„Sevilla ima nešto što samo ima Sevilla!“ u što će se uvjeriti i zagrebačka publika, jer ponajbolji seviljski flamenco plesači i glazbenici stižu 26. ožujka u Lisinski na 9. Flamenco Festival Zagreb.
 
Jedna od najprepoznatljivijih plesačica nove generacije Asunción Pérez "Choni" i neponovljivi plesač Rafael Campallo uz dirljivu gitaru Mariana Campalla i pjesmu koju donose Juan Villar Hijo i Jesús Flores nahranit će vam i zaigrati dušu.
 
„Ove godine slavimo 100-tu obljetnicu prvog festivala flamenca kojeg su 1922. organizirali Federico Garcia Lorca i Manuel de Falla. Želja mi je bila dovesti u Zagreb umjetnike koji su iznimni ambasadori flamenca, ponosi na svoje korijene i na svoje nasljeđe. Za ovo putovanje u Sevillu nije potrebno pakirati kofere, jer Sevilla dolazi k nama!“, poručuje direktorica festivala Nina Ćorić.
 
Pokrovitelji 9. Flamenco Festivala Zagreb su Grad Zagreb i Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj.
 
Organizatori su Udruga za promoviranje španjolske umjetnosti i kulture Alma i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

Ulaznice potražite na Ulaznice.hr

Osjetite harmoniju odjekivanja neba i zemlje uz svjetsku bubnjarsku senzaciju Kodo!  S novom predstavom Tsuzumi u sklopu turneje „Kodo One Earth Tour 2022“ nevjerojatni japanski bubnjari dolaze u Lisinski u nedjelju, 6. veljače.

Snagom i disciplinom, legendarni Kodo bubnjari svojim instrumentima na nezaboravnim nastupima već 40 godina prodiru do neslućenih širina i dubina duše ostavljajući bez daha publiku širom svijeta. 

Tradicionalni japanski bubanj taiko, od kojih je najveći težak čak 300 kg i širok metar i pol, predstavlja poveznicu između prirode i čovjeka koja ne može biti bolje i preciznije dočarana nego umjetničkim formama izuzetno posvećenih Kodo bubnjara. 

Eterična, a istovremeno iskonska odzvanjanja ovog fascinantnog drevnog instrumenta moguće je doživjeti u njihovoj punoj veličanstvenosti samo uživo, osobito u novoj predstavi Tsuzumi kojom će Kodo bubnjari, slijedeći korijene i podrijetlo taiko bubnja, svojom „nebeskom grmljavinom“ protresti cijeli Lisinski. 

„Ne postoje zapravo superlativi kojima bi se prenijela iskonska moć i ljepota bravure ansambla Kodo.“ Chicago Tribune, SAD

Ulaznice za ovaj spektakl, po cijenama od 250, 300 i 350 kn, dostupne su na blagajnama Lisinskog te online na lisinski.hr, ulaznice.hr i eventim.hr.

Projekt Zagrljaji, koreografsko istraživanje autorice Ksenije Zec u čijem fokusu je jedna od temeljnih ljudskih potreba: ona za tjelesnom komunikacijom, empatijom i nježnošću iskazivana kroz fizički čin grljenja premijerno će biti održan 30. siječnja u izvedbenom prostoru tonske dvorane kazališta.

Projekt se fokusira na mjeru socijalne distance i nemogućnost tjelesne komunikacije koja izostaje u okolnostima pandemije te je nastao u produkciji umjetničke organizacije 21:21 i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Projekt Zagrljaji je koreografsko istraživanje u čijem fokusu je jedna od temeljnih ljudskih potreba: ona za tjelesnom komunikacijom, empatijom i nježnošću iskazivana kroz fizički  čin grljenja  a koja izostaje u okolnostima pandemije s fokusom na mjeru socijalne distance i nemogućnost tjelesne komunikacije.

Ako zagrljaj definiramo kao formu izražavanja fizičke intime, bliskosti, simpatije ili ljubavi između dvije ili više osoba, postavlja se pitanje  kako zabrana dodirivanja i grljenja utječe na promjene svakodnevnog ponašanja? Da li bez fizičkog kontakta mijenjamo odnos prema poimanju anatomskog krajolika vlastitog tijela? Utječe li zabrana fizičke bliskosti na promjenu kolektivnih rituala slavlja i/ili žalovanja.  

Tijekom zagrljaja naše tijelo izlučuje hormon oksitocin, koji inače ima veliku ulogu tijekom poroda i dojenja. Poznat i kao hormon ljubavi, on ima veliku ulogu u stvaranju odnosa među pojedincima, važan je za povezivanje te osjećaj bliskosti i povezanosti koja se stvara u ljubavnim, prijateljskim i obiteljskim vezama. Imajući to na umu, kao i složenost međuljudske tjelesne komunikacije, koreografkinja kroz temu zagrljaja kreira svojevrsne portrete ljudi koje karakteriziraju različiti tipovi intimiteta, razotkrivajući lepezu naših potreba za bliskošću, koja nam je gotovo neobjašnjivo oduzeta.

Ideja projekta Zagrljaji nastala je mjesec dana uoči eskalacije COVID-19. Projekt se referira na stvarno iskustvo autorice i skupine njezinih prijatelja i suradnika  vezano za bolest i smrti njezinog životnog partnera. Nemogućnost grljenja oboljele osobe spojene brojnim cijevima i žicama na aparate koji postaju uključivi dio integriteta oboljelog, te traženje dijelova tijela koji su dostupni fizičkom kontaktu predstavljaju intimno individualno iskustvo. Uvođenjem mjera izolacije individualno iskustvo prerasta u kolektivno promišljanje. Sudionici projekta Zagrljaji sudjelovali  su u navedenim događanjima i svjedočili posljedicama mjera izolacije koje onemogućuju kontakte u dramatičnim aspektima života kao što su bolest smrt, sahrana i žalovanje. I intimna, i ritualna grljenja iscjeljuju te se postavlja se pitanje kako nedostatak fizičkog kontakta utječe na potenciranje strahova, tjeskobe i fantazmatskih.

Autorica: Ksenija Zec,

Dramaturgija: Saša Božić,

Izvođači: Petra Hrašćanec, Ema Crnić, Livio Badurina, Krešimir Mikić

Kostimi: Ana Fucijaš

Scena: Igor Ruf

Glazba: Nenad i Alen Sinkauz,

Svjetlo: Bojan Gagić

Fotografija: Nina Đurđević

Producent za UO 21:21: Tena Bošnjaković

Dizajn plakata i knjižice: Oaza

Produkcija: 21:21 i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

Ksenija Zec je koreografkinja, redateljica, suosnivačica umjetničke organizacije 21:21 i izvanredna profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Rođena je 02. veljače 1963. god. u Brežicama (Slovenija). 1982. godine završila je Školu za balet i ritmiku u Zagrebu (današnja Škola suvremenog plesa Ane Maletić). Umjetničko djelovanje Ksenije Zec vrlo je raznorodno i obuhvaća područja od koreografije, scenskog pokreta, kazališne režije i kreiranja dramskih tekstova u autorskim predstavama do organizacije, produkcije i vođenja umjetničkih organizacija. Autorske projekte realizirala je Zagrebačkom plesnom ansamblu, Studiju za suvremeni ples, Muzeju suvremene umjetnosti, Plesnom centru TALA, Teatru Exit, Teatru ITD, i dr. Također, surađuje sa Kazalištem slijepih i slabovidnih NOVI ŽIVOT. Kao suradnica za scenski pokret i koreograf radi na dramskim predstavama u gotovo svim hrvatskim institucionalnim kazalištima i festivalskim produkcijama i na filmu. 2002. započinje njezina dugogodišnja suradnja s redateljem, koreografom i dramaturgom Sašom Božićem, s kojim će u narednih deset godina ostvariti brojne koautorske plesne, dramske i multimedijalne projekte. Članica Vijeća za kazališnu djelatnost Gradskog ureda za kulturu Zagreb (2006-2007); Članica Povjerenstva za ustrojavanje i izvođenje studijskog programa iz područja plesne umjetnosti pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa RH (od 2008); Članica Kulturnog vijeća za glazbu i glazbeno scenske umjetnosti Ministarstva kulture RH (od 2008); Članica žirija za Nagradu hrvatskog glumišta za suvremeni ples (2008); Članica žirija godišnje strukovne nagrade UPUH-a (2008) Članica žirija za koreografska ostvarenja na Platformi mladih koreografa u Zagrebu (2008-2009). 2012. zajedno s Petrom Hrašćanec osniva i vodi Umjetničku organizaciju 21:21. Važniji radovi: M.U.R, Zagrebački plesni ansambl / ITD, Zagreb; Zapadni kolodvor, Teatar Exit, Zagreb; Nos vamos aver, Kazalište slijepih i slabovidnih Novi Život, Zagreb; Ne boj se, i mene je strah, Plesni centar Tala/ZKM, Zagreb; SALE, Studio za suvremeni ples/ Histrionski dom, Zagreb; VIS životinje, GK Trešnja, Zagreb; Tijelo, de facto/Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb; Šeherezada, GK Trešnja/Studio za suvremeni ples, Zagreb; JUKEBOX, 21:21/dance_lab_collective i Kuća za ljude i umjetnost Lauba, Zagreb; Očevi i sinovi, Teatar Exit, Zagreb; Zagreb gori: Dječje kazalište Dubrava, Zagreb; Rekonstrukcija: UO 21:21/EU Spider event, Zagreb; Kad ležah na samrti, Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život/ZKM, Zagreb; Pet minuta ispred tebe, Gradsko kazalište mladih, Split; SAMPLING, 21:21/de facto/POGON, Zagreb.

Nakon prošlogodišnje stanke zbog epidemiološke situacije, ove je godine ponovno nastavljena tradicija održavanja Božićnog koncerta Ansambla narodnih pjesama i plesova LADO u varaždinskoj Katedrali.  Koncert pod nazivom „Srična noć je prispila“ objedinio je odabrane, svima dobro poznate hrvatske božićne pjesme, ali i široj publici manje poznate obrade božićnih pučkih popijevaka i naslova koji pripadaju starinskom sloju hrvatske tradicijske i crkvene pučke glazbene prakse.

Spojili su tako u Ladu na blagdanskom koncertu i Hrvatsko zagorje, Turopolje, Slavoniju, Baranju, Međimurje, Dalmaciju i Gradišće u Austriji. „Lado posebnu pažnju posvećuje raznolikosti i neizmjernom bogatstvu hrvatskih božićnih popijevaka i zato smo za ovu Božićnu turneju izabrali pjesme iz svih hrvatskih krajeva, zapravo šarolik program s vrijednim presjekom hrvatske glazbene baštine“, naglasio je Krunoslav Šokac, umjetnički voditelj Ansambla LADO.  „Ponosni smo na četvrt stoljeća tradicije koncerta Lada u predbožićno vrijeme u Varaždinu, na Ansambl koji već desetljećima predstavlja Hrvatsku širom svijeta i Varaždince tako željno čekaju da LADO stigne u Varaždin uoči Božića. Stigli su i gosti iz Austrije na ovaj koncert i nastavljamo tradiciju bez obzira na pandemijska vremena. Drago nam je da smo uspjeli u ovom mjesecu uspjeli realizirati niz koncerata u gradu od klasike, jazza pa eto do tradicijskih napjeva. Vjerujemo da će iduća godina biti bolja što se tiče epidemiološke situacije i da ćemo uspjeti ljubiteljima glazbe ponuditi čitav niz raznovrsnih koncerata domaćih i stranih glazbenika u našem gradu“, istaknuo je Raymond Rojnik, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin, organizator i sinoćnjeg koncerta u Katedrali.