U Bukureštu održan treći Sastanak na vrhu Inicijative triju mora

U Bukureštu održan treći Sastanak na vrhu Inicijative triju mora

 

 

 

 

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u Bukureštu je sudjelovala na trećem Sastanku na vrhu Inicijative triju mora, na kojem je osim dvanaest zemalja sudionica sudjelovao i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass te američki ministar energetike Rick Perry. Nakon plenarne sjednice pod nazivom „Inicijativa koja ostvaruje rezultate – ključni projekti iz područja energetike, transporta, digitalne povezanosti. 3SI kao pokretač kohezije i konvergencije EU i jačanja transatlantske veze“, usvojena je Zajednička izjava sa Sastanka na vrhu Inicijative triju mora.

Na pravom smo putu

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u obraćanju je kazala kako Inicijativa triju mora „danas šalje jasan signal da smo na pravom putu“, kako su napori te političke platforme prepoznati te da bi se konačno mogle početi brisati razlike između stare i nove Europe.

Na Sastanku na vrhu bio je i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je kazao kako daje punu potporu Europske komisije Inicijativi te želi ohrabriti sudionike u stvaranju novih koridora, ne samo između sjevera i juga nego i istoka i zapada. Dodao je kako je „uvijek mislio da Europa treba disati dvama plućnim krilima, istokom i zapadom“.

 „Vaša nazočnost daje nam uvjerenje da su naši ciljevi shvaćeni i da je ogroman potencijal Inicijative postao široko prepoznat“, kazala je hrvatska Predsjednica obraćajući se predsjedniku Komisije Junckeru, njemačkom ministru vanjskih poslova Maasu i američkom ministru energetike Ricku Perryju. „Treći sastanak na vrhu Inicijative jasno pokazuje naš zajednički uspjeh“, naglasila je.

 Ponovila je kako je ključni cilj Inicijative učiniti središnju Europu kralježnicom europske i transatlantske otpornosti. „Treći Sastanak na vrhu pokazuje našu odlučnost da se stvori ekonomski integrirana Europska unija i tako postane jači transatlantski partner“, kazala je Predsjednica.

 Smanjiti „umjetne razlike“

 Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis u govoru je pozvao na usvajanje kratkog popisa od 40 prioritetnih projekata, naglasivši da bi projekti trebali pridonijeti većoj koherentnosti i konvergenciji, te smanjiti „umjetne razlike“ na kontinentu, između stare i nove Europe.

„Želim da na kraju sastanka na vrhu damo potporu listi projekata na polju energetike, prometa i digitalizacije“, rekao je rumunjski predsjednik.

 O tome je govorila i hrvatska predsjednica, koja je u Bukurešt došla s 11 hrvatskih projekata.

 „Projekti poput koridora za energetsku opskrbu, komunikacijska infrastruktura, kao i modernizacija naših ekonomija kroz širenje prometnih veza, omogućit će punu integraciju srednje Europe s ostatkom našeg kontinenta i izbrisati umjetne, ali još uvijek postojeće podjele između stare i nove, zapadne i istočne Europe te definitivno pridonijeti višoj razini napretka Europe kao cjeline“, rekla je.

 Transatlantske  veze jedan od tri stupa Inicijative

 Dvanaest država smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora, tri Baltičke (Estonija, Latvija i Litva), četiri članice Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska), Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska te Austrija, jedina od njih koja je članica Europske unije bila i prije 2004., čine neformalnu platformu za suradnju na projektima od zajedničkog interesa, s ciljem podizanja razine energetske sigurnosti, čvršćeg prometnog i digitalnog povezivanja te razvoja tržišta i socijalne kohezije u širem smislu.

 Govornici su se založili i za snažne transatlantske veze. „Snažno vjerujemo da u izazovnom ukupnom kontekstu trebamo da EU i SAD ostanu što je moguće bliže na političkom, ekonomskom i sigurnosnom planu“, istaknuo je Iohannis. „Zajednički interes iznad je naših razlika“.

 Hrvatska je predsjednica   transatlantske veze istaknula i kao jedan od tri stupa Inicijative, uz ekonomsku konvergenciju i koheziju.

 Uz predstavnike zemalja članica Inicijative sudjelovali su i oni iz drugih zemalja EU-a, zemalja zapadnog Balkana, SAD-a, Moldove, Ukrajine, Gruzije te dužnosnici Europske komisije.

 „Poslovni forum povezao je zemlje Inicijative triju mora, druge zemlje i financijske institucije - Svjetsku banku, Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku. Mislim da se trebamo dogovoriti da forum bude redovit, da se održava jednom godišnje“, pozvao je Iohannis.

 Poljski premijer Mateusz Morawiecki parafrazirao je negdašnjeg američkog predsjednika Johna Kennedyja: „Ne trebamo gledati što Europa može učiniti za nas, već vidjeti što mi možemo učiniti za Europu“.

 „Upravo to je Inicijativa triju mora“, kazao je, nazvavši je povijesnom inicijativom jer geografija iscrtana nakon Drugog svjetskog rata „nije sudbina već može biti mogućnost“.

 

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.