Ukrajina danas slavi 31. obljetnicu samostalnosti, Dan nezavisnosti tj. svoj Dan državnosti

Ukrajina danas slavi 31. obljetnicu samostalnosti, Dan nezavisnosti tj. svoj Dan državnosti

Ukrajina danas slavi 31. obljetnicu samostalnosti, Dan nezavisnosti tj. svoj Dan državnosti. Rat koji je počeo dana 24. veljače 2022. a koji je ruski predsjednik Vladimir Putin najavio kao "specijalnu vojnu operaciju" za "demilitarizaciju i denacificiranje" Ukrajine, značio je za Ukrajinu kraj mirnodopskog razvoja, a za svijet početak velike krize kojoj se još ne nazire kraj. Nakon pet tjedana rata, Rusija je odustala od opsade Kijeva i premjestila svoje snage na istok zemlje. Taj čin rezultirao je ogromnim raseljavanjem, razaranjima i ljudskim žrtvama prije svega na stalno napadanom istoku zemlje. Ruska vojska i proruski separatisti sada kontroliraju cijelu regiju Luhansk i postupno napreduju u regiju Donjeck. Do danas, Ukrajina je izgubila kontrolu nad oko 22 posto svog teritorija od ruske aneksije Krima 2014., prema izračunima Reutersa. Izgubila je dio obale duž Crnog mora, gospodarstvo zemlje je paralizirano, neki gradovi, poput Mariupolja, uništeni su do neprepoznatljivosti. Ukrajinski premijer Denis Shmigal procjenjuje da će obnova nakon rata koštati 750 milijardi dolara.

Prije šest mjeseci Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu, ubivši najmanje 5587 civila, raselivši trećinu stanovništva, a Ukrajina je izgubila petinu svog teritorija. U isto vrijeme napadnuta država slavi 31. godišnjicu neovisnosti. U Kijevu je proslava otpočela sinoć,  uz izložbu uništenih ruskih tenkova. Foto: REUTERS.

Raseljena trećina zemlje

Rat je odnio i brojne ljudske žrtve. Prema službenim podacima Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava ( OHCHR ) od 22. kolovoza, ubijeno je 5.587 civila, a dodatnih 7.890 ih je ranjeno. Ističu da je stvarna brojka najvjerojatnije puno veća. Istodobno, Ukrajina optužuje Rusiju za ratne zločine, poput masakra nad civilima, uključujući i mjesta Irpinj i Buča.

Zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužni također je 22. kolovoza rekao da je u ratu ubijeno gotovo 9000 ukrajinskih vojnika, što je prva bilanca poginulih ukrajinskog vojnog vodstva. Rusija nije objavila koliko je njezinih vojnika poginulo. SAD procjenjuje oko 15.000. Kao rezultat borbi, trećina stanovništva Ukrajine od 42 milijuna ljudi bila je prisiljena napustiti svoje domove. Među njima 6,6 milijuna sklonilo se u Europu, a najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, pokazuju podaci UN-ove agencije za izbjeglice.

SAD i EU djeluju sankcijama i oružjem

Zapadni svijet odgovorio je na rusku agresiju usvajanjem sankcija protiv pojedinaca, banaka i državnih poduzeća. Oni do sada nisu imali onakav utjecaj kakav je Zapad želio. Zapadne zemlje poslale su Ukrajini oružje vrijedno gotovo 15 milijardi eura.

U Rusiji su porasli prihodi od prodaje energenata. Euro je počeo gubiti na vrijednosti, a rublja opet jača. Ruska središnja banka predviđa da će se gospodarstvo od 1,8 trilijuna dolara smanjiti za 4 do 6 posto u 2022., što je pad od 8 do 10 posto koje je prognoziralo u travnju. Zapadne zemlje Ukrajini isporučuju velike količine oružja. SAD su isporučile Ukrajini oružje u vrijednosti od 9,1 milijardu dolara (9,14 milijardi eura), zatim Velika Britanija s 2,3 milijarde funti (2,73 milijarde eura) i Europska unija s 2,5 milijardi eura u oružju ili "sigurnosnoj pomoći".

Kriza hrane i energije

Rat u Ukrajini također je promijenio prehrambenu i energetsku sigurnost diljem svijeta. Rat i sankcije doveli su do vrtoglavog skoka cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, pridonoseći krizi hrane i inflaciji diljem svijeta.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, dušičnih gnojiva i paladija. Ukrajina je također među najvećim izvoznicima žitarica. Početkom kolovoza ponovno je krenuo izvoz ukrajinskog žita iz luka duž Crnog mora. 

Ukrajina danas slavi Dan nezavisnosti. Na svoj 31. rođendan zemlja je u ratu s nasljednicom Sovjetskog Saveza od kojeg je stekla neovisnost 1991. godine. Kijev upozorava da bi Rusija toga dana mogla pokušati učiniti "nešto posebno okrutno" , poput novih raketnih napada na Kijev, pa su događaji otkazani, a u gradu Harkovu uveden je policijski sat. " Borimo se protiv najstrašnije prijetnje našoj državnosti, čak i u trenutku kada smo dosegli najvišu razinu nacionalnog jedinstva", rekao je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky u svom tradicionalnom večernjem obraćanju u utorak .

S njim se slaže i bivši predsjednik Viktor Juščenko , koji je za BBC rekao da " 42 milijuna Ukrajinaca govori jednim glasom. A to nam omogućuje da se suočimo sa svakim neprijateljem, uključujući Rusiju ".

Foto: REUTERS

Izvor: RTVSLO https:https://www.rtvslo.si/svet/vojna-v-ukrajini/ukrajina-izgubila-petino-ozemlja-ubitih-najmanj-5587-civilistov/638116

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.