HIA - Hrvatski iseljenički adresar
 
   
 
 
V I J E S T I

.

Svijet - arhiv


8. srpnja 2008.
Izbor Mirka Cvetkovića za premijera dokaz ekonomske opredijeljenosti nove koalicije
Među prioritetima nove vlade su integracija Srbije u EU, nepriznavanje Kosova kao neovisne države i borba protiv korupcije i kriminala
Dva mjeseca nakon održavanja parlamentarnih izbora Srbija je dobila novu vladu s Mirkom Cvetkovićem, dosadašnjim ministrom financija, kao premijerom. Izbor Cvetkovića, priznatog ekonomskog stručnjaka, tumači se kao nastojanje predsjednika države Borisa Tadića, da vladi prepusti ekonomiju, dok bi vođenje politike preuzeo u svoje ruke. Za zamjenika premijera izabran je Ivica Dačić, lider socijalista, kojem je povjerena funkcija ministra policije.

Nova ministrica financija
Nova srpska vlada ima 28 članova i po tome je među ministarskim kabinetima s najviše članova u Europi. Njezina brojnost rezultat je velikog apetita brojnih koalicijskih partnera budući da koaliciju uz DS-ov pokret "Za europsku Srbiju" čine socijalisti, umirovljenici, te više stranaka nacionalnih manjina. Iz izlaganja što ga je pred zastupnicima republičkog parlamenta podnio Mirko Cvetković, među prioritetima nove vlade su integracija Srbije u EU, nepriznavanje Kosova kao neovisne države, borba protiv korupcije i kriminala, te rješavanje krupnih socijalnih pitanja među kojima su povećanje zarada i mirovina te zaposlenosti, kao i izgradnja infrastrukturnih objekata.U krugovima analitičara prevladava ocjena prema kojoj će se uspjeh vlade ocjenjivati na temelju ostvarenja predizbornih rezultata, što će biti veoma teško, osobito kada je riječ o osjetnom smanjenju inflacije sa sadašnjih 12 na 6,5 posto, koliko je projicirano ovogodišnjom ekonomskom politikom. U tom pogledu očekuje se bolja suradnja monetarne i financijske vlasti, jer je za ministricu financija postavljena Diana Dragutinović, koja dolazi iz središnje banke, kao nestranačka osoba. Dosad je sav teret borbe protiv inflacije bio na Narodnoj banci Srbije, dok se vlada ponašala rasipnički trošeći privatizacijske prihode na povećanje plaća, odnosno na kupnju glasova u mnogobrojnim izborima. Svi privatizacijski prihodi otišli su u potrošnju, dok je gospodarstvo ostalo "kratkih rukava".

Energetski sporazum
Zbog takve politike dosadašnje vlade Srbiji u proračunu nedostaje 437 milijuna eura, koliko joj iznosi obveza vraćanja inozemnih dugova u 2008. godini. Nova vlada primorana je ta sredstva prikupiti zaduživanjem, odnosno izdavanjem i prodajom vrijednosnih papira. Među prvim zadacima koji će stajati pred vladom i parlamentom nalaze se ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europkom unijom, te energetskog sporazuma s Rusijom i izgradnja magistralnog plinovoda( Poslovni dnevnik)

7. srpnja 2008.
Papa pozvao G8 da ne zaborave siromašne
Papa Benedikt XVI. pozvao je sudionike G8 da na predstojećem summitu obrate pozornost na najsiromašnije.
Obraćam se čelnicima G8 da se u raspravama usredotoče na potrebe najslabijih i najsiromašnijih, a koji su, zbog turbulencija na financijskim tržištima i njihovim učincima na cijene hrane i energenata, postali još ranjiviji, izjavio je Papa u svojoj ljetnoj rezidenciji Castel Gandolfo u okolici Rima.
Zatražio je od čelnika najrazvijenijih zemalja svijeta da ispune obveze preuzete na posljednjem summitu G8 i odvažno prihvate sve nužne mjere kako bi se iskorijenilo krajnje siromaštvo, bolesti i nepismenost.
Također upućujem hitan poziv za solidarnošću i izražavam nadu da će velikodušnost i dalekovidnost čelnicima G8 pomoći da donesu odluke koje će omogućiti jednak razvoj i moći očuvati ljudsko dostojanstvo, dodao je Papa. HRT

26. lipnja 2008.
Vatikan pozvao turiste na odgovornije ponašanje
Možemo dakle odlučiti, piše kardinal, biti turist protiv zemlje ili u njenu korist, idući možda pješke, birajući hotele i prihvatne strukture u dodiru s prirodom, manje natovareni prtljagom da prijevozna sredstva ispuštaju manje ugljičnoga dioksida....
VATIKAN - Pročelnik Papinskoga vijeća za pastoral selilaca i putnika kardinal Renato R. Martino uputio je poruku u povodu Svjetskog dana turizma 2008. godine, koji će se 27. rujna obilježavati na temu "Turizam se sučeljava s izazovom klimatskih promjena", javlja KTA.
Nalazimo se pred raskrižjem, piše kardinal Martino, pred nama su poslovični putovi dobra i zla, kako nas uči Biblija, a također se susrećemo s poznim odlukama čak i razvijenih država u području globalne ekologije, kao i opiranjem onih koji oklijevaju ratificirati međunarodne protokole, čiji je cilj očuvanje okoliša i smanjenje ugljičnoga dioksida.
Kardinal stoga poziva sve, dakle i turiste, na odgovorno ponašanje u stvarnome djelovanju, da što je moguće manje vrijeđaju planet.
Oko 900 milijuna ljudi danas putuje izvan granica vlastite države, a u 2020. godini bit će ih milijarda i 500 milijuna, ne računajući one koji ne napuštaju vlastitu državu. Turisti putuju zrakoplovima, morem i kopnom, a za prijevoz se koriste zagađujuća goriva, dok se u hotelima i turističkim naseljima koriste klima uređaji koji u atmosferu ispuštaju ogromne količine štetnih plinova.
Možemo dakle odlučiti, piše kardinal, biti turist protiv zemlje ili u njenu korist, idući možda pješke, birajući hotele i prihvatne strukture u dodiru s prirodom, manje natovareni prtljagom da prijevozna sredstva ispuštaju manje ugljičnoga dioksida, rješavajući se na prikladan način otpada, trošiti ekološku hranu, sadeći drveće radi neutraliziranja zagađujućih i otrovnih učinaka našega premještanja, rabiti reciklirane ili razgradive materijale, poštujući lokalne zakone te vrjednujući kulturu mjesta koje posjećujemo.
Idealni prijedlozi, možda ne prihvatljivi za sve, primjećuje kardinal, ali važno je vratiti se smislu granice protiv mahnita napretka po svaku cijenu, izbjegavajući opsesiju posjedovanja i trošenja, kazao je kardinal Martino.
Pincom.info / Fena

23. lipnja 2008.
Japanski zbor izvodi Zajčevu ariju
ZAGREB - Glasoviti japanski muški zbor Kwansei Gakuin Glee Club oduševio je Japance Zajčevom arijom >U boj, u boj<, priopćilo je hrvatsko veleposlanstvo u Tokiju. U Dai-ichi Seimei Hall nedavno je održan koncert najstarijeg japanskog muškoga zbora Kwansei Gakuin Glee Club. Taj zbor sve svoje koncerte završava arijom iz hrvatske nacionalne opere >Nikola Šubić Zrinski<, koju je skladao Ivan pl. Zajc, i ona je postala njihov zaštitni znak., Vjesnik

21. lipnja 2008.
Europska unija ukida sankcije Kubi
Promjena politike prema režimu na vlasti u Havani. State Department tim povodom izjavio da se protivi bilo kakvom ublažavanju sankcija Kubi
BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova EU-a složili su se kasno u četvrtak da se Kubi ukinu sankcije, koje su uvedene 2005. zbog kršenja ljudskih prava, objavili su diplomati.
>Ukinut će se sankcije Kubi<, rekla je novinarima povjerenica EU-a za vanjske odnose Benita Ferrero Waldner, nakon večere ministara vanjskih poslova 27 zemalja članica EU-a.
Sankcije Kubi uvedene su 2003., nakon osude disidenata, a od 2005., kad su suspendirane, na snazi su simbolično. Dogovor o potpunom ukidanju sankcija postignut je kako bi se ohrabrilo kubanskog predsjednika Raula Castra u reformama.
Ranije u četvrtak glasnogovornik State Departmenta rekao je da se SAD protivi bilo kakvom ublažavanju sankcija Kubi, navodeći da su reforme pod vodstvom Raula Castra neznatne i kozmetičke.
Sankcije su ograničavale posjete visokih diplomata i sudjelovanje europskih dužnosnika na kulturnim događajima na Kubi. Uvedene su nakon što je kubanska vlada smaknula trojicu otmičara trajekta koji su pokušali prebjeći u SAD, i nakon što je još 75 disidenata i novinara osuđeno na zatvorske kazne.
Otkad su sankcije uvedene, njihovo ukidanje najviše je zagovarala Španjolska a tome su se protivile Nizozemska i Češka. Vjesnik


17. lipnja 2008.
Sergej Ivanov o ulasku susjeda u Nato
Rusija Ukrajini 'sprema' vize  
AFP 
Ukrajina bi stupanjem u NATO prekinula veze s Rusijom u industriji naoružanja, štete bi pretrpjela međusobna trgovina, a bile joj bi uvedene vize s  ruske strane, izjavio je ruski vicepremijer Sergej Ivanov u Sevastopolju na proslavi 225. obljetnice ove luke - baze ruske Crnomorske flote.
Ruska Crnomorska flota ima na Krimskom poluotoku pomorsku bazu temeljem ugovora o najmu kojemu je rok valjanosti 2017. godina. Krim je povijesno pripadao Rusiji, ali je za vladanja Nikite Hruščova taj teritorij ustupljen Ukrajinskoj sovjetskoj socijalističkoj republici, pa je tako ostao u sastavu nove države - Ukrajine.
Sergej Ivanov je iskoristio priliku i javnosti Ukrajine još jednom predočio ruske stavove o ambicijama Ukrajine da uđe u NATO, što Rusija smatra za izravnu prijetnju svojoj sigurnosti.
Pritom je naglasio kako da će razlaz biti bolan i za Rusiju i Ukrajinu. Ukrajina je u okviru SSSR-a imala jaku vojnu industriju, koja je nakon raspada SSSR-a zapala u duboku krizu.
Ukrajinsko gospodarstvo na životu održava izvoz, a Rusija je drugi po veličini trgovinski partner Ukrajine, nakon EU-a. Istodobno, Ukrajina je upućena na Rusiju koja je gotovo isključivi opskrbljivač energentima tamošnjeg gospodarstva i stanovništva.
"Siguran sam da bi Ukrajincima, u slučaju da uđu u NATO, bile uvedene vize", rekao je Ivanov i dodao da bi to pogodilo više milijuna ljudi u Rusiji i Ukrajini kojima bi se tako dodatno iskomplicirao život. Zato i nije iznenađenje što su prosvjedi protiv alijanse dočekali glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hopa Scheffera koji je stigao u posjet Ukrajini.
M.L., Slobodna Dalmacija

16. lipnja 2008.
U Crnu Goru s 10 eura, kilogramom voća i dva litra soka
Prema Zakonu o sigurnosti hrane Republike Crne Gore, dozvoljen unos hrane u Crnu Goru je u sljedećim količinama: jedan kilogram suhog voća, povrća, pečurki, sireva, kave,čaja, začina, jedan litar alkoholnog pića, dva litra soka i pet litara flaširane vode - sve u originalnoj ambalaži
Pri ulasku u Crnu Goru od danas će se, kako je najavljeno, naplaćivati ekološka pristojba, koja će se naplaćivati po cijeni od 10 eura za putnička vozila 1 + 8 sjedišta, za motorna vozila za prijevoz putnika koja, pored sjedišta uz vozača, imaju više od osam sjedišta i ne prelaze 5 tona 30 eura, za motorna vozila čija je najveća dozvoljena masa veća od pet tona 50 eura i za teretne kamione od 80 do 150 eura.
Prema Zakonu o sigurnosti hrane Republike Crne Gore, dozvoljen unos hrane u Crnu Goru je u sljedećim količinama: jedan kilogram suhog voća, povrća, pečurki, sireva, kave,čaja, začina, jedan litar alkoholnog pića, dva litra soka i pet litara flaširane vode - sve u originalnoj ambalaži.
Za Crnu Goru nije potreban zeleni karton. Nisu potrebni ni međunarodna vozačka dozvola, ni dozvola za upravljanje tuđim vozilom u inozemstvu, podsjeća Press. Pincom.info


10. lipnja 2008.
Britanija lani smjestila 2900 djece u zatvor
 Piše: Nataša Magdalenić Bantić
Pravobranitelji su za redoviti UN-ov izvještaj o stanju djece zaključili da Britanija ima prestroge kazne za maloljetne prijestupnike
LONDON - Britanska djeca piju više alkohola, pod većim su pritiskom u školi i osjećaju se najmanje sigurno u cijeloj Europi.
To je otkrio izvještaj četiri britanska pravobranitelja za djecu koje su laburisti postavili da brinu za prava djece u Engleskoj, Škotskoj, Sjevernoj Irskoj i Walesu. Za potrebe redovnog UN-ova izvještaja o stanju djece, koji se za Britaniju provodi jednom u pet godina, četvorka je napisala izvještaj u kojemu se osuđuje vrlo oštar kazneni sustav za maloljetne prijestupnike i demoniziranje djece.
Pravobranitelji su zaključili da Britanija krši prava djece na nekoliko područja. Broj zločina koje su počinila djeca smanjen je između 2002. i 2006, ali je broj osuda narastao za četvrtinu jer je policija dobila upute da djecu više ne upozorava, nego da ih osumnjiči za neki zločin.
Prošle je godine zatvoreno 2900 djece, što je najviše od svih država Zapadne Europe. Čak 13 djece umrlo je u maloljetnim domovima, a istraga o stanju u njima nikada nije provedena.
Vladine mjere protiv antisocijalnog ponašanja (tzv. ASBO) omogućile su da se imena i slike djece osuđene za takvo ponašanje nađu u novinama, što je također protiv UN-ove konvencije o zaštiti prava djece.
Izvještaj pravobranitelja osobito je loše štivo za laburiste koji su nakon dolaska na vlast obećali poboljšano obrazovanje i smanjenje ponora između bogatih i siromašnih. Stvarnost je da je ta razlika narasla, da siromašna djeca zaostaju u svemu - od zdrave prehrane (dok su bogata hranjena bolje nego ikad) do zdravstvene zaštite.
Jedno od desetero djece u dobi između pet i 16 godina ima psihičke probleme, više od 1,3 milijuna djece živi s alkoholičarima, a tinejdžerice iz siromašnih dijelova četiri puta češće ostaju trudne. Siromašne obitelji i dalje daju proporcionalno veći dio svojih prihoda za porez od bogatih.
Stoti Britanac poginuo u Afganistanu
Britanski premijer Gordon Brown u odao je danas priznanje vojnicima koji su izgubili život u Afganistanu, nakon što je u nedjelju poginuo 100. britanski vojnik u toj zemlji. Tri vojnika elitne padobranske pukovnije u nedjelju su poginula u samoubilačkom napadu u pokrajini Helmand. "Žrtva koju su podnijeli trebala bi biti u našim mislima svakog dana. Platili su najveću cijenu ali i postigli trajnu vrijednost", rekao je Brown. Jutarnji list


4. lipnja 2008.
Sudionici UN-ova skupa razgovarali o nestašici hrane i potrebi veće proizvodnje
Čak 854 milijuna gladnih usta
Tajnik UN-a Ban Ki- moon je rekao da proizvodnja hrane mora do 2030. godine narasti za 50 posto, a države moraju smanjiti izvozna ograničenja i uvozne namete 
PIŠe nina kljenak
Sada ima više gladnih u svijetu nego prije 12 godina, kada je na sličnom sastanku UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO-a u Rimu donesena odluka kako će se svi zauzeti da do 2015. godine bude prepolovljen broj gladnih usta.
Te 1996. godine je bilo 800 milijuna gladnih u svijetu, a danas ih ima čak 854 milijuna. To se, među ostalim, moglo čuti na konferenciji UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u Rimu, koja je počela u utorak, a trajat će do 5. lipnja.
Na konferenciji pod nazivom "Sigurnost hrane, klimatske promjene i bioenergija", sudjeluje 40 svjetskih lidera, među kojima argentinska predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner, brazilski predsjednik Luiz Ignacio Lula da Silva, venezuelski Hugo Chavez, francuski Nicolas Sarkozy, španjolski premijer Jose' Luis Rodriguez Zapatero, te, dakako, glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, a gotovo kao nepoželjni gost i iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, što je njegov prvi posjet zapadnoj Europi.
  / AFP
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon istaknuo je da svjetska proizvodnja hrane mora do 2030. godine narasti za pedeset posto kako bi zadovoljila sve veću potražnju. Ban Ki-moon je svjetskim čelnicima u Rimu rekao da u ovoj krizi, koja je dovela do gladi i nereda svuda po svijetu, države moraju smanjiti izvozna ograničenja i uvozne namete.

Previše špekulacija
Na summitu u Rimu je istaknuto kako su problemi koji pogađaju stanovništvo svijeta prije svega klimatski, a zatim ima i previše špekulacija multinacionalnih proizvođača hrane. U 2008. godini predviđeno je kako će proizvodnja žitarica porasti za 3,8 posto i iznosit će 2,191 milijun tona, ali cijena im neće pasti, već će porasti.
Na konferenciji je rečeno kako je razlog povećanju cijene hrane sve veća cijena nafte, ali i veća potražnja u Kini i Indiji. U zemljama u razvoju je cijena hrani porasla za 10 posto između 2005. i 2006., za čak 33 posto između 2006. i 2007., te će rasti i idućih 10 godina.
U čast glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Ban Ki-moona, s kojim je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić imao bilateralni susret, talijanski premijer Silvio Berlusconi je priredio gala-večeru u Villi Madama, na koju nisu bili pozvani Ahmadinedžad i predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe, čiju su prisutnost na summitu talijanski mediji definirali sramotnom, s obzirom da trenutačno u njegovoj zemlji, nekoć žitnici Afrike, stanovništvo umire od gladi.

Snajperisti i psi čuvaju šefove
Snajperisti na krovovima oko zgrade FAO-a, te na rimskim zračnim lukama čuvaju šefove država, sudionike Summita. Dio Rima potpuno je blokiran. Psi dresirani za otkrivanje eksploziva zajedno s policajcima obilaze sva okolna mjesta.
U pripravnosti je i vatrogasna služba za borbu protiv biološko-kemijskog napada, a u bazi NATO-a pokraj Rima u pripravnosti su ratni zrakoplovi.

Diouf traži 1.7 milijardi dolara
Glavni direktor FAO-a Jacques Diouf je na Summitu u Rimu od razvijenih zemalja zatražio od 1.2 do 1.7 milijardi dolara za sućeljavanje s problemom hrane.
Zanimljivo je što se konferencija održava neposredno nakon napada senegalskog predsjednika na FAO koji je organizaciju nazvao rudnikom novca koji se najviše troši za samoodržavanje same institucije.
Slobodna Dalmacija



2. lipnja 2008.
Svake godine nestaje šuma veličine Grčke
Dok drveće pada kako bi pomoglo >razvitku< ljudske populacije, nestaju pluća svijeta, a s njima domorodačko stanovništvo, životinjske i biljne vrste, a sve su učestalije poplave i erozije tla
Dok drveće pada kako bi pomoglo >razvitku< ljudske populacije od Bornea do Brazila, nestaju pluća svijeta, a s njima domorodačko stanovništvo, deseci tisuća životinjskih vrsta te tisuće ljekovitih biljaka, a sve su učestalije poplave i erozije tla. Nestankom šuma, nestaje zelenilo koje koristi ugljični dioksid iz atmosfere za fotosintezu, pa se povećava učinak staklenika.
Znanstvenici iz SAD-a procjenjuju da svake godine nestaje oko 13 milijuna hektara pod šumama, što odgovara veličini Grčke ili Nikaragve. Četvrtina šuma, nestalih unatrag 10.000 godina, uništena je u posljednjih 30 godina. Godišnje se uništi oko 13.000 četvornih kilometara brazilske kišne šume Amazone. Australski znanstvenici otkrili su da je sječa šuma duž rijeke Amazone dovela do smanjenja količine kiše, te da uzrokuje klimatske promjene u regiji.
Naime, zbog nestanka šuma u atmosferu isparava sve manje vode, što smanjuje padaline.
Glavni čovjek za okoliš u Europskoj uniji, Stavros Dimas, naglasio je ovog travnja u Sloveniji na sastanku ministara za okoliš država Europske unije da su šume ključne u borbi protiv posljedica klimatskih promjena kao i u očuvanju biološke raznolikosti.
Tropske kišne šume utočište su vrsta za koje uopće ne znamo da postoje. Tamo su optimalni uvjeti za razvoj biljnih i životinjskih vrsta, jer se prema polovima bioraznolikost smanjuje.
Proizvodnja biogoriva, unosan biznis razvijenih zemalja, najnovija je prijetnja opstanku šuma čija je sjeća počela kako bi se dobile površine za uzgoj poljoprivrednih kultura iz kojih se dobivaju biogoriva. Janez Podobnik, slovenski ministar za zaštitu okoliša, rekao je na sastanku ministara da posebna radna grupa odbora stalnih predstavnika država članica EU-a intenzivno traži uvjete i kriterije za proizvodnju biogoriva prve i druge generacije. U proizvodnji druge generacije biogoriva uvodi se, kao sirovina, šumska biomasa, kora, lišće i trupci, uz zrno su u proizvodnji biogoriva koristi i stabljika čime se udvostručuje proizvodnja, te se kreče u proizvodnju sintetskih goriva. Nakon 2020. godine slijedi gradnja biorafinerija, što bi značilo proizvodnju svih biogoriva na jednome mjestu, i početak uvođenja vodika kao pogonskoga goriva treće generacije.
Na kraju sastanka ministri za okoliš država EU-a posadili su na Brdu kod Kranja drvored mladih lipa, želeći i praktično pokazati važnost rada na očuvanju šuma.
Da bi Tanzanija, kao jedna od vodećih svjetskih zemalja u sječi svojih šuma, smanjila krčenje šuma i time pokušala smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, Norveška će joj tijekom sljedećih pet godina isplatiti 100 milijuna dolara. Norveška, kao peta zemlja svijeta po izvozu nafte, planira do 2030. svoje gospodarstvo učiniti neutralnim u pogledu emisije ugljičnog dioksida, dijelom i kupovinom kvota u inozemstvu kao nadoknade za vlastitu proizvodnju stakleničkih plinova.
U okviru sporazuma s Tanzanijom, Norveška će podržavati istraživanje, obrazovanje i razvoj pokusnih područja za smanjenje deforestacije. Razvit će i način mjerenja količine ugljika koju preuzimaju šume.
Norveški premijer Jens Stoltenberg rekao je da sporazum s Tanzanijom može biti primjer ostalim državama za uključivanje šuma u borbu protiv klimatskih promjena. Prema podacima norveške vlade, u deforestaciji pred Tanzanijom prednjače Sudan i Zambija.
>Ne ulazeći u to koliko je fenomen globalnog zatopljenja kratkotrajan proces, trend ili oscilirajući ciklus, danas su evidentne promjene koje se unatrag 100 godina, od kada se registriraju u šumarstvu i entomologiji, nisu zapažale<, kaže dr. Boris Hrašovec sa Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarstvo Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Uslijed sve viših temperatura i smanjenja oborina suše se šume u svijetu, Europi, pa tako i u Hrvatskoj. >Šumsko drveće ne može se adaptirati na tako brze promijene vremena i klime, jer se evolucijom i selekcijom naviknulo na određeni režim koji je stoljećima vladao<, kaže Hrašovec. Globalno zagrijavanje doprinosi povećanju postotka fiziološki oslabljenih stabala te pogoduje razvoju gotovo svih vrsta kukaca, pa tako i štetnih potkornjaka, pa velike površine šuma nestaju. U šumama Like i Gorskog kotara zadnjih godina sve je više takvih stabala. Problem je to i Europe i cijelog svijeta. Na južnim dijelovima Aljaske kompletna šuma smreke nestala je pod najezdom potkornjaka.
>U zadnjih dvadesetak godina intenzivnije se događaju promjene u populacijama šumskih kukaca. A s obzirom na to da je temperatura glavni i najjači ekološki čimbenik koji dirigira što će se s kukcima događati, upravo je ona razlog povećanja njihove brojnosti<, kaže Hrašovec. Uslijed globalnog zatopljenja potkornjaci razvijaju više generacija godišnje. >Teško je reći kako se s time boriti, pogotovo u zaštićenim područjima. Upravo se oko toga trenutačno vode rasprave u svijetu<, ističe Hrašovec.
U svjetskim razmjerima prirodnih, netaknutih šuma preostalo je najviše u Latinskoj Americi, 35 posto, i u sjevernoj Americi, 28 posto. U sjevernoj Aziji preostalo je 19 posto netaknutih šuma, u Africi svega osam posto, u južnoj Aziji i otocima Tihog oceana sedam i u Europi samo tri posto. U srednjoj Europi prirodne šume su posjećene kako bi se sadile gospodarski isplativije vrste, uglavnom smreka. No, to se odrazilo na opće korisne funkcije šume - sprječavanje erozije, zadržavanje vode, pročišćavanje zraka... Zadnjih godina zbog posjećenih prirodnih šuma sve su češće i velike poplave.
Akademik Slavko Matić, predstojnik Akademije šumarskih znanosti, ističe da se u zadnjih desetak godina u Hrvatskoj zbog ljudskih djelatnosti smanjuju šumska zemljišta. Šume se sijeku zbog gradnje cesta, dalekovoda, naftovoda, plinovoda, vodovoda, eksploatacije mineralnih sirovina. >Otvorila se i mogućnost ustanovljavanja služnosti u svrhu podizanja višegodišnjih nasada, vinograda i maslinika na šumskom zemljištu. Iako Hrvatska ima oko 270.000 hektara napuštenih vinograda i maslinika koje treba aktivirati, a ne sječi šumu<, kaže Matić, dodajući da sumnja da nije uvijek cilj podizanje vinograda i maslinika nego dobar put da se od tih površina napravi građevinsko zemljište. Prijetnja šumama postaju i brojna golf igrališta predviđena u prostornim planovima županija.
Pojedine uprave nacionalnih i parkova prirode te udruge za zaštitu prirode zamjeraju, pak, šumarima pretjeranu sječu šuma. U Hrvatskoj još postoje samo fragmenti nekadašnjih prašuma, kao šuma Prašnik pokraj Gradiške, zadnji ostatak nizinskih šuma hrasta lužnjaka, zatim Čorkova uvala u NP Plitvička jezera te Devčića tavani na Velebitu.
Matić ističe i da se pošumljivanje opožarenih površina u Hrvatskoj uglavnom ne provodi, >pa je nužno zakonski regulirati sanaciju požarišta i provoditi je<. Za izbijanje većine požara kriva je nepažnja ljudi. No, sumnja se da su brojni požari koji su prošlih ljeta harali Europom podmetnuti. Na spaljenom se terenu, naime, lakše dolazi do građevinskih dozvola. Zato je Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) zatražila da se na razini Europske unije donese zakon kojim bi se zabranilo izdavanje građevinskih dozvola na područjima izgorjelih šuma.Gordana Petrovčić, Vjesnik


30. svibnja 2008.
Benedikt XVI.: Bogate zemlje ne smiju prisvajati tuđe izvore
Bogate zemlje "ne smiju prisvajati koristi od tuđih izvora", rekao je u papa Benedikt XVI. u četvrtak tijekom primopredaje vjerodajnica devet veleposlanika, uglavnom iz Afrike i Azije.
"Ljudska zajednica treba biti solidarna prema najsiromašnijim narodima u svrhu bolje raspodjele bogatstava i omogućiti zemljama koje posjeduju prirodna bogatstva da uživaju najviše koristi od njih", naglasio je.
"Bogate zemlje ne mogu prisvojiti sebi oni što stiže iz drugih zemalja", rekao je ocjenivši da je obveza pravde i solidarnosti da međunarodna zajednica bude obzirna u podjeli izvora i podupiranja razvoja siromašnih zemalja.
"Potrazi za pravdom" treba pridodati i "bratstvo u izgradnji društava u kojima vladaju sloga i mir, te rješavanje eventualnih problema dijalogom, a ne nasiljem", zalagao se papa pred veleposlanicima iz Tanzanije, Ugande, Liberije, Čada, Bangladeša, Gvineje, Šri Lanke, Nigerije i Bjelorusije. Slobodna Dalmacija


28. svibnja 2008.
Dopušteno igranje na nadmorskim visinama iznad 2750 m
SYDNEY - Službene međunarodne nogometne utakmice ponovno će se moći igrati na velikim nadmorskim visinama. Naime, Fifa je suspendirala provođenje odluke o zabrani igranja utakmica na nadmorskim visinama iznad 2750 metara. To znači da će Bolivija i Ekvador ponovno moći igrati kvalifikacijske utakmice za SP u La Pazu (3600 m) i Quitou (2830m). Prošlogodišnja Fifina odluka o zabrani igranja međunarodnih utakmica na nadmorskim visinama iznad 2750 m doživjela je brojne kritike većine južnoameričkih zemalja. Peticiju protiv te zabrane potpisalo je devet od deset južnoameričkih nacionalnih nogometnih saveza, a samo se Brazil nije pridružio zahtjevima za ukidanje zabrane. Nakon što je suspendirala zabranu, Fifa je najavila da će igranje susreta u ekstremnim uvjetima urediti posebnim aktom koji će uzeti u obzir nadmorsku visinu, temperaturu, vlagu i zagađenje zraka. Vjesnik

27. svibnja 2008.
Nastavlja se rasprava
Na Međunarodnom sudu pravde u Haagu nastavlja se rasprava o mjerodavnosti tog najvišeg pravosudnog tijela UN-a za tužbu koju je 1999. Hrvatska podnijela protiv tadašnje SR Jugoslavije zbog kršenja Konvencije o genocidu.
Hrvatski pravni tim danas će iznijeti argumente u korist ovlasti tog Suda, koju niječe službeni Beograd.
Pravni zastupnik Srbije Tibor Varadi jučer je ustvrdio da Haški sud pravde nije mjerodavan za hrvatsku tužbu jer, u vrijeme kad je podnesena, SRJ nije bila potpisnica sudskoga Statuta pa nije imala obveze ni prema Konvenciji o genocidu. Također, rekao je da su u Hrvatskoj počinjeni strašni ratni zločini, ali da to nikako nije genocid.
Raprava o tužbi Hrvatske protiv SRJ, odnosno njezine pravne sljednice Republike Srbije, pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu počela je devet godina nakon podnošenja. Hrvatska tereti Srbiju zbog genocida tijekom Domovinskog rata. Osim toga, od suda se traži da se Srbiju prisili na kažnjavanje njezinih državljana koji su na prostoru Hrvatske počinili ratne zločine, da se vrate sva oduzeta kulturna dobra i da se plati ratna odšteta.
No, na vijećanju koje će trajati do 30. svibnja neće se izlagati dokazi kojima Hrvatska optužuje Beograd za etničko čišćenje, pljačke i razaranja, nego će se razmatrati prigovor kojim Srbija dovodi u pitanje mjerodavnost istog suda i opravdanost  tužbe. HRT


26. svibnja 2008.
Srbija niječe genocid
Srbija je zanijekala genocid na području Hrvatske započinjući iznošenje argumenata pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu na kojem osporava mjerodavnost tog suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid.

Ono što se dogodilo u Hrvatskoj uključilo je zločine i patnje koje zaslužuju poštovanje, ali nikada nisu ispunjeni uvjeti za genocid. Ovo je slučaj u kojem nema genocida i u kojem preduvjeti za nadležnost nisu ispunjeni, rekao je predstavnik Srbije pred ICJ-em Tibor Varadi.

U prilog tomu govori i činjenica da pred drugim haškim sudom - onim za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) nikad nitko nije osuđen za genocid, štoviše nikad nitko nije ni optužen za genocid, rekao je Varadi.

Sudsko vijeće pred kojim se održava rasprava obuhvaća 15 članova, a pridružili su im se i dvojica ad hoc sudaca koji predstavljaju države u sporu - Budislav Vukas i Milenko Kreća koji su prije početka rasprave položili prisegu.

Iznoseći argumente, srbijanski predastavnik Varadi je rekao da ICJ nije mjerodavan za hrvatsku tužbu iz dva razloga - zato što SRJ u trenutku  podnošenja tužbe Hrvatske nije bila potpisnica Statuta ICJ-a, kao i to da SRJ, u odsutnosti državnog kontinuiteta nije imala nikakvih obveza prema Konvenciji o genocidu pa se ona na nju ne može ni primjenjivati. Srbijanski predstavnici smatraju da kontinuiteta nema između SFRJ i SRJ, dok on postoji između SRJ i SCG te SCG i Srbije.

Raprava o tužbi Hrvatske protiv SRJ, odnosno njezine pravne sljednice Republike Srbije, pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu počela je devet godina nakon podnošenja. Hrvatska tereti Srbiju zbog genocida tijekom Domovinskog rata. Osim toga, od suda se traži da se Srbiju prisili na kažnjavanje njenih državljana koji su na prostoru Hrvatske počinili ratne zločine, da se vrate sva oduzeta kulturna dobra, te da se plati ratna odšteta.

No, na vijećanju koje će trajati do 30. svibnja neće se izlagati dokazi kojima Hrvatska optužuje Beograd za etničko čišćenje, pljačke i razaranja, nego će se razmatrati prigovor kojim Srbija dovodi u pitanje mjerodavnost istog suda i opravdanost  tužbe. HRT


21. svibnja 2008.
Velika Britanija će čuvati sve mailove i telefonske pozive
 Piše: N. Magdalenić Bantić
Foto: Corbis
LONDON - Britanska vlada planira stvaranje goleme datoteke u kojoj bi se najmanje 12 mjeseci čuvali svi telefonski pozivi, e-mailovi i podaci o vremenu provedenom na internetu o svakom britanskom građaninu.

List The Times otkriva da taj prijedlog vlada opravdava borbom protiv organiziranog kriminala i terorizma te da bi internetske i telekomunikacijske tvrtke morale svoje podatke predati Home Officeu, ministarstvu unutarnjih poslova. Policija i obavještajne službe tako bi imale stalan pristup tim podacima, bez potrebe da traže odobrenje suda.

Osim ozbiljnih pitanja o kršenju ljudskih prava i stvaranju istinskog Big Brother društva, taj će prijedlog nesumnjivo pokrenuti i problem vladine sposobnosti da upravlja doslovno stotinama milijardi podataka. Samo prošle godine u Britaniji je poslano 57 milijardi SMS-ova, a Britanci dnevno pošalju oko tri milijarde e-mailova. Vlada je o tom problemu razgovarala s nadležnim tvrtkama, a sve u sklopu pripreme zakona o komunikacijskim podacima, koji vlada želi u parlamentu u idućoj sezoni, dakle od studenoga ove godine.

Stručnjaci su vladu upozorili da bi tako golema baza bila ranjiva i da bi je hackeri lako napali, a brojni bi mogli zloupotrijebiti podatke. Pritom nitko ne zaboravlja da je vlada posljednjih nekoliko mjeseci u različitim zgodama izgubila važne podatke. Riječ je o podacima doslovno svakog djeteta u Britaniji, tisuća budućih vozača, vojnika, oboljelih, što ih izložilo riziku krađe identiteta i doslovne financijske pljačke.

Svakog Britanca kamera snimi 300 puta dnevno

Britanci su već najsnimanija nacija na svijetu jer ih kamere za nadzore snime barem 300 puta na dan i stoga već dulje vrijeme m nogi upozoravaju da poput mjesečara idu prema  društvu koje je pod špijunskim nadzorom puna 24 sata. S druge se pak strane tvrdi da upravo svijest o tako ekstenzivnom nadzoru odbija pokušaje terorističkih napada.
Jutarnji list


19. svibnja 2008.
Juščenko želi ukloniti spomenike iz vremena komunizma
KIJEV - Prozapadni ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko zalagao se u nedjelju na svečanoj komemoraciji žrtava političkih represija za likvidaciju spomenika i simbola >totalitarizma i komunističkog režima<. >Danas komemoriramo sve bezbrojne žrtve "crvenog kotača" koji je pogazio Ukrajinu u 20. stoljeću, Staljinove i zločine komunističkog režima<, rekao je u nedjelju Juščenko u šumi Bikivnia blizu Kijeva, gdje je pokopano više od 100.000 Ukrajinaca koje je ubila staljinistička policija tijekom 1930.-1940. Juščenko inzistira na dodjeli specijalnog statusa borcima za neovisnost Ukrajine i preuzimanju odgovornosti za negiranje Holokausta i velike gladi 1932.-33. [AFP/Hina], Vjersnik


13. svibnja 2008.
Tjedni pregled tržišta valuta - naznake oporavka eura
 Američki dolar je lagano oslabio spram eura prošli tjedan nakon što su članovi Europske Centralne banke zadržali kamatne stope na 4 posto. Predsjednik ECB-a Trichet signalizirao je da se središnja banka ne žuri sa rezanjem stope usred sporog ekonomskog rasta i brige oko inflacije. Dolar je dobio djelomičnu potporu početkom tjedna kako je ekonomsko izdanje eurozone pokazalo da je 'retail sales' pao više od očekivanog , a isto se dogodilo i sa njemačkim 'factory orders'. Ovaj tjedan ima malo ekonomskih izvještaja za SAD, a više objava o fokusiranju investitora. Izvješća su:  'US Import price indeks', 'Advance retail sales', 'ABC Consumer confidence', 'US CPI', 'Empire Manufacturing', 'Housing starts' i 'University of Michigan consumer confidence'.
Japanski jen je ojačao spram većine valuta prošlog tjedna kako je tržište dionica palo usred nekoliko glavnih korporativnih izvješća o dobiti koja su bila veća od očekivanih gubitaka. Član Japanske banke (BOJ) rekao je da japanska ekonomija možda usporava kako izvoz opada te potiče kompanije da srežu dobitak. Dok je prošli tjedan bilo samo nekoliko bitnih ekonomskih izdanja za Japan, ovaj tjedan ih izlazi više. Ekonomska izdanja za ovaj tjedan su: 'Domestic corporate goods price indeks', 'Current account', 'Trade balance', 'Machine orders', 'GDP' i 'Industrial production'. 
Euro je pao u odnosu na američki dolar u zadnjih 5 tjedana prema ekonomskim objavama eurozone. Američki dolar, oporavljen, vraća se u  utrku sa eurom, nakon objave ekonomskih podataka vezanih za proizvodnju, dok je stopa nezaposlenosti znatno snižena. Ovaj tjedan, možemo vidjeti lagano slabljenje eura u odnosu na američki dolar. Ekonomisti predviđaju da će se referentne točke ECB-a zadržati između znakova spore inflacije i slabog ekonomskog rasta u regiji. Važnije objave ovog tjedna bile su: objave Euro-zone i US economskih izdanja - Sentix Investor confidence, Germany PMI, Euro-zone PPI, France Trade balance, Euro-zone retail sales, Germany Factory orders, Germany Trade balance, ECB Rate decision i France Industrial production.
 
S aspekta Tehničke analize valutni par EUR/USD odbio se od linije otpora na nivou 1.5559 te u ovom trenutku svjedočimo padu eura u odnosu na američki dolar za otprilike stotinjak pipova. Trenutni minimum u trenutku dok ovo pišemo iznosi 1.5445 te bi potencijalni cilj ovog pada mogla biti  linija potpore uzlaznog mini kanala koji je vidljiv na slici.
Mario Tomljanović, Admiral Markets  (Poslovni dnevnik)


12. svibnja 2008.
Nakon 'Sarkozeta' dolaze 'Bambine'
 Piše: Merita Arslani
Eskapade na račun žena Silviju Berlusconiju nikada nisu nedostajale. Godine 2005. izvrijeđao je finsku predsjednicu Tarju Halonen riječima "da će morati uvježbati svoje zavodničke sposobnosti kako bi je osvojio", a čak se nije bio sposoban ni pošteno ispričati. Naime, nekoliko dana kasnije Berlusconi je rekao: "Svi koji su vidjeli kako Halonenova izgleda, znaju da sam se šalio".

Iste se godine "pokačio" s talijanskim tajnicama, nakon što je kao prvi razlog investitorima s Wall Streeta da dođu poslovati u Italiju naveo kako "Italija ima najzgodnije tajnice na svijetu".

Prije mjesec dana prigovorio je kolegi, španjolskom premijeru Jose Luisu Zapateru na "ružičastoj vladi", nakon što je Zapatero u svoj kabinet imenovao devet ministrica.

- Zapatero je sastavio preružičastu vladu, nešto što mi u Italiji ne možemo učiniti, jer nije jednostavno naći žene koji su sposobne za vladu. Zapatero je sam tražio to što je dobio i sad će imati probleme u vođenju svoje vlade - izjavio je Berlusconi.

 

Društvo ljepotica

No, kako to biva u Berlusconijevu slučaju, koji obično sam sebi uskače u usta, a i kako kaže jedna poslovica, "Rugala se sova sjenici", prošlo je nešto više od mjesec dana i Berlusconi je predstavio svoj tim u kojem su, među ostalima, i četiri žene. Istina, to je jedna manje od prošlog sastava vlade u kojoj ih je bilo pet, ali njegove četiri ministrice već su proglašene najseksepilnijima u Europi.

Stefania Prestigiacomo, Maria Stella Gelmini, Giorgia Meloni i Mara Carfagna Berlusconijeve su "Bambine", kako ih je sam "Cappo" prozvao jer im je prosjek godina 34, a ostatku njegove vlade 50. Međutim, za razliku od svojih kolega, Nicolasa Sarkozyja i Josea Luisa Zapatera, odlučio je da se neće fotografirati sam sa svojim ženama, što je, mora se priznati, dosta neuobičajeno za talijanskog premijera poznatog po tome što nikada ne propušta priliku pokazati se u društvu ljepotica.

No, ako ništa drugo, Berlusconi je ispunio predizborno obećanje kada je rekao da će imenovati barem četiri žene na ministarska mjesta, a "barem" je očito bila i konačna 'brojka'.

Stefania Prestigiacomo, nova ministrica za zaštitu okoliša, već je bila u Berlusconijevoj vladi kao ministrica za ravnopravnost spolova. Maria Stella Gelmini dobila je ministarstvo obrazovanja, Giorgia Meloni, jedina od njih četiri koja nije iz Berlusconijeve stranke već članica Alleanze Nazionale, ostatka nekadašnje Fašističke stranke, od četvrtka obnaša dužnost ministrice za mladež, a Mara Carfagna imenovana je ministricom za ravnopravnost spolova.

Upravo je Mara Carfagna najzanimljivija i izvan političkih krugova. Bivša finalistica Miss Italije i voditeljica na Berlusconijevoj televiziji prošle se godine našla u središtu skandala nakon što joj je Berlusconi na jednoj svečanoj večeri rekao da bi se njome oženio da već nije oženjen i da bi s njom išao na kraj svijeta.

Njegova supruga Veronica poslala je pismo ljevičarskoj La Repubblici  i tražila od supruga javnu ispriku na naslovnici te napisala: "Ove izjave štete mom ugledu i ja od supruga tražim javnu ispriku, s obzirom na to da nisam primila nikavu privatnu ispriku. Njegove su izjave neprihvatljive i više se mogu smatrati kao šale".

Berlusconiju nije preostalo ništa drugo nego ispričati se supruzi onako kako je ona tražila, što je bila i jedina isprika zbog onoga što je rekao "lijepoj Mari", kako je Talijani zovu.

 

Odbila filmsku ulogu

Mara Carfagna, koja podsjeća na Sarkozyjevu ministricu pravosuđa Rachidu Dati, diplomirala je pravo u Salernu, a nakon imenovanja nije htjela previše govoriti o svojoj karijeri modela i misice. U politiku je ušla nakon što je prestala raditi na Mediasetu, TV postaji u vlasništvu Silvija Berlusconija gdje je vodila nekoliko emisija.

- Na natjecanju za Miss Italije na neki sam način sazrela kao žena. Sav taj stres i želja za pobjedom pomogla mi je da shvatim tko sam ja zapravo - rekla je Mara Carfagna, koja je nakon finala za Miss Italije 1997. odbila ponudu jednoga poznatog talijanskog režisera da se pojavi u jednom njegovu filmu u glavnoj ulozi, jer je režiser inače poznat po hard scenama seksa koje snima.

M. Carfagna u politici je od 2004. i sebe naziva antifeministicom. Ona, naime, zastupa tezu da sloboda ne ovisi o nezavisnosti, već o pravilima i disciplini. Ima i izrazito desne stavove, ali unatoč "tvrdoj" politici, mediji, i to ne samo talijanski, proglasili su je najljepšom ministricom na svijetu. Međutim, nisu baš svi "poludjeli" zbog Berlusconijeva popuštanja i imenovanja moćnih žena u svoj kabinet, a prva koja mu je "spustila" je Vittoria Franco, senatorica lijevog centra.

- Žene u Berlusconijevoj vladi su malobrojne. Samo su četiri, što nije ni petina vlade. Dao im je mjesta koja su inače najčešće držale žene. Vrlo je jasno da smo po pitanju ravnopravnosti spolova otišli korak nazad - izjavila je Vittoria Franco.

 

Drukčija politika 21. stoljeća

No, iako su samo četiri fotelje za ministrice od moguće 21 koje je Berlusconi podijelio, talijanski premijer svrstao se uz rame Nicolasu Sarkozyju i Joseu Luisu Zapateru u kreiranju "ženske političke karte svijeta". "Sarkozete", odnosno francuske ministrice, kako ih u javnosti često nazivaju, drže neka od najvažnijih francuskih ministarstava u svojim rukama.

O Zapaterovim ministricima još je rano govoriti, jer su tek prije mjesec dana zasjele u ministarske fotelje, no jedna se od njih već istaknula. To je Carme Chacon, prva španjolska ministrica obrane koja je prvi službeni posjet obavila u Afganistanu obilazeći španjolske vojnike. Učinila je to u visokom stadiju trudnoće, što je mnoge tvrdokorne političare natjeralo da se uhvate za glavu. U svakom slučaju, trend "showgirl" politike pomalo osvaja europske zemlje i sasvim sigurno nagovještava drukčije 21. stoljeće. Barem u političkom smislu. Jutarnji list


9. svibnja 2008.
Austrijanci prosvjeduju zbog slovenskih vinjeta
BEČ - Austrijski su socijaldemokrati zatražili od Europske komisije da se pozabavi namjerom Slovenije da u srpnju uvede vinjete za osobna vozila.

Stručnjak austrijske Socijaldemokratske stranke (SPOe) za promet i zastupnik u Europskom parlamentu Joerg Leichtfried zatražio je od Europske komisije da u povodu uvođenja vinjeta "provjeri stanje stvari glede moguće diskriminacije građana Europske Unije". Leitfried je najavio da će se slučajem vinjeta pozabaviti i Slovenija, ali u svojstvu predsjedatelja Europske Unije. "Točno za godišnji odmor, tranzitni putnici i turisti nejednako će se opteretiti", priopćio je u petak Leichtfried.

"Riječ je o faktičnoj diskriminaciji inozemnih građana iz Europske Unije naspram Slovencima, jer će se cestarina za domaće vozače smanjiti dok će inozemni vozači osobnih vozila morati posegnuti duboko u džep", naglasio je austrijski zastupnik u Europskom parlamentu.

Slovenija planira 1. srpnja uvesti vinjete za osobna vozila. Umjesto dosadašnje cestarine koja se plaćala po prijeđenom kilometru, vozači će morati u najpovoljnijem slučaju kupiti polugodišnju vinjetu za 35 eura. Vinjeta će se morati kupiti i u slučaju jednokratnog korištenja slovenskih prometnica. Godišnja vinjeta stajat će 55 eura.

Oni koji ne budu kupili vinjetu, morat će računati s visokim kaznama, a slovenska je policija već najavila jake kontrole.

Zbog slovenskih vinjeta već su prosvjedovali njemački i austrijski auto klubovi, ADAC i OeAMTC, koji strahuju da će zbog toga njemački i austrijski turisti koji odlaze u Hrvatsku biti suočeni sa znatno većim izdacima za odmor. ADAC je pozvao Sloveniju da uvede dodatnu, mjesečnu vinjetu.

Sustav vinjeta vrijedit će samo za osobna vozila, dok će teretna vozila plaćati cestarinu po dosadašnjem modelu. "Vlada u Ljubljani na žalost odbacuje povećanje cestarine za teretna vozila", priopćio je Leichtfried, koji smatra da je riječ o ekološki pogrešnom signalu, jer upravo teretni promet prouzrokuje najveći dio troškova za ceste. Jutarnji list


8. svibnja 2008.
Radikali na pragu izborne pobjede, Šešelj ulazi u novu vladu !
Očekujem razgovore sa DSS-om o vladi već 12. svibnja ujutru, pobjedonosno je najavio zamjenik predjsednika SRS-a Tomislav Nikolić i dodao da je njegovom stranačkom šefu Haškom pritvoreniku Vojislavu Šešelju mjesto u vladi.
BEOGRAD - Srpski radikali, pokazuju posljednje predizborne ankete, objavljene 3 dana prije parlamentarnih izbora u Srbiji koji će se održati u edjelju 11. svibnja, vode sa 36,5 posto glasova, a Demokratska stranka Borisa Tadića nalazi se na drugom mjestu sa 33,5 posto glasova. Treća s 12,5 posto je koalicija DSS-NS s Vojislavom Koštunicom na čelu.

Očekujem razgovore s DSS-om o vladi već 12. svibnja ujutru, pobjedonosno je najavio zamjenik predjsednika SRS-a Tomislav Nikolić i dodao da je njegovom stranačkom šefu Haškom pritvoreniku Vojislavu Šešelju mjesto u vladi.

On je za današnje Večernje novosti potvrdio da Šešelj jedva čeka da se bavi politikom. Nikolić je ponovio da bi za Srbiju najbolja bila vlada radikala i koalicije DSS-NS, uz obvezno učešće manjina. "Konkretno: bit će vlada SRS i DSS - NS ili nikakva", kazao je Nikolić

Poručio je "da je pobjeda sigurna", te da Srbija neće dati Kosovo dok diše.

"Nikad više krađe, otimačine, tuge za tvornicom, njivom, Srbijom. Nikad više straha za oca, majku, sina. Nikad više zla. Vodit ćemo Srbiju kako je našoj djeci najbolje, a ne kako drugi traže od nas", naglasio je Nikolić.

Predsjednik Demokratske stranke i aktualni predsjednik Srbije Boris Tadić Izjavio je kako nakon  parlamentarnih izbora neće doći do formiranja Vlade čiju bi okosnicu činili Srpska radikalna stranka, Demokratska stranka Srbije i Nova Srbija Velje Ilića.

Prema Tadiću, njegov DS će, "sasvim sigurno, imati vodeću ulogu u budućoj Vladi Srbije i nastavt će sprovoditi državotvornu politiku".

Tadić je rekao da će Koštuničin DSS biti prihvatljiv partner DS za formiranje Vlade ukoliko se vrati na europski put i ponovio da DSS neće odrediti tko će biti premijer u budućoj srbijanskoj vladi.

On je rekao da će i Liberalno-demokratska partije Čede Jovanovića biti prihvatljiv partner ukoliko korigira politiku prema Kosovu, te da su sve stranke, uključujući i Miloševićev SPS, prihvatljiv partner DS-u ukoliko prihvate pet principa na kojima je formirana odlazeća vlada, od kojih je jedan i nastavak pune suradnje s Tribunalom u Haagu, prenosi B 92.

Pincom.info


7. svibnja 2008.
Mianmar upozoren
Indijski Zavod za meteorologiju izvijestio je kako je 48 sati prije nego što se ciklon Nargis obrušio na Mianmar izdao upozorenje i proslijedio ga mianmarskim vlastima. Međutim, one nisu na vrijeme upozorile stanovništvo o nadolazećoj vremenskoj nepogodi.
Dodali su kako su bili manje-više precizni u uputama i upozorenjima, te kako je bilo dovoljno vremena da se poduzmu preventivne mjere kojima bi se bili spasili mnogi životi.
U ciklonu Nargis poginulo je više od 22.000 osoba, a njih oko 41.000 vode se kao nestali nakon što je ciklon s vjetrovima brzine od gotovo 200 km/h poharao Mianmar. Broj mrtvih mogao bi još porasti kad se uspostave veze sa svim pogođenim područjima.
Nakon odobrenja vladajuće vojne hunte, u Mianmar je jučer kasno poslijepodne stigla i prva humanitarna pomoć iz inozemstva: devet tona vode, hrane i lijekova iz susjednog Tajlanda.
Jučer je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku da se putem Hrvatskog Crvenog križa s 1.500.000,00 kuna pomogne stanovništvu Mianmara. HCk izvjestio je da su građani Hrvatske do sada donirali 20.700 kuna za pomoć stanovništvu. Donacije se i dalje mogu dati uplatama na žiroračun broj 2340009-1511555516, poziv na broj odobrenja 16, pozivom na telefonski broj 060 60 20 90 te putem interneta, na stranicama Crvenog križa www.hck.hr. HRT


5. svibnja 2008.
Kataklizma u Mianmaru 
Snažan tropski ciklon koji je pogodio Mianmar samo je u prijestolnici Rangunu odnio 4000 života. U pet regija proglašeno je izvanredno stanje.
Ciklon Nargis puhao je brzinom od 190 kilometara na sat i opustošio ionako siromašnu zemlju. Srušio je 200 tisuća kuća. Na području zahvaćenom ciklonom živi oko 5 milijuna ljudi.
Šteta je najveća na području delte rijeke Irrawaddy, gdje je ciklon potpuno uništio dva grada. 
Oko 3000 ljudi smatra se nestalima.
Situaciju pogoršava i ponašanje vojne hunte, koja onemogućava stizanje strane humanitarne pomoći. Stručnjaci UN-a kažu kako će biti potrebni dani da se doznaju pravi razmjeri katastrofe u zemlji kojom od 1962. vlada nemilosrdan i zatvoren vojni režim. Ujedinjeni narodi su ponudili pomoć, no vojna hunta još nije odgovorila.  Demokratski forum apelirao je na mianmarske militariste da odobre ulazak stranih humanitaraca.  HRT

29. travnja 2008.
EU potpisala SSP sa Srbijom, Radikali traže Tadićevu smjenu
Europska unija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom iako ta zemlja još uvijek nije izručila Ratka Mladića i Radovana Karadžića, glavne osumnjičenike za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.
LUKSEMBURG - Europska unija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Srbijom iako ta zemlja još uvijek nije izručila Ratka Mladića i Radovana Karadžića, glavne osumnjičenike za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Svoj potpis na taj važan dokument stavio je Božidar Đelić, potpredsjednik vlade Srbije i Dimitrij Rupel, slovenski ministar vanjskih poslova kao predsjedavajući EU-om. Potpisivanju je nazočio i Boris Tadić, aktualni predsjednik Srbije.
Ipak, u EU-u su naglasili da će primjena sporazuma početi tek kada Vijeće Europe ocjeni da Beograd u potpunosti surađuje s Haškim sudom. Radosnu vijest za demokratske snage u Srbiji objavio je danas Dimitrij Rupel, slovenski ministar vanjskih poslova.
"Vijeće je odlučilo potpisati SSP sa Srbijom. Upravo sam pozvao predsjednika Borisa Tadića da nam se pridruži ovdje u Luxembourgu", rekao je Rupel uoči potpisivanja sporazuma.
Na odgodi primjene SSP-a inzistirale su Nizozemska i Belgija jer smatraju da Srbija ne surađuje u potpunosti sa Haškim tribunalom. U početku su se te dvije zemlje u potpunosti protivile potpisivanju, ali na kraju je unutar Europske unije postignut kompromis, a sve u svrhu "ohrabrivanja demokratskih snaga u Srbiji", nepuna dva tjedna uoči izbora na kojima su Šešeljevi radikali najbliže pobjedi.
I dok Tadićev DS slavi, a Vuk Jeremić, njegov ministar vanjskih poslova u Luksemburgu ponosno ističe da Srbija odabire europski put, neke političke opcije u Srbiji nisu oduševljene današnjim činom. Štoviše, neki mediji u Srbiji ocjenjuju da je došlo do potpunog raskola u odlazećoj srbijanskoj Vladi.
Vojislav Koštunica, aktualni premijer i predsjednik DSS-a, smatra da Tadić svojim potpisom na SSP praktički priznaje neovisno Kosovo te da će sporazum s EU poništiti "nova vlada koja će imati većinu u Skupštini".
"Poručujemo NATO paktu i svim državama EU koje su priznale lažnu državu Kosovo da ovaj Tadićev protupravan potpis ne mogu tumačiti kao potpis Srbije na nezavisnost Kosova", rekao je Koštunica u izjavi za medije.
Šešeljevi radikali idu korak dalje i predsjednika Borisa Tadića optužuju za izdaju. Smatraju da aktualni predsjednik krši Ustav Srbije i najavljuju pokretanje postupka njegovog opoziva u parlamentu.
"Ovo danas neće biti prvi sporazum takve vrste. Jedan takav sporazum potpisan je 27. ožujka, 1941. godine, a narod je rekao svoje poslije potpisivanja tog sporazuma", rekao je Dragan Todorović, potpredsjednik Srpske radikalne stanke.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, koji se nalazi u Luxembourgu, rekao je da će Srbija potpisati sporazum unatoč postavljenim uvjetima.
"Najvažnije da će se sporazum potpisati i stupiti na snagu", rekao je Jeremić, dodajući da će o njegovoj provedbi "praktički odlučiti građani Srbije na izborima 11. svibnja".
"Građani Srbije odlučit će 11. svibnja žele li ulazak u EU", rekao je Jeremić, koji pripada Demokratskoj stranci (DS) Borisa Tadića.

29.4.2008.
Pincom.info / Hina/ Večernji list


28. travnja 2008.
Prodi odbio Putinovu poslovnu ponudu
Projekt Južni potok omogućit će transport 30 milijardi kubičnih metara ruskog plina u Italiju. Čelni ljudi naftnih kompanija procijenili su da bi Romano Prodi bio idealan za vođenje tog posla jer ima ogromno političko iskustvo, a i poznaje gospodarstvo
Romano Prodi odbio je ponudu Vladimira Putina da bude čelni čovjek Južnog potoka, plinovoda koji vodi ruski plin u Italiju. Iz njegovog ureda poručeno je da Prodi >nije zainteresiran<, a riječ je o ponudi za isti posao koji za Ruse u Njemačkoj radi bivši kancelar Gerhard Schröder.
Romano Prodi, kojeg će na čelu talijanske vlade zamijeniti Silvio Berlusconi, očito želi u mirovinu, jer je već javno rekao da neće nastaviti političko djelovanje. Kad je nakon dvadeset mjeseci pala njegova vlada Prodi je kazao da želi imati >vremena za unuka<, a sad je otklonio i sigurno dobro plaćeni posao za Ruse.
Nakon sastanka s čelnim ljudima ruske i talijanske naftne kompanije Aleksejom Millerom iz Gazproma i Paolom Scaronijem iz Enija očito nije došlo do usuglašavanja o suradnji s odlazećim talijanskim premijerom, koga će zamijeniti desna vlada.
Projekt Južni potok omogućit će transport 30 milijardi kubičnih metara ruskog plina. Vrijednost projekta je oko 10 milijardi eura.
Čelni ljudi naftnih kompanija procijenili su da bi Romano Prodi bio idealan za vođenje tog posla jer ima ogromno političko iskustvo, a i poznaje gospodarstvo, što je potrebno za vođenje jednog takvog posla. Prodi je bio predsjednik Europske komisije, pa je i u obnašanju tog posla stekao veliko iskustvo.
S druge strane, šezdesetosmogodišnji Prodi je očito umoran nakon iscrpljujućih mjeseci vođenja talijanske vlade koja je proživljavala teške krize i jedva sačuvala vlast i u dvadeset mjeseci. Prodi je vjerojatno razočaran i svojim koalicijskim partnerima na ljevici koji mu nisu pružili pravu podršku, a neki od njih su mu u presudnim trenucima i okrenuli leđa.
Suradnja s Rusima, pogotovo kad je riječ o energiji, prioritet je i lijeve i desne talijanske vlade, a dokaz da se gospodarski odnosi snažno razvijaju je i posjet Vladimira Putina Berlusconiju, odmah poslije talijanskih izbora. Razgovaralo se i o mogućnosti da Alitaliju preuzme Aeroflot, ali ponajviše o projektima vezanim za energiju.
Sigurno je da bi ulazak Romana Prodija u posao bio pravi pogodak i za ruske partnere, jer bi tako osigurali podršku i trenutačno vladajućeg desnog centra i prešutnu podršku ljevice, ali Prodi očito ima druge planove.
Talijanska ljevica kao da ga je već zaboravila, u igri su novi ljudi, i usprkos porazu na parlamentarnim izborima i ne baš briljantnim rezultatima na lokalnim izborima, ljevica nastavlja s novim programom u kojem nema mjesta za bivšeg premijera.
Jurica Körbler, Vjesnik


22. travnja 2008.
Po službenom priopćenju, list je povučen zbog financijskih problema
Nema više tabloida koji je 'razveo' Putina
Navodno vjenčanje Putina i slavne gimnastičarke Kabajeve danima je punilo stupce / REUTERS
Tabloid Moskovski korespondent, koji je objavio tekst o navodnom razvodu ruskog predsjednika Vladimira Putina te njegovoj namjeri da oženi bivšu gimnastičarku Alinu Kabajevu, prestao je izlaziti, izvještava internetski dnevnik www.gazeta.ru.

Generalni direktor tvrtke Nacionalna mediakompanija Artem Artemov priopćio je kako je zaustavljeno daljnje izlaženje lista, ali tvrdi da to nema veze s objavljivanjem informacije o Putinu, nego je "nestanak" posljedica financijskih problema. A prije toga, povukao se s funkcije glavni urednik ovog lista čiji je vlasnik bivši zastupnik u ruskoj Dumi Aleksandar Lebedev.Poduzetnik Lebedev ima značajne udjele i u drugim ruskim medijima i vlasnik je imovine koju je američki magazin Forbes procijenio na 3,6 milijardi dolara. Artemov je dodao da je, osim zbog financijskih gubitaka, odlučio zaustaviti izlaženje Moskovskog korespondenta i zato što se nije slagao s koncepcijom lista. Kategorično je odbacio da bi izlaženje lista moglo biti zaustavljeno zbog bilo kakvog političkog pritiska. No, gazeta.ru navodi kako su informacije o lošoj financijskoj stiuaciji lista "jako uveličane". Artemov je najavio kako će list početi izlaziti ponovno za dva tjedna, ali u drugom formatu i s drukčijom koncepcijom.

M. Lazarević, Slobodna Dalmacija


21. travnja 2008.
Misom na stadionu u New Yorku Papa okončao posjet SAD
Papa Benedikt XVI u nedjelju je okončao svoju šestodnevnu posjetu Sjedinjenim Državama služeći svetu misu pred 57 tisuća ljudi na stadionu njujorškog bejzbol tima Yankees. 
WASHINGTON- Papa Benedikt XVI u nedjelju je okončao svoju šestodnevnu posjetu Sjedinjenim Državama služeći svetu misu pred 57 tisuća ljudi na stadionu njujorškog bejzbol tima Yankees.

Poglavar Rimokatoličke crkve pohvalio je tijekom mise američku tradiciju slobode vjeroispovijesti.

Po dolasku Papa je obišao u papamobilu oko terena prepunog stadiona. Masa je mahala bijelim i žutim maramama, bojama Vatikana, i svoje je odobravanje izražavala bučnim entuzijazmom kakav se obično vidi na rok koncertima.

Tijekom svoje propovijedi papa Benedikt je govorio o jedinstvu, što je bila i jedna od ključnih tema njegove posjete.

Također je slavio 200. godišnjicu katoličkih biskupija u Baltimoru, Bostonu, New Yorku, Philadelphiji i Louisvilleu, u Kentuckyju, te je odao priznanje tradiciji vjerskih sloboda u Sjedinjenim Državama koje su, kako je rekao, omogućile velikim valovima imigranata da izgrade snažnu mrežu crkvi i institucija.

"U ovoj zemlji vjerske slobode katolici nisu pronašli samo slobodu da prakticiraju svoju vjeru već i da u potpunosti sudjeluju u građanskom životu, iznoseći svoja duboka moralna uvjerenja u javnosti i surađujući sa svojim susjedima u oblikovanju jednoga vibrantnog demokratskog društva", kazao je Benedikt XVI.

Papa je također govorio na španjolskom jeziku. Više od 550 svećenika bilo je na stadionu da udijele svetu pričest sudionicima.

Neposredno prije početka mise stotine golubova je pušteno na kraju dvosatnog koncerta nade na kojem je sudjelovalo nekoliko poznatih pjevača, kao što je Jose Feliciano, tenor Ronan Tynan i Harry Connic mlađi, prenijela je VoA.

Mnoge poznate osobe iz političkog života također su bile na misi, uključujući i njujorškog gradonačelnika Michaela Bloomberga.

Ovo je inače treći i posljednji put da neki papa služi misu na Yankee stadionu. Krajem ove bejzbol sezone stadion će biti srušen a na istoj lokaciji izgradit će se novi.
21.4.2008.
Pincom.info


17. travnja 2008.
Ništa od Ljubljanske banke 
Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je službeno stajalište o deviznim depozitima hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci. Istaknulo je da je to sukcesijsko pitanje koje je u Sloveniji za njihove štediše riješeno prema teritorijalnom načelu, a prema hrvatskim štedišama nemaju obveze.
"Žrtve raspada bivše SFRJ bile su na teritoriju Republike Hrvatske sve banke, bankarske podružnice i njihovi devizni štediše, uključujući i devizne štediše Ljubljanske banke", navodi se među ostalim u priopćenju koje je objavljeno na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih poslova. Njime je MVP reagirao na tvrdnje Bože Dimnika, slovenskog biznismena i utjecajnog lobista te počasnog konzula RH u Kopru, da su nevraćeni dugovi štedišama Ljubljanske banke glavno pitanje u međusobnim odnosima koje nije riješeno te pridonosi napetim odnosima.
HRT

16. travnja 2008.
Razgovor Pape i Busha zatvoren 
Papa Benedikt XVI., koji danas proslavlja 81. rođendan, boravi u posjetu Sjedinjenim Državama. Američki predsjednik, koji nikada nije dočekao nekog državnika ili vjerskog poglavara izvan Bijele kuće, i danas je prvi domaćin Benediktu XVI. George Bush i Papa razgovarat će iza zatvorenih vrata oko 45 minuta. Jedna od tema, očekuje se, bit će i stanje u Iraku, čijoj se invaziji Vatikan od početka protivio.
Nakon toga Papa se sastaje s američkim kardinalima i biskupima. Benedikta XVI. u Sjedinjenim Državama dočekuje više od 65 milijuna katolika, po mnogima najveća katolička zajednica na svijetu.
Iako dolazi uoči važnih predizbora u Pennsylvaniji, neće otvoreno podržati ni jednog predsjedničkog kandidata. Njegov posjet prate izvanredne mjere sigurnosti. Angažirano je oko 2000 agenata, a jedan od njih vozit će i "papamobil".  HRT


14. travnja 2008.
PARLAMENTARNI IZBORI U APENINSKOJ REPUBLICI: ITALIJA NA POLITIČKOJ PREKRETNICI ILI PRED BESKRAJNIM KLAUNIRANJEM
Velika završnica dvojice lidera
Talijani su izašli na birališta. U nedjelju je otvoreno 61.212 izbornih mjesta, na kojima će 47 milijuna Talijana dati svoj glas do ponedjeljka u 13.00 sati. Izuzmu li se male stranke, favoriti su Berlusconijeva Stranka slobode (PdL) i Veltronijeva Demokratska stranka (PD).
Prvi puta u talijanskoj povijesti, izborna dilema svodi se na dvije velike stranke dok su ostale gotovo nebitne. Berlusconijeva Stranka slobode progutala je Finijeve postfašiste, dok je Veltronijeva Demokratska stranka progutala liberale i postkomuniste. Sraz dviju velikih stranaka trebao bi označiti početak jednog novog fenomena u Italiji: bipolarizma. Italija je dosada bila naučena na desetine velikih, srednjih i malih stranaka a model vladanja bio je nužno koalicijski, jer nijedna stranka nije mogla sama uspostaviti vjerodostojnu vlast.
Sada je pak drukčije: postoje samo dvije velike stranke, Berlusconijeva i Veltronijeva. Dapače, kada se razgrnu velovi mistifkacija, postoje samo dva prvaka oko kojih se vrti velika izborna završnica. Po tome bi Italija doista mogla izgledati kao zemlja bipolarizma, dviju velikih suprotstavljenih stranaka i svijetonazora kao, primjerice, u SAD-u i Velikoj Britaniji. No, Italija je još uvijek vrlo daleko od stvarnog bipolarizma, kao što je i politička kultura Italije još uvijek vrlo daleko od političke kulture Amerikanaca ili Britanaca. Dok su se američki predsjednički kandidati žestoko konfrontirali međusobno na skupovima, pred sveučilišnim studentima, na javnim i privatnim televizijama - u Italiji još uvijek toga nema. Naravno, zaslugom Silvija Berlusconija koji se nije htio suočiti s Walterom Veltronijem, iako je ovaj nebrojeno puta ponavljao svoj izazov da stanu pred televizijske kamere.

Cavaliereu sigurna prednost
Zato je Berlusconi izabrao "svoj način", kako pjeva Frank Sinatra u svojoj popularnoj pjesmi. A "njegov način" je istupanje pred "svojim" ljudima, na skupovima svojih pristaša, na svojim televizijskim kanalima, ili pred novinarima od "vlastitog povjerenja" na javnoj televiziji. Ali nikada u izravnom sučeljavanju sa suparnikom. Tako su Talijani ostali lišeni jednog od najzanimljivijih sastojaka izbornih kampanja u bipolarnom svijetu - neposrednog suočavanja stranačkih lidera. Ovako, svatko je rekao svoje, svatko je ponovio svoje omiljene teze i obećanja, a publika je, naravno, skandirala oduševljeno. U takvom se miljeu Berlusconi osjeća sigurnim, tako dolazi do izražaja njegov "clowning", njegov redikulski, klaunovski nastup kako ga je nazvao ugledni dnevnik The New York Times.
Nažalost, kako kaže newyorški dnevnik, Italiju očekuje "endless clowning", beskrajno klauniranje žovijalnog Berlusconija, koji se u ovoj kampanji publici pokazao kao temeljito renoviran i retuširan lik: novi osmijeh s ispeglanim borama, izbijeljenim zubima, iskvarcanim tenom, nanovo zasađenom riđom kosicom na ćelavoj lubanji - sve je to imidž "vječnog" Cavaliera, kojemu sve kladionice daju sigurnu prednost. Prema prognozama internetske kladionice Berlusconi pobjeđuje s vjerojatnošću od 100 posto, a na svaki euro uložen na njega kladitelji mogu računati samo s desetak centi zarade. "Talijanska politika je uvijek bila teatar apsurda", dodaje The New York Times, a za Amerikance apsurdan je sam dvoboj između jednog baby-boomera, ljubitelja rock'n'rolla, kao što je Veltroni, i jednog isluženog političara treće životne dobi, koji se po treći puta pokušava ponovno roditi iz pepela.
No, "veliki majstor opsjene", kako ga nazivaju strani komentatori, još uvijek nije ispucao svoj šarm zavođenja i uvjeravanja. Takav bi čovjek, kaže Andrea Camilleri, autor sage o inspektoru Montalbanu koji se vječno tuče s mafijom, mogao lako uvjeriti slušatelje i da je zemlja četvrtasta, a ne okrugla. To sada i čini, iako svi pamte njegovih pet godina vlasti kao godina gospodarske i političke krize i temeljitog pada talijanskog imidža u svijetu.

Pogreška - treći put
No, izgleda kao da Talijani još uvijek vjeruju u svoju poslovičnu vještinu snalaženja, u ovome slučaju osobnog snalaženja s figama u džepu, kako kaže Marc Lazar, francuski politolog koji se ne može načuditi kako će Talijani i po treći puta upasti u grešku da izaberu čovjeka koji Italiji i Talijanima ne može donijeti ništa dobroga, nego samo sukobe, smanjenje ljudskih prava i ograničenje demokracije, a ni na gospodarskom polju, unatoč svojim uspješnim kućnim financijama, ne može pokrenuti Italiju i izvući je iz stanja letargije.
Tako se čudi i londonski Times koji svodi veliku izbornu završnicu na dvoboj dvaju tipa političara: s jedne strane je "Mr. Nice Guy", neka vrsta Milog Djeteta iz Lovrakovih dječjih romana, a s druge strane je "junak iz stripova", papirnati Superman, koji nakon 14 godina ponovno Talijanima prodaje istu mješavinu gafova, medijske moći, ekstravagantnih obećanja, bahatosti i cirkusarija.
Doduše, jedan drugi londonski dnevnik, The Guardian, objašnjava Berlusconijev uspjeh drugim razlozima: na simboličkoj razini, ovaj izbor je dobar pokazatelj i izraz jedne nacije "koja se ne uspijeva osloboditi svojeg smeća s ulica svojih gradova i otpada koje proizvode centri moći". Australci su pak oduševljeni budućom pobjedom Berlusconija: njegova je sigurna pobjeda trijumf modernog doba, plastične kirurgije, elektroničkog srca koji funkcionira samo s pacemakerom i umjetne trave u obliku kose - dakle, oživotvorenje ideala da čovjek može produljiti svoj životni vijek i da nas, vjerojatno, u budućem svijetu čeka sve više ovakvog horrora.
O Berlusconijevom moralnom liku i o načinu na koji je stekao svoje bogatstvo izgleda da više nitko ne želi trošiti riječi. Italiju doista očekuje "beskrajno klauniranje".

Autor: Piše: Damir GRUBIŠA Glas Slavonije

11. travnja 2008.
Najava nastavka misije OESS-a na Kosovu
Alexander Stubb je najavio kontinuitet u radu OESS-a nakon smjene Ilkke Kanerve
BEČ - Novi ministar vanjskih poslova Finske Alexander Stubb, koji je prije pet dana stupio na tu dužnost, pozvao je u četvrtak u Beču na redovitom zasjedanju Stalnog vijeća OESS-a Srbiju i Kosovo da rade prioritetno na boljoj budućnosti za čitavu regiju, najavivši kontinuitet u radu nakon smjene svoga prethodnika Ilkke Kanerve.
Obraćajući se predstavnicima 56 država članica Stalnog vijeća OESS-a, finski šef diplomacije i trenutni predsjedatelj OESS-a naglasio je da će primjena programa predsjedanja biti nastavljena tamo gdje je stao njegov prethodnik Ilkka Kanerva, koji je nedavno smijenjen.
Od prioriteta OESS-a naglasio je tri segmenta rada - kontinuitet, koherentnost i suradnju. Istaknuo je da je OESS mnogo napravio sa svojom misijom da život na Kosovu bude bolji i sigurniji. Izrazio je uvjerenje da Misija OESS-a treba nastaviti s tim naporima.
>Iako postoje različita mišljenja o neovisnosti Kosova, to ne bi trebalo utjecati na naše napore koje moramo nastaviti u korist pučanstva na Kosovu<, kazao je Stubb. Dodao je da je OESS jedini multilateralni forum koji okuplja zemlje euroatlantskog i euroazijskog područja oko zajedničkih vrijednosti - demokracije, ljudskih prava, vladavine prava.
Pozvao je na veći angažman u radu na područjima sprječavanja sukoba, promidžbi tolerancije, suzbijanju trgovine ljudima, a jedna od važnih zadaća OESS-a je nadgledanje izbora. Također se zauzeo za tješnju suradnju svih međunarodnih organizacija kako bi se na tim područjima postizali bolji rezultati.
Stubb je naglasio da treba uložiti veće napore oko onih pitanja gdje je moguće iznaći rješenja; primjerice - oko rješavanja zamrznutih konflikata. >Moj cilj je obnoviti napore u miroljubivom rješavanju tih sukoba<, rekao je on izrazivši zabrinutost zbog nedavnih incidenata u središnjoj Aziji - Nagorno Karabahu i Južnoj Osetiji - te je pozvao strane na suzdržanost i izbjegavanje nasilja založivši se za nastavak dosadašnjih formata pregovora.
Najavio je neformalni sastanak Kvinteta OESS-a (bivše trojke) - ministara vanjskih poslova Španjolske, Finske, Grčke, Kazahstana i Litve od 1. do 2. lipnja u Helsinkiju. Finska od početka 2008. predsjeda OESS-om preuzevši tu dužnost od Španjolske, a tri buduća predsjedatelja su Grčka, Kazahstan i Litva. Vjesnik


10. travnja 2008.
Olimpijska baklja >zaobišla< prosvjednike
Tisuće prosvjednika protiv Kine zbog kršenja ljudskih prava okupile su se duž najavljene trase Olimpijske baklje kroz San Francisco, no ostali su razočarani jer trasa izmijenjena i skraćena
WASHINGTON - Prijetnja nasilnim prosvjedima prisilila je organizatore da u posljednji tren naprave dramatične izmjene na ruti kojom je olimpijska baklja u srijedu prošla kroz San Francisco, jedini grad koji posjećuje u Sjevernoj Americi na putu oko svijeta dugom 137.000 kilometara.
Baklja je zapaljena na kratkoj svečanosti u parku AT&T-a ispred nekoliko stotina prokineskih pristaša koji su mahali kineskim, američkim i olimpijskim zastavama, izvijestio je CNN u izravnom prijenosu iz San Francisca.
No, trkači s bakljom u pratnji kineskog osiguranja i lokalne policije nisu krenuli iz parka najavljenom rutom već su ušli u jedno skladište pod osiguranjem i nestali iz vidokruga. Kasnije su viđena vozila kako napuštaju skladište, a baklja je odvezena u susjednu četvrt iz koje su je trkači počeli nositi kroz grad.
Tisuće prosvjednika okupile su se duž najavljene trase Olimpijske baklje na gradskoj rivi, no ostali su razočarani jer trasa izmijenjena i skraćena. >Situacija je još uvijek napeta<, izvijestio je CNN. Zabilježeno je nekoliko manjih okršaja i natezanja policije i prosvjednika.
Predstavnik policije San Francisca Neville Gittens rekao je da je trasa prolaska baklje >podložna promjenama ovisno o primljenim informacijama<. >Cilj je imati siguran događaj za sve - gledatelje i sudionike<, rekao je Gittens.
Trkače s bakljom na takvoj >promjenjivoj< ruti kroz San Francisco pratio je veliki broj policajaca, koji su oko trkača stvorili >trostruki pokretni kordon<, sastavljen od policajaca koji trče, policajaca na biciklima i policajaca na motorima. U koloni ispred trkača posebno vozilo sa snimateljima i fotoreporterima, iza su brojna policijska vozila.
Završna svečanost nošenje baklje kroz grad koja se trebala održati u gradskoj luci, otkazana je i bit će održana na neobjavljenoj lokaciji, izvijestio je AP.
U srijedu su još dva predviđena nositelja baklje u San Franciscu, bivši uspješni sportaši, odustali od trčanja čime je njihov broj ukupno porastao na tri.
Prosvjedi izazvani prolaskom olimpijske baklje, do kojih dolazi zbog kineskog kršenja ljudskih prava na Tibetu i u samoj Kini, te potpore Pekinga represivnim režimima u Sudanu i Mianmaru, jačaju pritisak na predsjednika Georgea W. Busha da odustane od najavljenog sudjelovanja na otvaranju Olimpijade u Pekingu. Kandidati za demokratsku predsjedničku nominaciju Hillary Clinton i Barack Obama u srijedu su ponovno pozvali Busha da bojkotira Olimpijadu. [Hina]

Stručnjaci UN-a zabrinuti zbog represija na Tibetu
Sedam UN-ovih stručnjaka za ljudska prava izrazilo je u četvrtak u zajedničkom priopćenju >duboku zabrinutost< zbog represija na Tibetu i zatražilo od kineskih vlasti da omoguće slobodan pristup u regiju novinarima i neovisnim promatračima. Stručnjaci su pozvali >sve strane na suzdržanost i nenasilje< i zatražili >za novinare i neovisne promatrače slobodan i neorganičen pristup u regije gdje izbijaju nemiri, kao i strogo pridržavanje međunarodnih normi pri postupanju s prosvjednicima i uhićenima<, prema priopćenju. Vjesnik


7. travnja 2008.
Al-Qa'ida preuzela odgovornost 
Teroristička organizacija Al-Qa'ida preuzela je odgovornost za eksplozije koje su se sinoć dogodile u Sani, glavnome gradu Jemena. U tri eksplozije u središtu grada nije bilo ljudskih žrtava, no počinjena je znatna materijalna šteta.
Eksplozije su se dogodile u blizini stambenih zgrada u kojima žive američki i europski državljani. (HRT)

 

2. travnja 2008.
Odlomio se ledenjak veličine polovice Škotske
Oko 70 posto svjetskih rezervi slatke vode nalazi se u ledenjacima i ledenim pokrovima, a njihovim smanjivanjem smanjuju se i svjetske rezerve vode
Prosječna temperatura na Zemlji tijekom 20. stoljeća povisila se za gotovo jedan stupanj, pa se tako smatra da su posljednje godine dvadesetog stoljeća bile najtoplije razdoblje u posljednjih 1200 godina. Zbog promjene klime počelo je drastično otapanje ledene kore na polovima. Tako su ovih dana NASA-ine satelitske snimke pokazale kako se ogroman dio najvećeg ledenjaka na jugozapadu antarktičkog poluotoka, 1600 kilometara južno od Južne Amerike, Wilkinsov, površine 13.000 četvornih kilometara, odlomio, veličine 415 četvornih kilometara, i otplutao u more.
Znanstvenici su veoma zabrinuti za takav slijed događanja, jer su zatečeni njegovom brzinom - komad po komad ledenjaka pada i razdvaja se u oceanu. Wilkinsov ledenjak izgubio je oko šest posto svoje površine još prije deset godina. Veličina odlomljenog dijela ledenjaka može se usporediti sa sedam Manhattana ili polovicom Škotske.
>Prije toga se iznenada raspao ledeni brijeg dužine 25,5 kilometara i širine 2,4 kilometara. Taj plato, čija je površina oko 12.950 četvornih kilometara, podržava jedna uska traka leda od 5,6 kilometara između dva otoka<, objasnio je Ted Scambos, znanstvenik američke Nacionalne baza podataka za led i snijeg (National Snow and Ice Data Center), koji je prvi uočio tu pojavu.
Riječ je o najvećoj nakupini leda na Antarktici i ako se otapanje nastavi ovom dinamikom, ta ledena traka bi se ubrzo mogla raspasti. Tijekom proteklih pedesetak godina, zapadni dio antarktičkog poluotoka je zabilježio najveće povećanje temperature na Zemlji, s porastom od 0,5 stupnjeva Celzijevih svakih deset godina.
Najveći antarktički ledenjak postoji oko 1500 godina, i dosad se nikada nije pomicao, a kamoli se odvajali neki njegovi dijelovi. Posebno brine činjenica kako je antarktičko ljeto gotovo i topljenje leda se ne bi smjelo ubrzavati, no velike klimatske promjene koje se očito sve više ubrzavaju, za posljedicu imaju ubrzano topljenje ledenih površina na polovima, što bi naposljetku moglo dovesti do kritičnog podizanja razine mora.
Kineski su znanstvenici na jednome mjestu na Everestu, najvišoj planini svijeta, uvidjeli da se točka gdje se topi ledenjak pomaknula za 50 metara, što je dvostruko više od normalnog ritma topljenja. Takvo smanjenje ledenjaka posebno zabrinjava ako se uzme u obzir da himalajski ledenjaci dijelom vodom napajaju sedam velikih azijskih rijeka: Yangtze, Huang, Ganges, Ind, Brahmaputru, Mekong i Salwee.
Posebno su pogođeni manji ledenjaci u umjerenim širinama. Slične pojave još se bolje mogu primijetiti na ledenom pokrovu Grenlanda i ledenjacima u Alpama. Oko 70 posto svjetskih rezervi slatke vode nalazi se u ledenjacima i ledenim pokrovima. Njihovim smanjivanjem smanjuju se i svjetske rezerve vode. Osim toga, kopnjenjem leda povećavat će se i morska razina, što može dovesti do katastrofalnih posljedica, uz katastrofalne poplave, poglavito mjesta i gradova uz more, procjenjuju UN-ovi stručnjaci.
No otapanje ledenjaka uzrokuje mnogo šire posljedice nego se misli, upozoravaju znanstvenici, jer je sve povezano - topljenje također ima vrlo veliki utjecaj na slanoću mora u polarnim krajevima, promjena slanoće mora utječe na njegovu gustoću, a time i na intenzitet kretanja morskih struja. Kako su sve morske struje na Zemlji povezane, te promjene mogu dovesti do slabljenje Golfske struje, čime bi nestalo povoljno djelovanje te morske struje. To za posljedicu može imati oštrije zime i hladnija ljeta svugdje u svijetu.
Klimatske promjene jednako tako utječu i na širenje bolesti u svijetu, primjerice malarije, denga groznice, kolere, encefalitisa. Bolesti koje prenose kukci, npr. komarci, šire se jer se zatopljavanjem širi prostor u kojem ti kukci mogu živjeti. Zbog promjena temperature i količine padalina dolazi do poremećaja i u poljoprivredi, što može dovesti do velike gladi u svijetu.
Nadalje, globalne klimatske promjene u svijetu godišnje uzrokuju i smrt oko 500.000 ljudi, procjenjuju stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a prema nekim procjenama taj bi se broj do 2030. godine mogao udvostručiti. Zbog posljedica promjene klime, prema WHO-u, svake godine oboli oko pet milijuna ljudi. To se uglavnom odnosi na stanovništvo najsiromašnijih zemalja u svijetu, a najveći problem leži u velikim gradovima nerazvijenih zemalja, prija svega zbog zagađenosti zraka.
Stručnjaci upozoravaju i na problem globalnog zagrijavanja u razvijenim zemljama svijeta, na primjer samo u Australiji zbog toplinskog stresa umre oko 1000 ljudi godišnje, a smatra se da bi se taj broj do 2100. godine mogao povećati na 15.000 ljudi godišnje. Takvi događaji signaliziraju da smo dosegli razinu klimatskih promjena s koje više nema povratka, upozoravaju znanstvenici.

Ledenjak nazvan po pilotu i istraživaču
Godine 1928. australski istraživač i pilot Hubert Wilkins prvi je preletio preko Antarktike, a godinu dana kasnije američki pilot Richard Byrd prvi je preletio Južni pol i osnovao prvu bazu na Antarktici 1928. godine, nazvanu Mala Amerika. To je pokrenulo i prvi program SAD-a na Antarktici i označilo početak nove ere istraživanja tog kontinenta. Tako je podignuto nekoliko zgrada s opremom za istraživanje u kojoj se nalazilo nekoliko zrakoplova, električna centrala, telefon i tri radio-tornja. Pri tome je ucrtano 225 kilometara nepoznate obale, otkriveni nepoznati planinski masivi i ucrtano 26 novih otoka.
Godina 1957. proglašena je Međunarodnom geofizičkom godinom. U njoj su SAD i tadašnji Sovjetski Savez poduzeli brojne misije na Antarktici, baveći se njenom oceanografijom, meteorologijom, uzrocima potresa, geomagnetizmom, djelovanjem sunčevog zračenja. Tada su lansirani i umjetni sateliti i rakete velikog visinskog dometa kojima su se istraživale kozmičke zrake, magnetsko polje, Sunčeve pjege, pomrčine i meteori. Iste godine prijeđena je Antarktika od Rossovog do Weddellova mora.

Ledenjaci se povlače nevjerojatnom brzinom
Ledenjaci se na Zemlji povlače u nevjerojatno brzome ritmu, izvijestili su nedavno UN-ovi stručnjaci u svome najnovijem izvješću. Prema njemu, ledenjaci su se samo u 2006. godini povukli u prosjeku oko metar i pol. Zbog globalnog povećanja temperature najviše su se topili ledenjaci u Norveškoj, više od tri metra u zaljevu Breidalblikkbrea. Od ostalih značajnih povlačenja ledenjaka navodi se austrijski Grosser Goldbergkees (1,6 metara u 2006., u odnosu prema 30 centimetara u 2005.), u Francuskoj ledenjak Ossoue (tri metra prema 2,7 u prethodnoj godini), u Italiji ledenjak Malavalle u blizini Bolzana (1,4 metra umjesto ranijih 90 centimetara) i švicarski Findelen (novih 1,3 metra za razliku od prijašnja 22 centimetara).
Lidia Černi, Vjesnik

1- 2 -3 -4

     
       
spacer Kategorije | O nama | Vijesti | Hr. brandovi | Oglasnik | Hr. iseljenici | Radio | Linkovi | Kontakt
Copyright © 2006 Patria-Promocija d.o.o. Sva prava pridržana.