Sinoćnjom premijerom predstave Slavka Kolara "Svoga tela gospodar - Smešna pripovest u dva dela", u režiji Damira Lončara otvoreno je histrionsko ljeto na Opatovini.
Zagrebačko histrionsko ljeto već 37. godinu za redom obogaćuje kulturnu ponudu grada Zagreba u ljetnim mjesecima i događaj je to koji većina Zagrepčana s nestrpljenjem iščekuje.
U predstavi glume Damir Lončar, Davor Svedružić, Vanja Ćirić, Filip Detelić, Lara Nekić, Zlatko Ožbolt, Barbara Rocco, Dajana Čuljak, Dea Presečki, Ognjen Milovanović i Borna Galinović.
Predstava će igrati sve do 3. rujna, svaki dan osim nedjelje i ponedjeljka, do 13. kolovoza s početkom u 21 sat, a od 16. kolovoza do 3. rujna u 20 sati.
Smijeha pomiješanog sa suzama uz mnogo ljubavi i mržnje ovoga ljeta na histrionskoj Opatovini neće nedostajati.
"Ja vam bum pokazal i dokazal da sam ja svoga tela gospodar", vikao je Iva, ali nije pomoglo.
Jer nakon što je zbog njega uginula jedina obiteljska krava, Rumenka, morao je oženiti se bogatom, ali šepavom Rožom. Njezin je miraz bio neodoljiv.
- Naravno, predstava ima i jednu, hajdemo reći natruhu groteske, što nije loše za Opatovinu, da igramo malo i hajdemo reći ozbiljnije komade, rekao je Zlatko Vitez, umjetnički ravnatelj Histriona.
Ovaj dramski tekst u rukama Histriona neizmjerno je životan i simpatičan spoj komičnog i tragičnog, a svoj veliki obol svemu tome svojom je glumačkom kreacijom pridonijela sjajna Dajana Čuljak, zasigurno nakon izuzetne Marije Kon, oživotvorivši nesretnu Rožu.
Ulaznice se mogu nabaviti na blagajni u Histrionskom domu (Ilica 90), koja će raditi od utorka do subote (osim blagdanom i praznikom) od 10 do 14 sati. Blagajna u parku Opatovina će raditi dva sata prije izvedbe, gdje će biti moguća kupnja ulaznica za predstavu koja je taj dan.
Evo što o predstavi kaže redatelj Damir Lončar:
Autor Slavko Kolar (1891. – 1963.), iako je u hrvatskoj literaturi prvenstveno poznat kao prozaik, napisao je jednu od najboljih drama na hrvatskom jeziku.
Tekst Svoga tela gospodar je svjetlo dana ugledao kao pripovijetka, da bi skoro četvrt stoljeća poslije Kolar napisao dramu pod istim naslovom, a nedugo kasnije i scenarij za legendarni film Fedora Hanžekovića. Koristeći motiv iz stvarnog života kojemu je uistinu svjedočio, Kolar plete priču o nesretnom, dogovorenom braku između pristalog selskog momka Ive i šepave, ali bogate Rože. Taj ugovoreni brak, brak bez ljubavi ili barem uzvraćene ljubavi, ishodište je tragike koju ova drama nosi. Junica Pisava, koju Roža donosi u miraz, uzrok je sladostrasnih pogleda njenog svekra kojemu ta krava postaje životna opsesija i rješenje svih egzistencijalnih problema uzrokovanih teškom neimaštinom. Istovremeno, Pisava postaje i casus belli svih nesporazuma i sukoba novih mladenaca i njihovih roditelja.
Priča koja teško uspijeva oteti se tragičnom kraju. No, je li to doista neizbježno?
Naravno, Kolar je iskusan pisac. Stoga, kao protutežu ozbiljnosti svog zapleta, nudi i široku lepezu lica koja na svoj neodoljiv, simpatičan način slikaju smiješnu stranu ovog komada. Koristeći vrlo podatan govor turopoljske kajkavštine, Kolarov dramski tekst postaje neizmjerno životan u spoju komičnog i tragičnog, kao uostalom i život sam. Na kraju krajeva, sam pisac ga je podnaslovio kao „Smešnu pripovest u dva dela“.
