunu EU
U tom je kontekstu dodao da je hrvatska platforma bila staviti demografski problem u stratešku agendu i dati hrvatskoj potpredsjednici Komisije Dubravki Šuici dati portfelj koji se odnosi na demografiju, a na ovaj način, budući da to ulazi u financijski okvir, i ona postaje snažnija povjerenica.
"To je stvar koja je horizontalna i odnosi se na nekoliko zemalja. Na ovaj način smo napravili iskorak da ono za što zaista postoji temelj dobije svoj nastavak u proračunskim okvirima", kazao je premijer Plenković.
Upitan kakvo je njegovo mišljenje, hoće li se na sastanku Europskoga vijeća u četvrtak postići dogovor ili će biti potreban još jedan, premijer Plenković kazao je kako mu je u ovom trenutku to teško reći.
"Konzultiram se s dosta kolega, ali teško je reći, vidjet ćemo. Moramo imati na umu da nije svejedno kada na razini šefova država i vlada postignemo načelni dogovor o okviru. Onda slijede intenzivni pregovori o više od 40 zakonskih akata koje treba usuglasiti u različitim procedurama suodlučivanja s Europskim parlamentom", pojasnio je i dodao da će slijediti dijalozi između Vijeća, Komisije i Parlamenta, pri čemu će uloga Hrvatske kao predsjedateljice Vijeća Europske unije biti vrlo važna.
