Ovog petka dio Vlaške ulice postat će prava mala art kolonija. Na adresi Vlaška 99 otvara se jedinstven prostor – umjetnički atelje, galerija i showroom u jednom, Art Studio Hrvoje Majer. Slikar Hrvoje Majer predstavit će u petak 27. listopada u 19 sati svoj novi ciklus slika pod nazivom EG(O)ZORCIZAM te premijerno predstaviti i otvoriti svoj novi atelje u kojem će se redovito održavati njegove izložbe, masterclassovi te radionice s brojnim polaznicime njegove škole crtanja i slikanja.

Ovo je idealna prilika za upoznavanje s umjetnikom, njegovim prostorom i umjetnošću iz prve ruke jer je prostor osmišljen kao mjesto za umjetnost, interaktivnog i otvorenog tipa.

 EG(O)ZORCIZAM je novi ciklus radova slikara Hrvoja Majera inspriran fragemntima budistićke filozofije iz filma Guy Rietchiea "Revolver". Majer se predstavlja velikm formatima crteža u tehnici ugljen i pastel te s nekoliko ulja na platnu. Izložba se bavi  odnosom pojedinca i njegovog ega. Ego je u prikazu suca, kritičara i onog koji sumnja, a umjetnik, pojedinac je onaj koji  pokušava "istjerati" i očistiti um od glasa sumnje i odustajanja.

 „Novi prostor je prostor za umjetnost, interaktivnog i otvorenog tipa. Funkcionira kao moj atelje, galerija i edukacijski prostor. Galerije su posjećene uglavnom na dan otvaranja izložbe i onda ostaju prazne do idućeg otvaranja. Umjetnički ateljei su izolirani od javnosti i proces stvaranja nije vidljiv. Kroz veliki izlog u mom prostoru proces slikanja i edukacije postaje konstantno izložen javnosti i kontinuirani je performans. Tečajevi crtanja i slikanja  traju u okruženju kvalitetne umjetnosti te interakcija s istim i vizualna spoznaja pripremaju novu kvalitetniju publiku za vizualne umjetnosti“, istaknuo je Hrvoje Majer ususret novoj izložbi.

 U petak 27.10. u tom dijelu Vlaške ulice organizira se SFERA, događanje koje stavlja u fokus djelovanje individualnih privatnih inicijativa, Tres Chic Cafe, Art Studio Jelene Bando i Art Studio Hrvoje Majer, koji svojim postojanjem mjenjaju percepciju i način bivanja ljudi u tom dijelu Vlaške ulice. „Prolaznici i susjedi prepoznaju kvalitete i kreativnost koje smo donijeli u svakodnevnicu i ovim mini festivalom želimo pojačati djelovanje kroz izričaj drugih umjetnika i kreativaca unutar urbanog prostora“, dodaje Majer.

 Otvorenje je za sve i one koji vole uživati u ljepoti.. U petak, 27. listopada u 19 sati na adresi Vlaška 99.

Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu će premijerno izvesti baletni diptih „Sad i nikad više“ u petak  27. listopada s početkom u 19.30 sati na Velikoj sceni.  Repriznu izvedbu publika može pogledati već dan kasnije, 28. listopada s početkom u 19,30 sati. Predstava je ostvarena u koprodukciji s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivan pl. Zajc iz Rijeke. 

Dvostruku predstavu čine „Adam i Eva“ u koreografiji Maše Kolar i „Za nikad“ belgijskog koreografa međunarodne karijere Jeroena Verbruggena, a povezuju ih teme prolaznosti te istodobno neprekinutog cikličkog ponavljanja. Predstava je ostvarena u koprodukciji s HNK-om u Varaždinu.

Adam i Eva

Krležini „Adam i Eva“ kao dio suvremene klupske scene svoj vječni ljubavni danse macabre plešu na elektronsku glazbu

Fatalna ljubavna sudbina Čovjeka i Žene u ambijentu klupske scene suvremeno su viđenje Krležinih ekspresionističkih „Adama i Eve“ kako ih čita i ponovno pokretom ispisuje koreografkinja Maša Kolar. S jedne strane od međusobnog iscrpljivanja već umorni ljubavnici, a s druge rasplesani kolektiv koji ideal traži u slobodi plesanja te uživa u vlastitim tijelima.

„ Da bismo uopće krenuli u koreografsko iščitavanje drame „Adam i Eva“, činilo nam se bitnim radnju smjestiti u društveni, a time i u uvjetovani prostorni kontekst današnjeg vremena. Smjestili smo ju u prostor clubbinga. U prvom dijelu prostor predstavlja fiksni okvir u kojemu glazba, pokreti i slike užitka nikada ne prestaju. Prostor napuštanja uvriježenih pravila svakodnevice ujedno je i plodno tlo za iznenadno, pretjerano i trenutačno stvaranje novih međuljudskih odnosa, pa tako i za fatalno zaljubljivanje Adama i Eve“, ističe koreografkinja Maša Kolar te dodaje kako potom „radnja predsmrtne egzistencije klupske atmosfere, kojom dominira slavlje kulta tijela, narcisoidnost i čulni hedonizam, prelazi u posmrtnu egzistenciju dezorijentiranih i nespretnih tijela protagonista.“

Adama i Evu, u alternaciji, plešu parovi Anna Zardi i Michele Pastorini te Tea Rušin i Noa Gabriel Siluvangi a party ansambl čine Valentin Chou, Janne Boere, Thomas Krähenbühl, Ali Tabbouch , Álvaro Olmedo, Giorgio Otranto, Maria Matarranz de las Heras, Soyoka Iwata, Alejandro Polo, Mio Sumiyama, Federico Rubisse i Alessia Tacchini.

Elektronsku glazbu potpisuje Višeslav Laboš, kostimografiju Juraj Zigman, scenografiju Jasmina Holbus dok je asistentica za dramaturgiju i koreografiju Maja Marjančić, a oblikovatelj svjetla Saša Fistrić.

Za nikad

„Jamstvo i spoznaja o neizostavnom ponavljanju ciklusa, poput godišnjih doba, daje nam osjećaj sigurnosti. Ipak i unatoč tome, godina je dragocjeno vrijeme koje prolazi i koje se nikada neće vratiti. Možemo ga postaviti i kao izložbeni eksponat, kao dragocjenost zaštićenu i očuvanu iza stakla. Međutim, staklo je bilo i ostaje krhko…“,  kaže koreograf Jeroen Verbruggen koji u svom komadu naslovljenom „Za nikada“, drugom dijelu premijernog diptiha, zapravo slavi ovu krhku prisutnost, nudi satiru kao utjehu za prolaznost te podsjeća da je svaki dan dar i razlog za slavlje.

Jeroen Verbruggen vrlo je tražen koreograf mlađe generacije, “koreograf čarobne, neograničene imagincije i snažnog osobnog stila” koji “stvara vlastite kodove”, a sebe opisuje kao romantičnog buntovnika. Nakon što je briljirao kao plesač, karijeru je uspješno nastavio kao koreograf.  Njegov rad je uvijek i vizualno putovanje, gdje se, primjerice, visoka moda susreće s cirkusom. Osim koreografije potpisuje i scenografiju „Za nikad“ dok je autorica kostimografije Ana Savić-Gecan, a oblikovatelj svjetla Saša Fistrić. U komadu pleše cijeli riječki baletni ansambl.

Ulaznice za repriznu izvedbu 28. listopada su dostupne putem online prodaje ili na blagajni Kazališta.
Radno vrijeme blagajne:
Od ponedjeljka do petka 10-12 i 18-19,30.
Subotom 10-12 i sat vremena prije početka programa.

LADO započinje seriju svečanih godišnjih plesnih koncerata Drmeš, kolo, polka, zurka u studenome.

Svoju 74. obljetnicu umjetničkog djelovanja, Ansambl LADO obilježit će izvođenjem svečanih premijernih koncerata Drmeš, kolo, polka, zurka. Rođendanski koncert jedinog nacionalnog profesionalnog folklornog ansambla bit će izveden u studenom, a odabrane koreografije i glazbena djela posvećeni su plesnoj, glazbenoj i odjevnoj baštini nizinske, središnje i sjeverozapadne Hrvatske.

 Drmeš, kolo, polka, zurka koncert je čija će prva izvedba biti 6. studenoga u HNK u Varaždinu, za koji su ulaznice u prodaji preko službene stranice kazališta. Koncert u Đurđevcu održat će se 8. studenog, a ulaznice su besplatne i preuzimaju se od 17. listopada na recepciji Posjetiteljskog centra Đurđevački pijesci. Svoj je prvi veliki koncert, nedugo od osnutka, LADO održao 1950. godine upravo u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, kojemu se i svake godine vraća povodom obilježavanja ovog, za Ansambl LADO, značajnog rođendanskog datuma. Prva izvedba u HNK u Zagrebu bit će 10. studenog i za nju je ostalo još malo ulaznica putem blagajne i službene stranice Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, dok je izvedba 11. studenog zatvorenog tipa. Izvedbe se nastavljaju 16. studenog u Pisarovini, gdje je ulaz na koncert slobodan. LADO se nastupom vraća u Zagreb 21. studenog u KD Vatroslav Lisinski, a ulaznice su u prodaji putem sustava Ulaznice.hr. Publika u Slavoniji LADO će gledati 28. studenog u Kazališno-koncertnoj dvorani Ivana Brlić Mažuranić, za koji su ulaznice uskoro u prodaji. Posljednji iz serije svečanih godišnjih koncerata LADO će se održati u Mađarskoj, 30. studenog 2023. u Pečuhu , u ambijentu impresivne dvorane Kodály Center. Ulaznice za koncert u Pečuhu krenule su u prodaju putem službene stranice dvorane. Drmeš, kolo, polka, zurka najzastupljeniji su i nezaobilazni tradicijski plesovi pojedinih hrvatskih krajeva smještenih „među Savom, Dunavom i Dravom“ te uz njih. Ovim programom LADO će publiku provesti na plesno i glazbeno putovanje Posavinom, Moslavinom, Bilogorom, Turopoljem, Slavonijom, Baranjom, Srijemom, Međimurjem i Podravinom.

 Drmeš, kolo, polka, zurka, svečani godišnji plesni koncert Ansambla LADO, prilika je da se publika još jednom uvjeri u energičnost i moćnu scensku prisutnost jedinog nacionalnog profesionalnog ansambla. Koncerti Ansambla LADO nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, temeljeni na vrhunskim koreografskim i glazbenim ostvarenjima i scenskim interpretacijama koje su tako bliske ishodištu. Vidimo se na jednom od koncerata!

Početak proteklog vikenda obilježile su dvije festivalske večeri 26. Dalmatinske šansone. Na prekrasnom Trgu Republike Hrvatske u srcu šibenske povijesne jezgre publika je uživala u večeri starih i novih skladbi. 

Prva retrospektivna večer bila je posvećena jednom od najvećih hrvatskih pjevača, Šibenčaninu Vici Vukovu, čime je obilježeno 87 godina od njegovog rođenja, 50 godina njegove uspješne karijere i 15 godina od njegove smrti. Najveći broj njegovih pjesama maestralno je otpjevao Đani Stipaničev koji se iskazao ne samo u ulozi pjevača već i moderatora večeri. Publika je uživala u pjesmama s prvog festivalskog nastupa Vice Vukova u Opatiji 1959. godine pa do onih koje je izveo na Splitskom, Zagrebačkom i Krapinskom festivalu te Slavonijafestu i naravno Dalmatinskoj šansoni u Šibeniku, na kojoj je nastupio 1999. godine s pjesmom "Kad raziđe se dim". Uz Đanija po jednu pjesmu otpjevali su Ivo Pattiera, Đani Marašan, Kvartet Gubec i Vladimir Garić, a za kraj su svi zajedno uz mezzosopranisticu Neru Gojanović otpjevali jednu od najvećih pjesama "Neka cijeli ovaj svijet", skladatelja Alfija Kabilja. 

Uoči Večeri novih skladbi tradicionalno je održana press konferencija diskografske kuće Croatia Records u hotelu Bellevue. Uz predstavljanje dvostrukog festivalskog albuma 26. Dalmatinske šansone, Šibenik 2023. na kojem se nalazi dvadeset i pet odabranih festivalskih pjesama, predstavljeni su i novi albumi Ive Pattiere i Branka Medaka. Ova press konferencija bila je ujedno i oproštajna za Dušana Šarca, velikog autora i jednog od utemeljitelja Dalmatinske šansone koji je na mjestu umjetničkog direktora bio punih dvadeset i šest godina.

Novi, aktualni album Ive Pattiere "Oprosti zbog snova" predstavljen je uz njegovog producenta Tonija Eterovića. Naslovnu pjesmu ovaj poznati pjevač zabavne glazbe otpjevao je u sklopu festivala, a novi album donosi i nekoliko velikih hitova drugih pjevača koje je Ivo Pattiera otpjevao u novim aranžmanima Tonija Eterovića. 

Novi album predstavio je i Branko Medak, tenor iz Metkovića i prošlogodišnji pobjednik Dalmatinskih šansona. Njegov album "Dokle dišem bit ću tvoj" sadrži deset pjesama među kojima su dva odlična dueta, s Tedijem Spalatom i Draženom Zečićem. Ovaj album je pred okupljenim gostima i medijima predstavio i producent albuma Duško Rapotec-Ute. 

I dok je prva retrospektivna večer bila posebno emotivna, druga večer se očekivala s nestrpljenjem jer je publika uživala u odličnim pjesmama i dojmljivim interpretacijama.

Pobjednici 26. Dalmatinske šansone su Đani Stipaničev i Klapa More ft. Neno Belan. Njihova pjesma "Crni biseru", autora Nene Belana i Nikše Sviličića, dobila je najveći broj glasova stručnog žirija i publike. Drugu nagradu stručni je žiri dodijelio Marku Kutliću i Lei Deklevi za pjesmu "Sami", a publika Branku Medaku za  pjesmu "Daj mi noćas more ti". Treća nagrada stručnog žirija otišla je pjesmi "Praštam ti" Ive Ajduković Mraović, kojoj je dodijeljena i nagrada za najbolju debitanticu. Trećom nagradom publika je nagradila svoje miljenike, Klapu Kaše za pjesmu "Kad Stradun zanoća". Borisu Štoku, koji je uz Antu Gelu izveo pjesmu "Jesmo li jedini", dodijeljena je nagrada za najbolju

interpretaciju. Najcjelovitijim djelom proglašena je pjesma autora Miroslava Rusa "Treba znati reći kad je kraj" u izvedbi Jure Brkljače.

Frane Bilić dobio je nagradu za najbolji tekst i to za pjesmu "Lipa moja kći" u izvedbi Mate Grgata. Dušan Šarac, umjetnički direktor festivala najboljom skladbom proglasio je skladbu "More" koju su izveli Tedi Spalato i Klapa Berulia. Najizvođenija lanjska pjesma je "Tugo" koju pjeva mlada riječka kantautorica Medea.