Plenković i Krišto: Želimo intenzivirati suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine u svim aspektima

Plenković i Krišto: Želimo intenzivirati suradnju Hrvatske i Bosne i Hercegovine u svim aspektima

Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine održat će u lipnju u Zagrebu zajedničku sjednicu, kako bi se na dnevni red stavile sve važne teme u odnosima između dvije zemlje te kako bi se dao impuls jačanju suradnje, najavio je danas premijer Andrej Plenković nakon sastanka s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
 Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima predsjedateljicu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krišto, koja boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.
 
U izjavi za medije premijer Plenković još je jednom čestitao na izboru za predsjedateljicu Vijeća ministara te joj zaželio puno uspjeha u radu, reformskim procesima i napretku na europskom putu. 
Izrazio je snažnu političku volju hrvatske Vlade da se nastave unaprjeđivati dobrosusjedski i prijateljski odnosi s Bosnom i Hercegovinom, u političkom, gospodarskom, kulturnom i svim drugim aspektima suradnje.
 
"Nakon stjecanja statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji, za što smo se snažno zalagali među državama članicama na razini Vijeća Europske unije, želimo pomoći Bosni i Hercegovini da ispuni onih nekoliko kriterija koji su na dnevnom redu Vijeća ministara i drugih institucija kako bi se stekli preduvjeti za što skorije otvaranje pregovora o pristupanju", istaknuo je premijer Plenković izrazivši spremnost podrške Bosni i Hercegovini u svim tehničkim aspektima daljnje pripreme europskoga puta. 
 
Gospodarska razmjena u 2022. dosegnula čak četiri milijarde eura
 

Najavio je da će se u lipnju ove godine u Zagrebu održati zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kako bi se na dnevni red stavile sve važne teme u odnosima između dvije zemlje te kako bi se dao impuls jačanju suradnje.
 
U tom je kontekstu naveo da se gospodarska suradnja intenzivira, nakon pandemije Covida 19, te da će gospodarska razmjena u 2022. dosegnuti čak četiri milijarde eura, što je enorman iskorak. 
Hrvatska je, uz Austriju, najvažniji ulagač u Bosnu i Hercegovinu, dodao je. 
"Želimo intenzivirati suradnju u pogledu prometa. Želimo i da naša suradnja u pogledu kontrole nezakonitih migracija bude unaprijeđena", istaknuo je premijer Plenković i još jednom ponovio vrlo jasan, principijelan i čvrst stav hrvatske Vlade da niti želi niti će graditi fizičke barijere na granici s BiH. 
"Umjesto gradnje takvih fizičkih prepreka koje bi nužno utjecale na dinamiku odnosa između naših ljudi i naših naroda, mi želimo unaprijediti suradnju između policija u sprečavanju nezakonitih migracija i na taj način poslati poruku otvorenosti i suradnje", rekao je.
 
To, dodao je, podrazumijeva usklađivanje politike viznoga režima s politikom viznoga režima na razini EU-a, čime se izbjegavaju mogući rizici.
 
Nastavak razgovora o projektu južne interkonencije
 

Politika hrvatske Vlade koja se zalaže za jednakost sva tri konstitutivna naroda u BiH je konstantna, naglasio je premijer Plenković. 
"Želimo da se, sukladno dogovoru političkih stranaka koje formiraju vlast na državnoj razini, nastavi proces izborne reforme kako bi u Bosni i Hercegovini svi konstitutivni narodi, a tu prije svega mislim na Hrvate, imali i pravni okvir poštenih izbora za svoje predstavnike u najviša tijela, prije svega u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, jer ova praksa koju smo gledali u zadnjih četiri od pet ciklusa izbora za Predsjedništvo sigurno ne pridonosi niti povjerenju niti kvalitetnom funkcioniranju zemlje", poručio je.
 
Vjeruje, dodao je, da će se po uzoru na središnja tijela vlasti brzo formirati i vlada na razini Federacije Bosne i Hercegovine. U kontekstu energetske krize, premijer je istaknuo spremnost Hrvatske da pomogne Bosni i Hercegovini u pogledu opskrbe plinom, a cilj je nastaviti razgovore za nastavak projekta južne interkonekcije – odnosno plinofiklacija od Dugopolja, prema Zagvozdu, Imotskom i Posušju. 
Na vlastima BiH je da stvore i pravne pretpostavke za realizaciju tog projekta, dodao je, kako bi Hrvatska planirano povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku mogla staviti u funkciju i za susjedne zemlje.
 
Nakon stjecanja statusa kandidata, na institucijama BiH je provođenje reformi i ispunjavanje kriterija
 
Predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto istaknula je da je njezin prvi službeni posjet Zagrebu na ovoj funkciji izraz dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa između dvije zemlje, ali i prijateljski odgovor na sve ono što hrvatska Vlada i premijer Plenković čine kako bi pomogli Bosni i Hercegovini.
 
Zahvalila je hrvatskoj Vladi i premijeru na potpori koju pružaju Bosni i Hercegovini na njezinom euroatlantskom putu, a posebno na angažmanu da BiH dobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. 
"Sada je na nama da činimo reforme na tom putu, da ispunimo uvjete koji se od nas očekuju i od našeg unutarnjeg političkog dijaloga ovisi kojom ćemo dinamikom ići. U fokusu svih nas treba biti da je Bosna i Hercegovina država tri konstitutivna naroda i da o svemu trebamo postići politički dogovor i preko legitimnih političkih predstavnika doći do onoga što je interes Bosne i Hercegovine i svih njenih konstitutivnih naroda i građana", poručila je predsjedateljica Vijeća ministara.  
 
Istaknula je da se nikada do sad, na razini Bosne i Hercegovine, nije ranije formirala vlast nakon općih izbora.
 
"Stvorili smo pretpostavke za funkcioniranje i zakonodavne i izvršne vlasti na razini Bosne i Hercegovine", dodala je.
 
Ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH jamči opstojnost, sigurnost i europsku budućnost zemlje
 
Jedno od ključnih pitanja, kazala je, ne samo za poziciju hrvatskog naroda, nego za cijelu Bosnu i Hercegovinu, su ograničene promjene Ustava Bosne i Hercegovine i promjena Izbornog zakona. 
"Samo rješenja na principu ustavne jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, kao i izbor legitimnih političkih predstavnika u institucijama gdje se štite kolektivna prava, a to su upravo Predsjedništvo i Domovi naroda, jamče opstojnost, sigurnost i europsku budućnost Bosne i Hercegovine", poručila je. 
Osim u tim važnim političkim pitanjima, dodala je, važno je napraviti iskorake i u ostalim reformama, a posebno se sada radi na dogovoru o državnom proračunu, što je pretpostavka za funkcioniranje zemlje. 
"Želimo nastaviti suradnju s Hrvatskom u svim segmentima", zaključila je i čestitala hrvatskoj Vladi na članstvu u Schengenu i europodručju. 
Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuli su se na pitanje izmjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini. 
Predsjedateljica Vijeća ministara kazala je da se radi o interesu Bosne i Hercegovine koji bi trebao biti interes sva tri konstitutivna naroda. 
Hrvatski narod nije jednakopravan u pogledu izbora legitimnih političkih predstavnika u institucijama i to pitanje treba staviti u fokus interesa, istaknula je i dodala da je to pitanje dio dogovora prema kojem će se u narednih šest mjeseci intenzivno raditi na pronalasku rješenja koja jamče opstojnost, sigurnost i budućnost Bosne i Hercegovine.
 
Reforma izbornog zakona unutarnje je pitanje BiH, dosadašnja praksa nije bila dobra
 
Premijer Plenković naglasio je da je temeljna pozicija Hrvatske da je pitanje reforme izbornoga sustava unutarnje pitanje Bosne i Hercegovine za koje su zadužene političke stranke i institucije u toj zemlji. 
"No, isto tako, kao država koja je prijatelj i partner, zemlja koja poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, zemlja koja joj pomaže na europskom putu i zemlja koja želi unaprijediti odnose u svim područjima te zemlja koja je supotpisnik Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma, smatramo da praksa u zadnjih četiri od pet izbornih ciklusa, kada je riječ o izboru člana Predsjedništva, u kojima je člana Predsjedništva iz redova hrvatskoga naroda uvijek birao drugi većinski narod u Federaciji nije dobra", istaknuo je. 
Podsjetio je i na zadnje izbore u kojima gospođa Krišto – koja je bila kandidat svih hrvatskih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, što je predstavljalo svojevrsno suspendiranje političkog pluralizma u demokraciji –  unatoč svim zajedničkim naporima i unatoč sjajnom rezultatu nije mogla biti izabrana u Predsjedništvo. 
To znači da je jedini način da se hrvatskom narodu omogući izbor svog legitimnog predstavnika da se postigne dogovor o izbornoj reformi.
 
Potpora Vlade Primorsko-goranskoj županiji
 
Na početku konferencije za medije, premijer je izvijestio i da se čuo sa županom Primorsko-goranske županije Zlatkom Komadinom, zbog potresa koji je jutros pogodio otok Krk te mu poručio kako je Vladina potpora na raspolaganju, ukoliko to bude potrebno. Dodao je kako zasad nema informacija o većim štetama.

PVRH

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.