Ministrica Obuljen Koržinek: Svi će se festivali održati, model se još dogovara

O ljetnim festivalima i kulturnim događanjima, novostima koje dolaze s novim Zakonom o elektroničkim medijima, stanju na medijskoj sceni i položaju novinara, novom Zakonu o medijima te o autorskim pravima i obnovi kulturnih dobara nakon razornih potresa u emisiji „A sada Vlada“ govori ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Ministica Nina Obuljen Koržinek je na početku emisije zaželjela je uspjeh našoj nogometnoj reprezenteciji i izborniku Zlatku Daliću.
- Sport je uz kulturu, znamenitosti ono po čemu nas se pepoznaje u svijetu i slika su Hrvatske prema svijetu, kazala je.
Kulturne manifestacije ovog ljeta
- I prošle smo godine godine omogućili festivale na otvorenom. Svi klasični festivali - Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Zadarske večeri i ostali, održat će se, vjerujem u punom kapacitetu što se tiče publike jer će od 1. srpnja biti u uporabi digitalne zelene potvrde što će omogućiti organizatorima da pune gledališta, kazala je.
Naglašava da će se organizirati i brojni muzički festivali.
- Prošli tjedan smo na Vladi usovojili program potpora, između ostalog i za sektore kulturnih događanja, zajednom s turističkim događanjima i povremenim prometom - tri sektora kojima nije bio onemogućen rad odlukom, ali su u stavrnosti bii onemogućeni raditi. Dat će mo im dodatnu financijsku podršku, kako bi ponovno mogli pokrenuti djelatnosti, rekla je ministrica.
Kazala je kako se još dogovara način djelovanja i misli da će to biti hibridni model - ili će dijelovi gledališta biti za one koji neće moći ishoditi digitalnu potvrdu ili će veći dio programa biti uz predočenje digitalne potvrde, a manji za one koji ne mogu ispuniti uvjete.
- Apeliram na građane da ishode potvrde kako bi se vratili kulturnim događanjima u punim kapacitetima, kazala je ministrica. Svatko se može cijepiti, neki su preboljeli ili se mogu testirati brzim antigenskim testovima, dodala je. 
- Jedino što može zaustaviti pandemiju i jedini put prema normalnom životu je ciiepljenje. Građani trebaju slušati znastvenike i svoje liječnike, dati im puno povjerenje , a ne da se informiraju na društvenim mrežama i izvorima koji nisu pouzdani i čiji cilj nije informirati već slati neke druge poruke, rekla je Obuljen Koržinek.
Koliko je kultura strada u ovoj krizi
- Mi smo držali kulturu otvorenom, međutim kultura ovisi o okupljanju većeg broja ljudi. Još nije moguće izračunati koliki su gubici, ali za neke su stopostotni. Omogućili smo cijeli niz potpora - izravna i organizatorima i samostalnim umjetnicima, posebna programska sredstva, kredite poduzetnicima u kulturu. Već smo sada na preko 400 milijuna kuna u zadnjih 12 mjeseci. Zadnje je bilo u rebalansu - 58 milijuna kuna, od čega 52 za ponovno pokretanje aktivnosti i 6 miliuna samostalnim umjetnicima i neovisnim profesionalcima, kazala je Obuljen Koržinek.
Dodaje da su izravne potpore vezane za gubitak prihoda, ali, nažalost, mnogi umjetnici nisu mogli prikazati takav gubitak prihoda da bi se mogli kvalificirati za redovite potpore.
- Zato nam se činilo da je bolje osigurati dodatna programska sredstva, to su bili naši natječaji za digitalnu prilagodbu kulturnih sadržaja, kako bi svoj rad prezentirali u drugom obliku, kazala je.
Stanje u zagrebačkom HNK; Suradnja s novim gradonačelnikom
- Natječaj za  HNK treba biti raspisan do 1. rujna. Očekujem da se prijavi što veći broj kandidata i izabrat ćemo onoga tko bude imao najbolji program i tko iskustvom i dosadašnjim radom pokaž da može upravljati najvećom nacionalnom kućom, rekla je.
I sa zagrebačkim, ali i svim drugim gradonačelnicima uvijek je, kaže, imala dobru suradnju jer je kultura svima u interesu, kao i izlazak iz krize.
Uskoro opširnije...
Zakon o elektroničkim medijima
- Zakon finaliziramo već nekoliko tjedana, intenzivno komuniciramo s različitim dionicima i radimo ga paralelno sa Zakonom o autorskim pravima. Radi se o prilagodbi okruženja digitalnom poslovanju. Bit će upućen u Sabor, a hoće li ga on stići prodiskutirati do 15. srpnja, nisam sigurna. Važno je dobiti kvalitetan zakon koji će omogućuiti hrvatskim nakladicima da se razvijaju u digitalnom okruženju i mislim da će riješiti mnoge nedoumice, rekla je Obuljen Koržinek. 
- Uvode se odredbe koje će se vezati na vrlo transparentno iskazivanje vlasništva na web stranicama, odnosno svi će mediji morati javno objavljivati izvore financiranja. To je dugoročno jako važno za povjerenje u medije. paralelno kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti finacirat ćemo Vijeću za elektroničke medije, odnosno Agenciji, digitalni sustav koji će omogućiti dnevno ažuriranje podataka o vlasništvu, kazala je.
Za komentare tj. korisnički generirane sadržaje rekla je da su našli rješenje koje će definirati na način da će se korisnici morati registrirati. Dodaje da u tom slučaju odgovornost neće imati nakladnik nego oni koji u tako generiranim sadržajima eventulano krše zakone.
- To je model koji funkcionira i u drugim državama, dodala je.
Govor mržnje na društvenim medijima
- Društvene mreže ne podliježu medijskim zakonima i ostaje im isti instrumen kao i kada netko krši zakon u javnom prostoru, dakle prijava. Na razini EU-a intenzivno se raspravlja o pripremi zakonodavnog okvira koji će se ticati i društvenih mreža. To je nemoguće riješiti samo na nacionalnoj razini, rekla je ministrica.
Novi zakon o medijima i tužbe prema novinarima
- Uskoro ćemo započeti s radom radne skupine koja će se baviti "slep-tužbama" - tužbama prema novinarima, i kroz nju ćemo dodatno prodiskutirati o medijima. Zakon ne treba puno mijenjati jer je dobar i dobro definira osnovne principe. Raspravljat ćemo hoćemo li ići prema vijeću za medije kao regulatornom tijelu poput Vijeća za elektroničke medije. Mislim da je svima u interesu da se unutar struke reagira na eventualne neetičke sadržaje i slično i onda će biti puno manje tužbi, smatra ministrica.
- Nije dobro kad se tužbe koriste kao metode zastrašivanja i financijskog iscrpljivanja. To nije samo hrvatski problem već i šire u Europi i svijetu. Vjerujem  da ćemo u radnoj skupini, u kojoj su predstavnici pravosuđa, novinara i nakladnika, doći do rješenja da se broj tužbi smanji jer nam je to svima u interesu.
Položaj novinara i medijska scena
- Položaj novinara nije dobar, materijalna situacija nakladnika je teška. Kriza je sektor medija je pogodila jače. Pritisak oglašavanja na družtvenim mrežama sve je jači i sve je teže ulagati u  kvalitetne novinare. Tražimo načine kako bismo poticali profesionalno novinarstvo. U programu Vlade naznačili smo i potporu tiskanim medijima koji će biti u sastavu Zakona o medijima, kazala je.
Otkaze novinarima Glasa Istre nije željela komentirati. Kaže da kada god netko iz Vlade slične stvari komentira, to se pogrešno interpretira. Žao joj je da je četvero novinara dobilo otkaz te da to nije dobro ni za struku ni za nakladnike. 
Treba li zakonom zabraniti ustaški poklič?
- Novim Zakonom o državnim blagdanima stvorili smo preduvjete da Vlada preuzme organizaciju obilježavanje osnivanja Prvog partizanskog odreda. Ustaški poklič je i sada zabranjen, radi se o neujednačenoj sudskoj praksi. Hoće li trebati doraditi Zakon, pitanje je za ministra pravosuđa. Korištenje ustaških simbola već je sada kažnjivo, kazala je ministrica Obuljen Koržinek.
Kako napreduje obnova?
- Putem Fonda solidarnosti osigurano nam je mali dio onoga što su potrebe. Ugovorili smo preko 3 milijarde  kuna za radove, a što se tiče sisačkog potresa, osigurali smo iz nacionalnih sredstava, hitnim mjerama 90 milijuna kuna, pa ćemo biti puno sremniji kada dođu sredstva Fonda solidarnosti. Učinit ćemo kulturne građevine sigurnima, a obnova će dulje trajati, zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.

Bajka Ivica i Marica premijerno pred publikom na opatijskoj Ljetnoj pozornici

Opera bajka Ivica i Marica E. Humperdincka, u izvedbi Zagrebačke filharmonije i vrhunskih solista dočekat će napokon svoju publiku za koju su se pripremali šest mjeseci.

Opera je premijerno izvedena u listopadu, ali zbog mjera bez publike, samo pred kamerama Hrvatske radio televizije. Stoga je gostovanje na predivnoj opatijskoj Ljetnoj pozornici svojevrsna premijera kojoj se ovi umjetnici izuzetno vesele.

Martina Tomčić u ulozi vještice, Josipa Gvozdanić i Josipa Bilić u ulogama Ivice i Marice te Adela Golac Rilović i Ozren Bilušić kao majka i otac, uz vrhunsku Zagrebačku filharmoniju i operni djevojački zbor Zvjezdice, pod ravnanjem novog šefa dirigenta Dawida Runtza, i u režiji Petre Radin, nastupit će 12. lipnja  u 21:30 pred vjernom opatijskom publikom. Posebnost ove opere jest u tome što je orkestar pozicioniran na sceni sa solistima te nosi važnu ulogu i jer vještica ne krade dušu djeci već umjetnost.

Petra Radin: To je naša poruka o stanju umjetnosti u ovim vremenima, kada se priča o egzistenciji, ne misleći pritom da je i kultura važna za opstanak. Zamislite samo život bez umjetnosti – bez glazbe, bez slika, bez riječi. To je svijet bez duše.  

 

Počeo je Lisinski Atrium, najbogatiji i najuzbudljiviji program na otvorenome

Svečanim koncertom Zagrebačke filharmonije, prošloga je petka započeo program Lisinski Atrium koji donosi plejadu vrhunskih izvođača u fantastičnom ambijentu na spektakularnoj pozornici na otvorenome! U novom uzbudljivom ciklusu Lisinski Atrium, na pozornicu između Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i Hrvatske matice iseljenika uspet će se neke od najvećih glazbenih zvijezda pop, rock, blues, etno jazz-glazbe, kao i slavna glumačka imena!  Samo do kraja ovoga mjeseca, očekuju nas čak četiri događaja! 

 Ovoga četvrtka, 27. svibnja na pozornicu Lisinski Atriuma najveće hitove iz svoje bogate dvadesetogodišnje karijere donosi Gospodin Glas - Jacques Houdek! U Lisinski Atrium u subotu, 29. svibnja legendarna pjevačica Zdenka Kovačiček dolazi u pratnji Greenhouse Blues Banda predstaviti svoj hvaljeni novi materijal te izvesti nezaboravne domaće uspješnice, kao i bezvremenske jazz-standarde i najpoznatije pjesme kultne Janis Joplin! 

 U pjesmama i izvedbi jedinstvene dive Amire Medunjanin, čiji su koncerti najavljeni za 23. i 24. svibnja odgođeni zbog vremenskih uvjeta, uživat ćemo u nedjelju i ponedjeljak, 30. i 31. svibnja.  Također zbog najavljenog kišnog vremena, s 25. svibnja na 9. lipnja odgođeno je gostovanje poznatog komičara i glumca Željka Pervana, koji će svojim novim showom Ljubav i zloba 1 okružiti zgradu Lisinskog salvama smijeha! 

Sva događanja započinju u 20.30, a ulaznice su dostupne na blagajnama Lisinskog te na www.lisinski.hr.

 

 

Usvojen program 72. Dubrovačkih ljetnih igara

Više od šezdeset dramskih, glazbenih, plesnih i folklornih događanja održat će se u sklopu 72. Dubrovačkih ljetnih igara od 10. srpnja do 25. kolovoza na desetak scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, najavilo je vodstvo Igara, nakon što je Festivalsko vijeće na jučer, 11. svibnja održanoj sjednici usvojilo program.

 – Program 72. Dubrovačkih ljetnih igara kreiran je još prošle jeseni, s nadom u stabilizaciju opće društvene situacije i uz sinergiju svih djelatnika. Kako se čini, razloga za optimizam na putu prema normalno „normalnom“ ima i više no dovoljno. Trudili smo se u svim segmentima zadržati gabarite kulturnog sadržaja kakve festival njeguje čitav niz godina, a program koji smo kreirali raznolik je, i svim okolnostima usprkos, opsežan – naglasila je intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski.

 Svečano otvaranje 72. Dubrovačkih ljetnih igara održat će se 10. srpnja, tradicionalno ispred crkve sv. Vlaha, a ceremoniju će režirati Hrvoje Korbar. Kao što je ranije najavljeno, osnovicu dramskog programa, kako ga je osmislio pomoćnik intendantice Saša Božić, činit će produkcije unutar EU projekta Port of Dreamers te predstava „Glava lava“ prema istoimenom romanu Ivana Salečića. Autorski rad Nataše Rajković Ivana Penovića „Van sebe“, koji Igre postavljaju kao dio Port of Dreamers projekta sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa, bavi se migracijama kao neizostavnim, neprekidnim društvenim procesom te svim prostorima koje definiramo, ocrtavamo migracijom ili ostavljamo praznim svojim odlaskom. Dramaturšku okosnicu predstave čini forma već u praksi provođenih radionica za migrante, omogućujući različite izvedbene iskaze koji u satiričkoj, tragičkoj, pseudodokumentarnoj noti prokazuju sav besmisao nastojanja da se drugog i drugačijeg kontekstualizira birokratskim rječnikom europskog odnosa naspram iskustva migranata. Glumački ansambl predstave koja će se igrati u Lazaretima predvodit će Nikša Butijer. Publika će imati priliku vidjeti i produkcije partnera na projektu Port of Dreamers: predstavu „Proslava Slovenskog narodnog gledališča Maribor po tekstu Ivora Martinića, a u režiji Jana Krmelja te predstavu „Pod istim krovom“ nastalu u režiji Ivane Janošev i koprodukciji organizacije civilnog društva Kulturanova i Újvidéki Színház, manjinskog mađarskog kazališta iz Novog Sada. Druga premijerna dramska produkcija 72. Igara „Glava lava“ progovorit će o Dubrovniku kao o mjestu sudara bremenite povijesti i burleskne tranzicije. Radi se o adaptaciji istoimenog romana prvijenca Ivana Salečića u kojem autor isprepliće dvije priče, progovarajući o suvremenom Dubrovniku, kao i onom iz prošlih vremena, s naglaskom na povijesti obitelji Gundulić. Salečić je kreirao jedinstvenu romanesknu cjelinu u kojoj sužive fikcija i fakcija, a naši fantazmi o veličajnoj prošlosti razbijaju se o surove zidine svakodnevice. Recentne gorko-humoristične peripetije oko kupovine i restauracije stana u staroj gradskoj jezgri nadopunjuju se zavodljivom i interesantnom poviješću Grada nad kojim lebdi zloguki usud Velike trešnje, u adaptaciji dramaturginje Marijane Fumić. Redateljica predstave Aida Bukvić, kojoj je to prvi angažman na Dubrovačkim ljetnim igrama, i scenograf Ivo Knezović, predstavu su smjestili na igralište ispod tvrđave Minčeta, a ansambl čine: Amar Bukvić, Iva Kraljević, Jadranka Đokić, Dražen Šivak, Borko Perić, Maro Martinović, Doris Šarić-Kukuljica, Romano Nikolić, Marin Klišmanić, Glorija Dubelj.

Dramski program 72. Igara uključuje i reprizne izvedbe rado gledanih predstava prijašnjih sezona. Tako će publika u srpnju uživati na Lovrjencu u nagrađivanom Shakespearovu „Hamletu“ u režiji Paola Magellija s Dubrovčaninom Franom Maškovićem u naslovnoj ulozi, premijerno prikazanom na jubilarnim 70. Dubrovačkim ljetnim igrama, kao i u autorskom projektu Saše BožićaMara i Kata“ kroz koji Nataša Dangubić kao Mara i Doris Šarić Kukuljica kao Kata sa Svete Marije publiku vode na apsurdno putovanje Gradom, od kraja devedesetih do recentnih vremena. Početkom kolovoza u park Gradac vraća se lanjska uspješnica, Držićev „Grižula u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec, sa sjajnim Festivalskim dramskim ansamblom koji čine Ozren Grabarić, Nataša Dangubić, Perica Martinović, Branimir Vidić te Boris Barukčić uz studente glume i plesa Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

 Glazbeni program 72. Igara počet će udaraljkaškom poslasticom predvođenom sjajnom Ivanom Kuljerić Bilić, s kojom će, na pozornici ispred crkve sv. Vlaha, nastupiti njen dugogodišnji kolega Nikola Krbanyevitch te Francesco Mazzoleni i Luis Montealegre. Ova istaknuta umjetnica održat će i dvodnevnu radionicu udaraljki u okviru popratnog programa festivala. Pomoćnik intendantice za glazbeni program Tomislav Fačini dirigirat će Zborom HRT-a na prvom ovoljetnom festivalskom koncertu u Kneževu dvoru, gdje će uslijediti i nastup impresivnog mladog hrvatskog pijanista Lovre Marušića, zatim koncert ruske sopranistice Julije Ležnjeve s ansamblom La voce strumentale koji je 2011. u Moskvi osnovao Dmitry Sinkovsky, a okuplja ponajbolje glazbenike, laureate međunarodnih natjecanja. Mlada violinistica Eva Šulić nastupit će u atriju Kneževa dvora s komornim sastavom Dubrovačkog simfonijskog orkestra, ali i s kvARTetom koji uz nju čine violončelist Pavle Zajcev, violinistica Đana Kahriman i violist Šimun Končić. Na Dubrovačke ljetne igre ovog ljeta stiže popularni i nagrađivani američki tenor Lawrence Brownlee.

Jedinstveni glazbeni program „Dubrovnik na glazbenoj hridi“ koji okuplja uzbudljiv ansambl ponajboljih dubrovačkih glazbenika, neobičnog odabira instrumenata i istaknutih osobnosti, održat će se i ovo ljeto, u atriju Kneževa dvora, gdje će također, na radost festivalske publike koncert održati čest gost festivala, gitarist Petrit Çeku. Također, pod njegovim vodstvom održat će se i Majstorska radionica za gitaru i komornu glazbu od 18. do 25. srpnja s fokusom na interpretaciji, izražajnosti i općem umjetničkom razvoju glazbenika. Veliki koncert ispred Katedrale održat će Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Eduarda Straussera, sa solistom Goranom Filipecom na klaviru koji je poznat po visoko virtuoznim, izuzetnim interpretacijama djela Franza Liszta te klasičnog i romantičnog repertoara. Filipec zagovara kreativnost i subjektivnost u izvedbi, promatrajući je kao kokreaciju glazbenog djela. Za njega se smatra da ima „tri najvažnija atributa koja čine velikog pijanista: on je umjetnik, arhitekt i akrobat”, navodi Gramophone (2018). Čast zatvaranja festivala velikim gala završnim koncertom već tradicionalno pripast će Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije, kojim će ravnati na Igrama uvijek rado viđeni mo. Ivan Repušić.

 U festivalskom plesnom programu ističe se projekt „Lulu“ bivšeg prvaka Baleta HNK u Zagrebu, darovitog redatelja, koreografa, dramaturga i scenografa Staše Zurovca koji je na Dubrovačkim ljetnim igrama 2015. godine potpisao režiju Vojnovićeve „Dubrovačke trilogije“. Dio plesnog programa 72. Igara je i nagrađivani projekt „Skupa“ plesne umjetnice Petre Hrašćanec nastao u suradnji sa šest mladih plesačica, koji je premijerno prikazan u Zagrebačkom plesnom centru u listopadu prošle godine. Bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu festivalskoj će publici tradicionalno predstaviti Folklorni ansambl Linđo.

 U sklopu popratnog programa Igara, 11. srpnja u atriju palače Sponza bit će otvorena skupna izložba umjetnica pod nazivom „Gatara“.  Uz kustosicu izložbe Selmu Hafizović kao jednu od umjetnica, autorice su Ana Perch, Iva Laterza, Dubravka Lošić i Jagoda Buić. U Sponzi će se upriličiti i predstavljanje knjige Miha DemovićaVelika povijest dubrovačke glazbe V. svezak“. Nagrađivana spisateljica i pjesnikinja Ivana Bodrožić predstavit će festivalskoj publici u ljetnikovcu Bunić-Kaboga kroz književni razgovor koji će s autoricom voditi Diana Matulić.

Važan dio festivalskog programa je i onaj namijenjen najmlađoj publici, a Igre za ovo ljeto s veseljem najavljuju prave programske poslastice: glazbeni igrokaz za djecu koji će u Kneževu dvoru voditi popularni mladi američki pijanist Evan Shinners i bajku za van „Crvenkapica, vuk i baka Teatra Poco Loco. U ovom nesvakidašnjem kazališnom događaju, mali i veliki gledatelji sa slušalicama na ušima uživat će u glazbi, pratiti priču i šetati šumom koju će na Igrama glumiti otok Lokrum. U tu veselu i duhovitu šetnju povest će ih omiljeni likovi iz bajke: Crvenkapica, Vuk i Baka, a djeca će aktivno sudjelovati, ispunjavajući kreativne i edukativne zadatke. Također na ovogodišnjim Igrama u dječjem će programu sudjelovati i književnica Sanja Polak te će glazbeno-dramsku radionicu za djecu voditi Ivana Djula.

 – Prema financijskom planu, proračun 72. Dubrovačkih ljetnih igara iznosi gotovo 8 milijuna kuna, što je za 1,5 milijun više od ostvarenog prošle godine. Vlastita sredstva, uključujući prihod od sponzora i donatora te prihod od ulaznica, čine čak 30% navedenog budžeta – istaknula je ravnateljica Ivana Medo Bogdanović te dodala kako se uskoro očekuju nove epidemiološke smjernice o čemu ovisi i početak prodaje ulaznica, no imajući u vidu posebne ekonomske okolnosti koje je pandemija izazvala, cijene će, kao i lani, biti i do 50% niže u odnosu na cijene prijašnjih festivalskih sezona.

 Dubrovačke ljetne igre svoje su poslovanje prilagodile preporukama HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 te će se program festivala kao i sve popratne aktivnosti organizirati u skladu s epidemiološkim smjernicama nadležnih tijela i koristeći dostupne alate poput platforme Sigurna okupljanja.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.