Zanimljivosti

8. rujna 2008.
Ljepota - sa i bez skalpela 

U estetskoj su kirurgiji sve popularniji manje invazivni zahvati, učinci su sve trajniji, no očekivanja pacijenata moraju biti realna.
Čim se spomene estetska kirurgija, najčešće se pomisli na ženske grudi i nezaobilaznu kraljicu plastične kirurgije Pamelu Anderson. No, svjetske pa i hrvatske brojke govore da je lice sve češći razlog posjete "plastičarima" ne bi li se barem djelomično usporila biologija. Po dostupnim podatcima, u Hrvatskoj godišnje oko 2000 osoba promijeni nešto na svom licu. I dok jedni zaglade bore ili podignu kapke, drugi "istešu" nos, uši priljube glavi, a ćelavci "zasade" novu kosu. Metode proljepšavanja različite su, ali činjenica je da su one sve manje invanzivne i bolne, a istodobno učinci su na radost kandidata trajniji. 
No, prof. dr. Zdenko Stanec, pročelnik Odjela za plastičnu kirurgiju KB Dubrava i predsjednik Hrvatskog društva za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju, naglašava da očekivanja od takvih kirurških zahvata moraju biti realna. Dodaje da pacijenti moraju voditi brigu o tome kome će i gdje prepustiti svoje uljepšavanje jer nestručnost je najveća opasnost. Drži da bi se pacijenti trebali raspitati o stručnosti liječnika koji trebaju imati licencu Hrvatskog društva za estetsku kirurgiju. Naime, to je ipak jamstvo kvalitete, a što nije problem provjeriti putem interneta na stranicama Hrvatskog liječničkog zbora, naglašava prof. dr. Stanec.

U Hrvatskoj zasad prednjače tretmani botoxom, kojih godišnje ima oko petstotinjak, i "popravci" nosa sa oko 300 zahvata, dok se godišnje obavi tek 120 faceliftinga. Sve popularniji su i relativno novi tretmani lipofilinga ili uštrcavanja vlastitog masnog tikva, te "peglanje" bora radiofrekvencijom zbog činjenice da nije bolan, a nema ni klasičnih nuspojava poput oticanja i podljeva.
Prof. dr. Stanec ističe da svi zahvati nisu za svaku dob. Primjerice, korekcije uški i nosa mogu se raditi i kod mlađih osoba, dok se bore oko očiju, usana i na čelu rade poslije 30., kao i presađivanje kose. Napominje da, primjerice, botox, koji se aplicira na čelo ili oko očiju, u srednjoj dobi može prevenirati rano jače boranje tog osjetljivog područja za tzv. mimičke bore koje se i prve javljaju.
Osim toga, botoxom se može riješiti i problem prekomjernog znojenja ispod pazuha na što se najčešće odlučuju muškarci.  Poslije 35. i 50. upotrebljavaju se preparati koji ublažavaju posljedice starenja poput viška kože na licu, spuštenih kapaka, gubitka masnog tkiva u području srednjeg dijela lica, te oko očiju. Prof. dr. Stanec naglašava da je glavni razlog starenja lica propadanje i redistribucija masnog tkiva na krivim mjestima čime se gubi svježi izgled, a "nož" ili "čarobne" tekućine mogu barem smanjiti ono što biologija ili  zub vremena uništi.

U posljednje tri godine revolucijom u estetskoj kirurgiji smatra se tzv. lipofiling. Riječ je o ispunjavanju lica masnim tkivom, i to vlastitim, a zapravo se vrlo brzo shvatilo da se tako presađuju matične stanice koje taj zahvat čine vrlo dugotrajnim, kaže prof. dr. Stanec. Naime, masno se tkivo zajedno s tkivnom tekućinom ubrizagava u lice, a matične stanice su odgovorne za pojačavanje metabolizma, odnosno stvarenje novih stanica koje pomlađuju lice. Prije je uloga estetske kirurgije bila da se uklanja višak kože na licu koji ostaje nakon propadanja masnog tkiva, a sad se postojeća koža popunjava novim masnim stanicama koje se uzbrigavaju u lice. Masno se tkivo obično uzima s trbuha, i to na području ispod pupka.
Zanimljivo je da kod pacijenta kojima je takav zahvat rađen prije pet godina, zahvaljujući matičnim stanicama, lice izgleda i dalje odlično, odnosno značajno bolje nego li nakon klasičnog faceliftinga, kojeg je vijek trajanja oko četiri godine.
"Činjenica je da su u estetskoj kirurgiji sve popularniji manje invanzivni zahvati poput botoxa, lipofilinga i raznih filera, poput Restylana baziranog na hijaluronskoj kiselini, a njima se može riješiti oko 70 posto svih promjena na licu", kaže prof. dr. Stanec. Zbog toga klasični facelifting ima sve manje pobornika kako među pacijentima, tako i među liječnicima, premda i kod tog zahvata postoji čak pet vrsta. Primjerice, može se zategnuti samo gornji sloj ili se pak može primijeniti dubinsko zatezanje na razne načine.
Najmlađa, ali već vrlo popularna metoda "peglanja" lica je ona radiovalovima. Naime, na kožu se djeluje izvana radiofrekventnim uređajem (radiage), odnosno sa sondama raznih veličina tako da se djeluje na duboki sloj kolagena koji se podiže bliže površini kože i tako smanjuje bore. Liječnik kruži po licu i vratu radiovalovima, a jedna seansa traje od 45 minuta do sat i pol, ovisno području koje se tretira. Za konačan rezultat trebaju tri postupka, i to u razmaku od po četiri tjedna. Nema crvenila niti otoka nakon zahvata, a prvi su rezultati vidljivi odmah, a s takvim tretmanima trebalo početi najkasnije do 45. godine, kaže dr. Stanec.

Rizici: Estetska kirurgija nije za pušače
Budući da se ni kod estetskih zahvata ne mogu u potpunosti izbjeći neke nuspojave,  baš kao i kod drugih operacija nužne su mjere zaštite ne bi li se svele na minimum.
Prof. dr. Stanec kaže kako je zato potrebno da liječnik bude educiran i, primjerice, pri primjeni botoxa radi po točno određenom pravilu apliciranja, a također je nužno voditi brigu da količina bude primjerena kao i jakost botoxa. 
Kod nekih drugih zahvata može doći do infekcije ili pak jačeg otoka i hematoma, a kod faceliftinga posebno su ugroženi pušači jer tanka kože iza uha, zbog loše prokrvljenosti uzrokovane pušenjem, može nekrozirati (propadati).
To je razlog da, kaže prof.dr. Stanec, američki estetski kirurzi nerijetko odbijaju operirati pušače kako ne bi odgovarali za komplikacije.   Goranka Jureško, Jutarnji list