Riječ je o potencijalno štetnoj hrani i napicima, od svakodnevnih proizvoda poput alkohola, mineralne vode, začina, morskih plodova i maslinovog ulja, do luksuznih jela poput kavijara.
Policijski ured (Europol) u četiri je mjeseca zaplijenio više od 3620 tona i devet milijuna litara opasne hrane i pića te zbog toga uhitio 749 ljudi, priopćeno je iz te organizacije.
Europol je u akciji OPSON 7 koju provodi s Interpolom, u razdoblju od 1. prosinca 2017. do 31. ožujka ove godine izvršio više od 41 tisuće provjera na prodajnim mjestima, u morskim i zračnim lukama i na proizvodnim lokacijama u 67 država.
Zaplijenjeno je gotovo 3620 tona i više od 9,7 milijuna litara prehrambrenih proizvoda, stoji u priopćenju Europola. To je manja količina u odnosu na prošlogodišnju akciju kad je zaplijenjeno 9800 tona i 26,4 milijuna litara.
Riječ je o potencijalno štetnoj hrani i napicima, od svakodnevnih proizvoda poput alkohola, mineralne vode, začina, morskih plodova i maslinovog ulja, do luksuznih jela poput kavijara.
Ove godine je u akciji sudjelovala 67 država, među njima i Hrvatska, stoji na stranicama Europola. U mnogim državama obuhvaćenima istragom slučaj još nije zatvoren.
Konačni izvještaj o rezultatima operacije bit će objavljen idućih mjeseci.
Operacija Opson, što na starogrčkom znači "hrana", od 2011. se provodi svake godine, a u njoj svaki put sudjeluje sve više država. Europolu i Interpolu pri provjerama pomažu carinske službe, policija i državna prehrambena regulatorna tijela, kao i partneri iz privatnog sektora.
Europol je agencija EU-a koja pomaže nacionalnim tijelima u provedbi zakona i borbe
protiv teških međunarodnih zločina i terorizma. Osnovana je 1999. godine, sjedište joj je u Haagu i broji više od 900 zaposlenih.
I potrošači mogu vidjeti je li hrana krivotvorena
Doktorica Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar je za Dnevnik Nove TV pričala o krivotvorenoj hrani.
Imamo li mi razloga za brigu?
-Rekla bih da naše inspekcijske službe i sva kontrolna tijela koja rade na sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj, rade dobro i kontinuirano. Stoga za građane nema zabrinutosti. Svakako da kontrole mogu biti bolje, češće, može ih biti više, koje će dodatno osigurati i dati sigurnost našim potrošačima.
Krivotvorene hrane uvijek ima i uvijek su krivotvoritelji korak, dva ispred i laboratorija i tehnologije kojom raspolaže laboratorij, da bi uopće mogli utvrditi krivotvorenu hranu. Hrana može biti krivotvorena na nekoliko načina. Prvo mogu i sami potrošači na samoj deklaraciji uvidjeti jesu li svi podaci koje hrana mora imati navedeni, jesu li svi navedeni, jesu li pravilno navedeni, a onda na laboratorijima ostaje da dalje rade analize - od senzorskih svojstava, do laboratorijskih analiza koje su itekako zahtjevne.Statistike govore da se najviše u svijetu krivotvori med, maslinovo ulje i mlijeko.
autor 24 sata /HIA
foto: Europol t