V I J E S T I

Hrvatska

3. rujna 2010.
Hannes Swoboda: O porezu na banke trebalo bi se usuglasiti s EU-om
Primjer Mađarske pokazao je da jednostrane mjere nemaju smisla. Treba se pobrinuti da banke u Hrvatskoj, koje imaju svoje matične kuće u Austriji ili drugim zemljama, ne plaćaju dvostruke ili trostruke poreze
Hannes Swoboda, austrijski socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Hrvatsku govori za Vjesnik o svom posjetu Hrvatskoj, završetku pregovora, austrijskim bankama u Hrvatskoj, jugoistočnoj Europi te aktualnim pitanjima ilegalnih migracija i temeljnim pravima u Europi.
• Početkom tjedna ste posjetili Hrvatsku. Kakav ste dojam stekli u razgovorima, može li Hrvatska do kraja 2010. zatvoriti sva pregovaračka poglavlja?
- Postoji velika nada u Hrvatskoj da je još sve otvoreno i da se većina poglavlja može zatvoriti, što je potrebno ako želimo da Hrvatska početkom iduće godine zaključi pregovore. Postoji veliki optimizam. Do ožujka 2011. želja je završiti sve pregovore. I Mađari, koji u prvoj polovici predsjedaju EU-om, sigurno će tražiti da se pregovori čim prije zatvore. Međutim, poznato je da posla još ima.
• Razgovarali ste i s premijerkom Jadrankom Kosor. Koji su sada najvažniji koraci u završnoj fazi pregovora za članstvo?
- Prije svega da svi zakoni koji su potrebni dođu i prođu proceduru u Saboru, ali sam u razgovorima naglasio, kako s premijerkom tako i s ministrom pravosuđa, da neki koraci provedbe moraju biti vidljivi, jer su u tome uspjele i druge zemlje. Dakle, da se na područjima gdje postoje nova pravila, primjerice neovisnost sudaca i bolje obrazovanje, sve što je provedeno predstavlja i odlučujući znak svega onoga što Europa očekuje od Hrvatske.
• Među najtežim poglavljima su Pravosuđe i temeljna prava te Tržišno natjecanje. Što EU, što Europski parlament očekuje od Hrvatske kako bi se ispunio Vladin cilj da do kraja godine ispuni sve tehničke uvjete za završetak pregovora?
- Upravo se u Tržišnom natjecanju i brodogradnji u Hrvatskoj radi na svemu što je potrebno za ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja. To neće biti lako. Nije bitno da sam ja uvjeren u ono što radi hrvatska vlada, nego da premijerki i članovima Vlade objasnim što Europa očekuje od Hrvatske, što je važno za nas. Prije svega želimo spriječiti da Hrvatska dobije razdoblje nadzora nakon pregovora i ulaska u EU, kao što je to bilo s Bugarskom i Rumunjskom. Stoga je važno da se već sada u Hrvatskoj pošalju jasni znakovi i provedu sve odredbe u djelo kako monitoring nakon ulaska u članstvo ne bi bio potreban.
• Vidite li još poteškoća kod nekih članica Unije oko pristupa Hrvatske? Strahujete li od novih problema iz Slovenije?
- Temeljna pitanja su reforma pravosuđa i borba protiv korupcije te suradnja s Haaškim sudom. Upravo ta pitanja pomno prati nekoliko članica Unije. Što se tiče Slovenije, u Hrvatskoj sam rekao kako se nadam da oporba u toj zemlji neće stvarati poteškoće. Gospođa Kosor je kazala da je njezin odnos s predsjednikom slovenske vlade Pahorom i dalje vrlo dobar te da radi na onome što je dogovoreno između dviju vlada. Zato se nadam da će to prihvatiti i oporba u Sloveniji.
• U EU su na pomolu prvi znakovi oporavka gospodarstva i financija. Smatrate li da bi ta činjenica mogla pozitivno utjecati na »zamor od proširenja«, koji je prisutan u gotovo svim članicama Unije?
- Treba naglasiti da smo trenutačno u boljoj situaciji, ali ne znamo kako će ona izgledati potkraj godine ili početkom 2011. Stanje se nije toliko poboljšalo da bi se moglo polaziti od znatnog poboljšanja atmosfere građana. Nadam se da će gospodarski razvoj u Hrvatskoj biti pozitivan, da će se donijeti potrebne odluke i mjere oko proračuna, jer bi u EU negativno moglo odjeknuti stekne li se dojam da u Uniju ulazi proračunski i gospodarski slaba država. I to će igrati važnu ulogu u općem raspoloženju o proširenju. Zbog toga je važno poduzeti nužne korake i u Hrvatskoj.
• U Hrvatskoj se burno raspravlja o porezu na banke koji bi pogodio i one u stranom vlasništvu, primjerice austrijskom. Financijski stručnjaci takav korak ocjenjuju prorecesijskim. Što vi kao zastupnik u Parlamentu i kao Austrijanac mislite o toj ideji?
- Smatram da u tom pitanju u Europi treba djelovati zajedničkim snagama. Primjer Mađarske pokazao je da jednostrane mjere nemaju smisla. Potrebno je pobrinuti se da banke u Hrvatskoj, koje imaju svoje matične kuće u Austriji ili drugim zemljama, ne plaćaju dvostruke ili trostruke poreze na banke i to na isti predmet, dakle u Mađarskoj, u Austriji i u Hrvatskoj. Europska unija je trebala, a tu mislim prije svega na Europsku komisiju, pravodobno odlučiti da se porez na banke u Europi ubire u dogovoru, a ne da dođe do dvostrukog ili višestrukog oporezivanja. Za Hrvatsku bio bi dobar savjet da dobro usuglasi porez na banke s onim zemljama iz kojih dolaze strane banke.
• Hrvatska računa s članstvom u EU 2012. ili 2013. godine. U posljednjih nekoliko desetljeća EU se širio svakih 10 godina. Posljednje proširenje bilo je 2004., odnosno 2007. Ako Hrvatska postane članica 2013., znači li da bi po nepisanom pravilu ostale zemlje jugoistočne Europe ušle tek 2023.? Jesu li to pesimistične prognoze ili je ipak riječ o realističnom scenariju? U tom bi slučaju teško razočarana ostala Crna Gora čije vodstvo želi članstvo već 2016.
- Imali smo veliko proširenje 2004., »big bang«, a 2007. su pristupile još Bugarska i Rumunjska. Smatram da će idući koraci u proširenju biti mali. To znači da za buduća proširenja neće biti potrebne velike promjene i mnogo novca. Jedini problem je proširenje Europske komisije. Tu bi moglo biti teže proširiti broj povjerenika, pa će se vjerojatno morati prijeći na sustav rotacije. Bilo bi lijepo kada bi se 2020. u EU okupile sve zemlje jugoistočne Europe. To bi trebao biti naš cilj jer dugo čekanje donosi samo nove sukobe, nova razočaranja u regiji. Ne treba srljati, ali trebali bismo se potruditi da u idućih 10 godina u Uniju primimo sve zemlje iz regije.
• Što je Lisabonski sporazum donio pozitivnog i dobrog za Europski parlament. Što se vama osobno promijenilo u svakodnevnom radu?
- Dvije su stvari jako važne. Sada imamo visoku predstavnicu koja je prema Europskom parlamentu u većoj mjeri odgovorna za pitanja vanjske politike te Parlament sada može sudjelovati u toj politici i sukreirati je, što ćemo činiti uz vrlo kritična preispitivanja pojedinih odluka. Važno je i da suodlučujemo s Europskim vijećem o cijelom proračunu EU-a. Očekujem kako će upravo idućih nekoliko mjeseci pokazati da nećemo prihvatiti sve što predlaže Vijeće ministara financija. Dakle, za mene je najvažnije da Parlament kao predstavnik građana i stanovništva više neće samo tako prihvaćati odluke koje donose vlade zemalja članica.
• Što mislite o ideji da se predsjednik Europske komisije ubuduće bira paralelno i izravno na izborima za Parlament?
- Političke snage koje se kandidiraju trebaju predložiti svojega kandidata, a bi li se on ili ona trebali birati izravno, tu sam pomalo kritičan. Međutim, građani koji biraju određenu stranku trebali bi znati tko je osoba koja želi predstavljati stranku. Hoće li ta osoba biti predsjednik Europske komisije ili vodeća osoba stranke u Parlamentu, to je u drugom planu. Bitno je da stranke i političke grupacije na europskoj razini dobiju lice, a lice tog političara mora stići i do građana Unije.

Ksenofobija je ponovo u modi, a Europska komisija šuti
• Francuska protjeruje Rome, član Bundesbanke Thilo Sarrazin koristi provokativne izjave o muslimanskim migrantima, Gadafi nudi EU da će za pet milijardi eura spriječiti dolazak ilegalnih migranata iz Afrike u Europu. Nisu li to teme koje zahtijevaju da se useljavanje i prava migranata, ali i zaštita ljudskih prava postave na razinu zajedničke europske politike? Što čini Parlament?
- Europski parlament bavit će se tim temama u idućih nekoliko tjedana jer vrlo kritički promatramo aktualna zbivanja, a to su da je ksenofobija ponovo u modi te da se provodi politička zloupotreba. Vrlo kritički promatram stanje u kojem Europska komisija o tim zbivanjima šuti ili tek ponešto kaže. Komisija nije samo zaštitnica Sporazuma, ona bi morala biti i zaštitnica pravne države, slobode izražavanja i prije svega zaštitnica temeljnih prava i sloboda. Tu je Komisija zakazala. Zbog toga će se tim pitanjem baviti Europski parlament. Upravo zbog proširenja na zemlje jugoistočne Europe vrlo je važno poslati znak da se u Europi ne gubi ono za što se Unija borila na Balkanu, a to su temeljna prava i slobode te poštivanje prava manjina. To su temeljne vrijednosti Unije bez kojih Europa nije ono što bi trebala biti.

Pitanje Kosova ne treba rješavati sada, po svaku cijenu
• Vidite li uopće mogućnosti zajedničkog nastupa EU-a prema Srbiji i Kosovu dok pet od 27 članica nije priznalo Kosovo? Što mislite o zahtjevu Srbije u UN-u da se nastave pregovori Beograda i Prištine? Zar nije Međunarodni sud pravde o tome rekao svoje?
- Odluka, odnosno mišljenje Međunarodnog suda pravde bilo je ispravno. Ono je u određenom smislu dalo pravo i jednima i drugima, ali i to da proglašenje neovisnosti Kosova ne krši međunarodno pravo. Beograd to mora prihvatiti. Ne smatram da je pametno u UN-u tražiti nove rezolucije, jer što bi se dogodilo s novom rezolucijom? Ili će biti odbačena, a onda je to stanje u kojem Beograd neće znati kako dalje, ili će se prihvatiti, a što onda? Ni to Srbiji neće ništa donijeti.
Treba razgovarati s EU-om. I one članice koje nisu, naglašavam, koje još nisu priznale Kosovo zainteresirane su za mirno rješenje. To je i pitanje vremena i najkasnije u trenutku prihvaćanja Srbije i Kosova u EU to će se pitanje riješiti uz obostrano priznanje. Ne treba ga rješavati sada »po svaku cijenu«, ali bi i Kosovo i Srbija trebali poslati svoje predstavnike da sjednu za stol i počnu rješavati regionalnu suradnju i bilateralne probleme, te se nakon toga posvetiti temeljnim pitanjima, na primjer, razgovarati o proširenoj autonomiji sjevernog dijela Kosova. Pritom valja pogledati i neke primjere, južni Tirol, učiti iz primjera i izvući odgovarajuće zaključke.

BiH: Trenutačno ne možemo ništa
• U BiH se u listopadu održavaju parlamentarni izbori. Može li EU još nešto učiniti ili sada sve ovisi o posvađanim političkim elitama te zemlje?
- Trenutačno ne možemo učiniti ništa. Treba pričekati i nadati se da će građani BiH, unatoč svim tendencijama prema vlastitim etničkim skupinama, na kraju birati tako da dođe do formiranja vlade koja će zastupati interese cijele zemlje. Drugo, a to se pokazalo i u mojim razgovorima s predsjednikom Ivom Josipovićem, treba uzeti ono što se na kraju dobije glede napretka te nakon toga napraviti novi korak u napretku. Rješenja koje će riješiti sve odjednom neće biti.
• Računate li sa skorim ukidanjem viza za građane BiH?
- Nadam se da ćemo u idućih nekoliko mjeseci pronaći rješenje. I tu bi trebalo pričekati rezultate izbora. Nakon toga, kada parlament poduzme i podupre sve važne mjere, treba ukinuti vize za građane BiH. Alen Legović, Vjesnik