Premijer Plenković poručio je danas, otvarajući Sajam kulture građenja i održivog razvoja ArhiBau, da je to prilika za stručnu raspravu i za podizanje standarda koja će oblikovati životne stilove za sve građane, kako u graditeljstvu, tako i u dizajnu, kulturi, znanosti. "Ovo je prilika i da se predstave politike Vlade, koje imaju okolišne, razvojne i klimatske ciljeve, a kojima je glavni cilj podizanje životnog standarda građana, demografska revitalizacija i održiv razvoj zemlje", istaknuo je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom otvorenju Sajma kulture građenja i održivog razvoja ArhiBau.
Nakon uvodnih pozdrava govor predsjednika Vlade u toj prigodi donosimo u cijelosti.
"Zadovoljstvo mi je pozdraviti vas uime Vlade Republike Hrvatske na otvorenju ovog regionalnog sajama i prve konferencije o kulturi građenja i o održivom razvoju.
Ova konferencija dolazi u pravom trenutku – u vremenu obnove i gospodarskog oporavka od posljedica pandemije koja je još uvijek u tijeku.
Konferencija nam pruža prigodu da sagledamo sve izazove s kojima se Hrvatska i Europska unija suočavaju, ali i da označimo procese koji nam otvaraju razvojne mogućnosti u ovom desetljeću za koje sam više puta kazao da će biti ključno razvojno desetljeće suvremene i slobodne Hrvatske.
Svjedoci smo klimatskih promjena i drugih globalnih ugroza koje stvaraju potrebu za većom otpornosti države i društva na sve krize.
Hrvatska je kao dionica Pariškog klimatskog sporazuma, Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. godine i drugih europskih i globalnih inicijativa, privržena globalnim ciljevima održivog razvoja, prije svega kako bismo dali svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena i njenih gospodarskih i društvenih posljedica.
Prilike u zelenoj i digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva
Pritom smo svjesni da, u skladu s našim mogućnostima, moramo ići u smjeru održivijeg modela razvoja gospodarstva, uz djelotvorno korištenje svih naših prirodnih resursa i brigu da nitko od naših građana ne bude isključen iz tih procesa.
Novi izazovi traže nove pristupe i rješenja, a Europska unija i Hrvatska prilike vide u zelenoj i digitalnoj transformaciji gospodarstva i društva.
Kroz povijest, Europa je uvijek bila jedna od predvodnica globalnog razvoja i standarda – prije svega u umjetnosti, arhitekturi, urbanom razvoju, dizajnu, kulturi i tehnologijama – što nas je sve dovelo do visokog stupnja razvoja i standarda.
Još od 2019. godine, Europska unija je svjesna trenutka i potrebe za transformacijom nabolje kako bismo očuvali visok stupanj razvoja, ali i dodatno gospodarski rasli bez štete po okoliš i prostor u kojem živimo.
Drugim riječima, Europska unija, i Hrvatska, ima ambiciju svaki segment društva učiniti boljim te podići kvalitetu života za sve.
Održivije politike stanovanja, urbanizma i planiranja životnih prostora budućnosti
Taj je proces sveobuhvatan i dugotrajan i utjecat će na sve segmente društva, osobito na stanovanje, urbanizam, planiranje životnih prostora budućnosti i druge politike koje će postati održivije i uključivije.
Pritom je bitno osigurati, kao što ste vi učinili na ovom skupu danas, suradnju znanstvene, akademske, stručne i poslovne zajednice, da svi daju svoj doprinos i da se prilagode promjenama.
Zato je današnja konferencija prilika za stručnu raspravu i za podizanje standarda koja će oblikovati životne stilove za sve naše građane, kako u graditeljstvu, tako i u dizajnu, kulturi, znanosti.
Ovo je prilika i da se predstave politike Vlade, koje imaju okolišne, razvojne i klimatske ciljeve, a kojima je glavni cilj podizanje životnog standarda građana, demografska revitalizacija i održiv razvoj zemlje.
Sve je to naznačeno u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine, kao i u drugim strateškim dokumentima.
Važna tema danas je i novi europski Bauhaus.
Europski Bauhaus – održivost, estetika i uključivanje
Novi europski Bauhaus pokrenut je 2021. kao ekološki, gospodarski i kulturni projekt koji će dovesti do zajedničkog osmišljavanja atraktivnijih, održivijih i uključivijih načina suživota. Tri temeljne vrijednosti ove inicijative su: održivost, estetika i uključivanje.
Inicijativa spaja tehnologiju i znanost, dizajn i kulturu, umjetnost i kreativnost, a prilika je da danas dobijem uvid u konkretan pregled svega onoga što ona predstavlja.
Projekt uključuje ulaganja zajedničkih napora u postizanju vizije i ciljeva Europskog zelenog plana, kako bi Europska unija bila moderno društvo, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.
To znači da Europska unija do 2050. neće imati neto emisija stakleničkih plinova, da gospodarski rast nije ovisan isključivo o uporabi prirodnih resursa i da nijedna osoba ni regija nisu zanemarene.
Zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije proizvodnje čelika, cementa, tekstila i kemikalija.
Stoga će velik dio sredstava iz Instrumenta EU iduće generacije biti odvojen za provedbu Zelenoga plana.
Predsjednica Europske Komisije Ursula van der Leyen, s kojom sam i jučer razgovarao u Ljubljani, najavila je oko 85 milijuna eura iz programa Europske unije za novi europski Bauhaus.
Također ti programi moći će se koristiti i kroz program Obzor Europa za istraživanje i inovacije, LIFE za okoliš i klimatske akcije, Europski fond za regionalni razvoj i ERASMUS+.
Stoga će danas biti zanimljivo vidjeti kako možemo uključiti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti u ono što predstavlja novi europski Bauhaus.
Sredstva iz VFO-a i NPOO-a temelj za obnovu Zagreba i Banovine
Slično kao i početkom 20. stoljeća, kada je Europa bila pred novom industrijskom revolucijom koja je povlačila gospodarske i društvene promjene, tako se Europa i danas nalazi u razdoblju ubrzavanja 4. industrijske revolucije i digitalizacije države i društva.
Inicijativa je stoga, zaista u odličnom trenutku, poticajni okvir za sve zemlje, građane, pojedince i skupine, od umjetnika do inženjera raznih struka, znanstvenika, svih vas danas ovdje prisutnih.
Novim europskim Bauhausom stvorio se prostor za razvoj i testiranje politike i instrumenata financiranja za transformaciju naših društava i gospodarstava.
Hrvatska je u kontekstu pandemije Covida 19, najveće zdravstvene ugroze u zadnjih sto godina koja je izazvala i najveću gospodarsku, potencijalno financijsku i socijalnu krizu, izašla na način da danas imamo više zaposlenih danas nego prije krize, da nije došlo do stečajeva, nije došlo do otpuštanja radnika, nije došlo do ugroze egzistencije naših obitelji. To se dogodilo zahvaljujući zaista izdašnim i brzim mjerama koje smo poduzeli. Poduzetnici su premostili krizu, radnici su ostali zaposleni, obitelji nisu ostale bez kruha.
No, sada je trenutak da dobro iskoristimo ono što smo u zadnjih 18 mjeseci zajednički učinili. A to je da kroz suradnju svih dionika iskoristimo i nacionalna sredstva i ovih 25 milijardi eura koje imamo za idućih deset godina na najbolji mogući način, da nam sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, budu temelj i za obnovu Zagreba i za obnovu Banovine.
Idući tjedan na sjednici Vlade izmjene Zakona o obnovi
Mi ćemo, nakon javnih konzultacija, na idućoj sjednici Vlade predložiti izmjene Zakona o obnovi grada Zagreba i Banovine i vjerujem da ćemo, nakon što smo uočili određene probleme koji su nastali u praksi, zbog imovinsko-pravnih pitanja, ali i nekih drugih uskih grla, učiniti proces obnove bržim i protočnijim.
A važno je da ta obnova ne bude samo fizička obnova povratka u prijašnje stanje, nego da zahvaljujući brojnim stručnjacima, arhitektima, inženjerima, svima vama koji ste danas ovdje, ta intenzivna obnova našeg glavnog grada, ali i Banovine, dobije i duh ovog projekta na kojem smo danas, koji je zelen, koji je održiv, koji je uključiv i koji bi trebao biti po mjeri čovjeka 21. stoljeća.
Stoga sa zadovoljstvom otvaram današnju konferenciju, čestitam svima koji ste se ovdje okupili i, ne samo tri ministarstva koja su pokrovitelj ovoga događaja, nego i cijela Vlada tu je da vam pomogne u realizaciji ovoga projekta."
