Procjenjuje se da u Europi živi više od 12 milijuna osoba koje su preboljele rak, uključujući oko 300 000 onih koji su rak preboljeli u dječjoj dobi. U sklopu borbe protiv raka, EU ulaže u različite aktivnosti: pomaže suradnju i razmjenu informacija među članicama; donosi zakone koji se odnose na rizične faktore kao što su duhan te izloženost kancerogenim tvarima i pesticidima; provodi kampanje podizanja svijesti o raku. Europski parlament je 2020. osnovao Poseban odbor za borbu protiv raka o čijem će završnom izvješću zastupnici raspravljati i glasati na plenarnoj sjednici idući tjedan. Smatra se da se učinkovitim strategijama prevencije može spriječiti oboljenje od raka u približno 40 % slučajeva. Iako Europa predstavlja manje od 10 % globalnog stanovništva, ima čak 25 % ukupnog broja oboljelih od raka. Razlike u broju izliječenih između država članica EU-a prelaze 25 %. Tijekom 2020. rak je dijagnosticiran u 2,7 milijuna pacijenata u Europskoj uniji, a bitku s rakom izgubilo je njih 1,3 milijuna, uključujući više od 2000 mladih.
Time je rak drugi vodeći uzrok smrti, nakon kardiovaskularnih bolesti. Ne bude li pomaka, do 2035. broj oboljelih od raka u EU-u povećat će se za 24 %, a ta će bolest postati glavni uzrok smrti u Uniji. Pandemija bolesti COVID-19 nažalost utjecala je i na liječenje oboljelih od raka. Oko 100 milijuna pregleda pacijenata bilo je otkazano, a jedan od pet pacijenata nije na vrijeme mogao na operaciju ili kemoterapiju. No potencijalno ima i dobrih vijesti: prema preliminarnim rezultatima nekih istraživanja, mRNA tehnologija koja se primjenjuje u nekim od cjepiva protiv virusa COVID-19 mogla bi biti učinkovita u budućim lijekovima za rak.
