Bosna i Hercegovina - arhiv
29. studenoga 2007.
Francuski investitori pozvani da ulažu u BiH
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, u okviru službene posjete Francuskoj, sastao sa jučer u Parizu s tridesetak direktora velikih francuskih kompanija okupljenih u Udruženje poslodavaca MEDEF International, koje okuplja oko 750 velikih francuskih kompanija, s kojima je razgovarao o aktualnoj situaciji u BiH, unapređenju ekonomskih odnosa dviju zemalja i proširenju suradnje francuskih i bh. privrednika. Informirao je sugovornike o makroekonomskim pokazateljima u BiH i pozvao ih da investiraju, posebno u sektoru infrastrukture, elektroenergetskog sistema, turizma i bankarstva, priopćilo je Predsjedništvo BiH.
(Investitor.ba)
26. studenoga 2007.
HDZ BiH zahvalio glasačima
MOSTAR - Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice HDZ BiH na današnjoj je sjednici u Mostaru raspravljalo o aktualnim političkim prilikama u BiH, aktivnostima na izradi ustava BiH te rezultatima izbora za Sabor Republike Hrvatske.
HDZ BiH zalaže se za novi ustav BiH, brže usvajanje reformi ključnih za budućnost zemlje i što učinkovitije poboljšanje gospodarsko-socijalnih prilika u BiH. Pristupanje BiH Europskoj uniji, NATO-u i drugim euroatlantskim integracijama vrhunski su prioriteti politike HDZ-a BiH, jer su jamstvo dugoročne političke stabilnosti BiH te gospodarskog i socijalnog napretka, stoji u priopćenju iz te stranke.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH zahvalila se svim biračima koji su sudjelovali na izborima za Sabor Republike Hrvatske u XI. izbornoj jedinici, a posebno onima koji su svoj glas dali listi HDZ.
Sjednica Središnjeg odbora HDZ-a BiH bit će održana 10. prosinca 2007. godine u Mostaru, stoji u priopćenju.
Pincom.info
26. studenoga 2007.
HDZ 1990: Hrvati u BiH još jednom pokazali svoju snagu
MOSTAR - HDZ 1990 uputio je priopćenje za javnost u kojem se zahvaljuju svojim članovima, simpatizerima kao i svima drugima koji su dali svoj glas za listu HDZ-a za Hrvatski sabor.
Također se zahvaljuju i medijima na korektnom praćenju izborne kampanje HDZ-a na području BiH.
"Hrvatski narod u BiH velikim odzivom na ove izbore još jednom je pokazao svoju snagu i želju za sudjelovanjem u donošenju važnih odluka za svoju budućnost", navodi se u priopćenju HDZ-a 1990.
Predsjednik te stranke Božo Ljubić uputio je čestitku predsjedniku HDZ-a RH Ivi Sanaderu na postignutoj izbornoj pobjedi.
Pincom.info
23. studenoga 2007.
Hrvati - nema trećeg entiteta, Srbi - nema odcjepljenja, Bošnjaci - nema unitarne države
SARAJEVO - Američki veleposlanik u BiH Charles English Hrvatima je poručio da nema trećeg entiteta, Srbima da nema odcjepljenja, a Bošnjacima da ne trebaju računati na unitarnu državu.
"Hrvati moraju prihvatiti da nikada neće biti daljnje etničke podjele ove već podijeljene zemlje. Bošnjaci moraju shvatiti da kreiranje politike koja se zasniva na vladavini većine može rezultirati samo većim nepovjerenjem i novim etničkim sukobima te ne može dovesti do stabilne demokracije. Srbi moraju prihvatiti da odcjepljenje bilo koje vrste - političko, ekonomsko ili simbolično - neće unaprijediti njihove interese", naglasio je English dodavši da međunarodna zajednica to neće tolerirati i da će takvi pokušaji završiti neuspjehom. On je to kazao na tribini u povodu godišnjice Daytonskog sporazuma koju je prekjučer u Sarajevu organizirao Filozofski fakultet. Englisheve izjave, prema prvim reakcijama, najviše su pogodile Hrvate. Srbi tvrde da oni nikad nisu ni govorili o odcjepljenju, dok Bošnjaci ponavljaju da im unitarizacija ni dominacija nad druga dva naroda nije ni kraj pameti.
Hrvatsko neslaganje
Martin Raguž, zamjenik predsjednika HDZ-a 1990., ne slaže se s komentarima američkog veleposlanika kada je u pitanju hrvatska pozicija. "Njihovo je pravo da kažu kako vide uređenje jedne zemlje i odnose u njoj, ali je i naše pravo da kažemo svoje viđenje", ustvrdio je Raguž. Napomenuo je da bi i English i svi ostali trebali poći od činjenice da je ova zemlja podijeljena na dva entiteta i da Bošnjaci već sada dominiraju u Federaciji. "Mi želimo mijenjati te odnose i doći u situaciju da imamo iste instrumente odlučivanja. Ne govorimo ni o podjeli zemlje ni o odcjepljenju. Nek' on kaže kako vidi poziciju Hrvata kao jednakopravnog naroda", kazao nam je Raguž. Niko Lozančić, zamjenik predsjednika HDZ-a BiH, rekao je da nije analizirao ove Englisheve izjave. "Danas sam razgovarao s Englishem i to nije spominjao. Mislim da oni podržavaju svaku odluku o kojoj se dogovore sva tri naroda", kazao je Lozančić.
Betoniranje Daytona
Izvršni tajnik SNSD-a Rajko Vasić smatra da je izjava američkog veleposlanika ustvari betoniranje Daytonskog sporazuma. "To što je rekao Hrvatima može se tumačiti da nema federalne jedinice s hrvatskom većinom ili etnički čiste hrvatske jedinice. Ne znam što je English mislio, ali ja nisam shvatio da su hrvatske stranke tražile etnički čistu jedinicu. To što je rekao Bošnjacima je sasvim u redu jer i mi se stalno borimo protiv unitarizma i centralizma. Srbima je poručio da nema odcjepljenja, međutim mi nikad nismo govorili o odcjepljenju", rekao je Vasić.
Amir Zukić, glavni tajnik SDA, naglasio je da je ono što je English kazao ustvari forma koju svi trebaju prihvatiti. "Mi smo svjesni toga i ne želimo nikakvu dominaciju", rekao je Zukić u potpunosti podržavajući stavove američkog veleposlanika.
Sanja Bjelica(Dnevni list.ba)
21. studenoga 2007.
Danas obljetnica daytonske tragedije
Daytonski sporazum najviše je donio Srbima jer im je osigurao državu u državi na polovici teritorija BiH, Bošnjacima dominaciju u drugom entitetu RS-a, dok su Hrvati dobili -ništa.
MOSTAR - Na današnji dan, prije 12 godina, parafiranjem mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, službeno je okončan troipogodišnji rat. Sporazumom, koji je parafiran u vojnoj bazi, u američkom gradiću Dayton, nakon trotjednih pregovora rukovodstva BiH, Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, uz američko posredovanje, BiH je podijeljena na dva entiteta -Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg američkog državnog tajnika Vorena Kristofera, parafirali predsjednik Predsjedništva R BiH, te predsjednici Srbije i Hrvatske - Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
Tri tjedna kasnije, 14. prosinca 1995. godine, Izetbegović, Tuđman I Milošević sporazum su potpisali u Jelisejskoj palači u Parizu. Sva trojica glavnih aktera Daytonskog sporazuma u međuvremenu su preminuli.
Najtraženiji haški optuženici za ratne zločine u BiH - Radovan Karadžić i Ratko Mladić, još su na slobodi.
Daytonski sporazum najviše je donio Srbima jer im je osigurao državu u državi na polovici teritorija BiH, Bošnjacima dominaciju u drugom entitetu Federaciji BiH, dok su Hrvati dobili -ništa.
Obljetnicu Daytona Srbi su danas proslavili otvaranjem velebnog zdanja novog administrativnog središta Republike Srpske u Banja Luci, dok Hrvati obljetnicu Daytonskog sporazuma mogu obilježavati kao, za njih, tragičan događaj.
21.11.2007.
Pincom.info
20. studenoga 2007.
EU poručila liderima u BiH: Ne rušite državu !
Vijeće ministara Evuropske unije izrazio je duboku zabrinutost pogoršanjem političke situacije u BiH. Ministri su zatražili od političkih lidera da prestanu rušiti osnove države i da omoguće njeno funkcioniranje i reforme.
BRUXELLES - Vijeće ministara Evuropske unije izrazio je duboku zabrinutost pogoršanjem političke situacije u BiH. Ministri su zatražili od političkih lidera da prestanu rušiti osnove države i da omoguće njeno funkcioniranje i reforme.
Vijeće ministara je ponovilo punu podršku visokom predstavniku EU Miroslavu Lajčaku i naglasio potrebu da sve strane, uključujući Republiku Srpsku, u potpunosti poštuju i odmah primijene njegove odluke, ističe se u zaključcima.
Vijeće ministara EU pozdravio je "Deklaraciju iz Mostara od 28. listopada, postignuti dogovor političkih vođa BiH, koji može poslužiti kao polazište za ponovno povoljno angažiranje stranaka u koalicionoj (centralnoj) vladi".
Od potpisnika tog dogovora je zatraženo da "sprovedu nužnu akciju", a dužnosnici na zasjedanju su prenijeli da se tom dogovoru iz Mostara pridaje veliki značaj i da će svi međunarodni činitelji, a posebno EU, uložiti sve napore da se dođe do opipljivijih rezultata.
Šefovi diplomacija EU su stavili do znanja da "sporazum o policijskoj reformi, u skladu s tri načela EU, i dalje ima ključno prvenstvo i jedan je od četiri nužna uvjeta za dalji napredak ka Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU".
Također su pozdravili odluke Vijeća za sprovođenje Daytonskog sporazuma i predočili da na "političke vođe te zemlje pada odgovornost za to da se zaustavi podrivanje temelja države, kao i da se osigura puno djelovanje državnih ustanova i potsticanje reformi, presudno važnih za napredak BiH".
Vijeća za opća pitanja i vanjske poslove EU (GAERC), koje se također sastalo jučer u Bruxellesu, priopćilo je da je sigurnosna situacija u BiH stabilna.
Vijeće je navelo da sa zabrinutošću prati razvoj političkih zbivanja u BiH i ponovo naglašava da EUFOR i dalje pruža podršku, ali je spreman odgovoriti na svaki mogući izazov koji bi ugrozio sigurnost zemlje.
Vijeće je pozdravilo odličnu suradnju među različitim faktorima Europske zajednice koji djeluju u BiH i ponovio da će u sklopu tog angažmana EU zadržati vojnu nazočnost dokle je god to potrebno i tako dati svoj doprinos održanju sigurnog okruženja.
Vijeće za opća pitanja i vanjske poslove EU odlučio je produžiti Misiju EUPM-a do 31. prosinca 2009. godine.
Vijeće je zaključio da je EUPM učinio značajan napredak kada je riječ o razvoju održivog policijskog uređenja, ali da njihov cilj da BiH uspostavi održivu, profesionalanu i multietničku policijsku službu koja će djelovati u skladu s europskim standardima još nije postignut.
20.11.2007.
Pincom.info
19. studenoga 2007.
Mesić želi biti sljedeći visoki predstavnik u BiH
Aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić mogao bi biti idući visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Sam Mesić potvrdio je Večernjem listu da bi nakon isteka drugog predsjedničkog mandata rado prihvatio dužnost visokog predstavnika u BiH.
SARAJEVO - Aktualni hrvatski predsjednik Stjepan Mesić mogao bi biti idući visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. Sam Mesić potvrdio je Večernjem listu da bi nakon isteka drugog predsjedničkog mandata rado prihvatio dužnost visokog predstavnika u BiH.
Uvjet je, kaže, da ga posluži zdravlje i da sve strane u BiH prihvate njegovo imenovanje.
Iako bi prije godinu dana, kada se međunarodna zajednica pripremala za zatvaranje OHR-a, ovakav scenarij bilo teško zamisliti, danas je on potpuno realna opcija, tvrdi Večernji list. Naime, sadašnja eskalacija političke krize u BiH uvjerila je i međunarodnu zajednicu da će barem još nekoliko godina morati biti snažno prisutna u BiH. OHR će vjerojatno u predstojećem razdoblju doživjeti određene transformacije, ali nije vjerojatno da će ta ili neka slična međunarodna institucija koja je naslijedi, prestati postojati do 2010. godine, kada završava Mesićev drugi predsjednički mandat.
Procjene da bi Miroslav Lajčak mogao biti posljednji međunarodni povjerenik u BiH također su dovedene u pitanje. Kako sada stvari stoje, Srbi bi vrlo rado vidjeli leđa slovačkom diplomatu. No, nije realno očekivati da međunarodna zajednica tako brzo odustane od Lajčaka. Njemu će, sasvim sigurno, biti ostavljeno dovoljno vremena da pokuša obaviti posao zbog kojeg je i došao u Sarajevo. O uspješnosti njegove misije i razvoja situacije u BiH isključivo ovisi hoće li se za dvije do tri godine ukazati potreba za novim međunarodnim povjerenikom.
Lajčakovim imenovanjem međunarodna zajednica je pokazala da rješavanje bosanskohercegovačkog problema želi prepustiti osobi kojoj jezik, mentalitet i politička prošlost ove zemlje nisu strani. Zato bi i eventualni Lajčakov nasljednik trebao biti slavenskog podrijetla. Svojedobno se kao kandidat za visokog predstavnika spominjao i bivši slovenski predsjednik Milan Kučan, ali on nije pokazao velik interes za tu funkciju.
Mesić se stoga nameće kao logično rješenje. Riječ je o političaru s golemim iskustvom i međunarodnim ugledom. Odličan je poznavatelj prilika u BiH i vrlo omiljen u većem dijelu bosanskohercegovačke javnosti. Bošnjaci ga vole, Hrvati poštuju, a i Srbi imaju sve manje rezervi prema njemu,piše Večernji list. Svi se slažu da je Mesić prijatelj BiH. Rezerve koje Srbi imaju prema Mesiću mogle bi se smanjivati proporcionalno s rastom netrpeljivosti prema aktualnom visokom predstavniku.
19.11.2007.
Pincom.info
16. studenoga 2007.
FT: Građani BiH zbog straha od rata masovno kupuju namirnice
Trenutno, među Bosancima i Hercegovcima vlada strah, a taj strah može se usporediti s onim koji je ovim prostorima dominirao i 1991. godine. Taj strah možete vidjeti na ulicama BiH i u supermarketima.
SARAJEVO - Dok je Kosovo u centru pažnje javnosti Europe pa i ostatka svijeta, diplomate koji borave na Balkanu tvrde da stvarna prijetnja ovom dijelu Europe leži u jednom drugom "kutu bivše Jugoslavije" - u Bosni i Hercegovini.
"Dvanaest godina nakon okončanja krvoprolića, u BiH se čuju glasovi o mogućoj erupciji nasilja u narednih nekoliko mjeseci", stoji u današnjem članku Neila Macdonalda i Stefana Wagstyla koji objavljuje Financial Times.
Nerma Jelačić, direktorica Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u razgovoru za FT izjavila je da žestoka nacionalistička retorika koja trenutno vlada bh. političkom scenom plaši građane i stvara paniku.
"Trenutno, među Bosancima i Hercegovcima vlada strah, a taj strah može se usporediti s onim koji je ovim prostorima dominirao i 1991. godine. Taj strah možete vidjeti na ulicama BiH i u supermarketima. Ljudi masovno kupuju ulje i brašno, a cijene osnovnih životnih namirnica divljaju i ne prestaju rasti", objasnila je Jelačić.
Plan Europske unije kojim se BiH treba približiti članstvu ne može biti realiziran sve dok se ne riješi trenutna politička kriza koja se bliži svom vrhuncu.
"BiH je najteži slučaj u ovoj regiji- čak teži i od samog Kosova. Mislim da će EU uskoro odustati od BiH uzimajući u obzir podijeljenost zemlje. To je država koja ne funkcionira", smatra Janez Janša, premijer Slovenije.
Zapadni dužnosnici pak tvrde da, iako je politička kriza u BiH zabrinjavajuća, ne postoji realan rizik od novih sukoba.
Zapovjednik EUFOR-a u BiH, njemački kontraadmiral Hans-Jochen Witthauer smatra da osnovni rizik predstavljaju "lokalni sukobi među etničkim skupinama", ali da ozbiljniji sukobi nisu za očekivati. Ova izjava je hrabra, s obzirom da Witthauer zapovjeda trupom od 2.500 vojnika, a devedesetih godina prošlog stoljeća u BiH je bilo 60.000 pripadnika NATO snaga.
Pozitivno razrješavanje situacije se ne nazire. Nakon što je nekoliko dana intenzivno trajala konfliktna retorika među političkim liderima u BiH, nakon što je uslijedila ostavka predsjedavajućeg Vijeća ministara Nikole Špirića koja je označila pad vlade koja nikada i nije baš uspravno stajala, skoro svi relevantni faktori odgovorni za ovakvo stanje povukli su se u svoje kabinete ili otputovali u daleke zemlje dok građani pune svoje ostave skupim jestivim uljem.
16.11.2007.
Pincom.info
15. studenoga 2007.
Ekskluzivno: Priprema se uhićenje Milorada Dodika
"Procijenjeno je da će sklanjanje Dodika kao kriminalca izazvati puno manje otpora u javnosti Republike Srpske, nego njegova smjena dekretom samog visokog predstavnika, kaže izvor Pincom.info-a.
MOSTAR - I dok neki mediji već otvoreno najavljuju smjenu Milorada Dodika, Pincom.info saznaje od respektabilnog izvora u međunarodnim krugovima da Dodik ipak neće biti smijenjen. Dodik će, tvrdi naš izvor, biti uhićen i zatvoren zbog kriminalnih djela koje je počinio u duljem vremenskom razdoblju, od rata, preko svoga prvog mandata do sadašnjih premijerskih dana na čelu Vlade Republike Srpske.
Naš sugovornik tvrdi da je to mnogo lakši put da se bh politička scena oslobodi političara koji je postao simbol blokade reformskih procesa u BiH. Naime, međunarodni čimbenici su odavno u posjedu obimne dokumentacije koja teško kompromitira Milorada Dodika u njegovim "poslovnim" aktivnostima, njega i njegovih najbližih suradnika i prijatelja. Također prema ovom izvoru postoje dokazi da je Milorad Dodik "kupio" i neke političare iz suparničkih stranaka, čak i lidera jedne političke stranke kojemu je na više banaka prebacio izvjesne sume novca.
Prvi korak u političkoj likvidaciji Milorada Dodika se već izvodi kroz njegovu kompromitaciju u medijima upravo kao političara sklona raznim malverzacijama pa i fizičkim likvidacijama neposlušnih kao što je to objavila FTV u prošloj emisiji "60 minuta". U tom kontekstu valja promatrati i izjavu visokog predstavnika Miroslava Lajčaka kako će se ispitati povezanost političara s podzemljem.
"Procijenjeno je da će sklanjanje Dodika kao kriminalca izazvati puno manje otpora u javnosti Republike Srpske, nego njegova smjena dekretom samog visokog predstavnika. Dakle, zaključak je, da ako Dodik već mora otići, onda neka ide kao lopov, a ne kao političar koji odbija reforme, kaže izvor Pincom.info, koji je zamolio za diskreciju.
Institucije Bosne i Hercegovine ne funkcioniraju, a što bi ubrzo moglo prerasti u potpunu paralizu države. Visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak izjavio je da ima spreman odgovor na svaki scenarij koji bi se mogao pojaviti. Navodno su u igri i vojni planovi za EUFOR.
Čini se da je mnogi bliži scenarij koji se može prikazati kao potpuno legalan. Ostaje još samo pronaći nekoga tko će zakonito podnijeti kaznenu prijavu, a onda uhititi Dodika. Nasljednika za njegovu poziciju će se pronaći, ako treba i na izvanrednim izborima. Očito Dodiku preostaje vrlo kratko vrijeme da prihvati odluke visokog predstavnika Miroslava Lajčaka, ili da se suoči s akcijama pravosudnih organa.
Zašto se čeka s otkrivanjem i procesuiranje korumpiranih političara sve do onoga časa kad prestanu služiti međunarodnih krugovima, pravo je pitanje i uzrok mnogih zala u Bosni i Hercegovini.
15.11.2007.
M.Antunović / Pincom.info
15. studenoga 2007.
Kupres spreman za skijaše
Cijela Hercegbosanska županija osvanula je jutros pod snijegom, čija je visina bila od desetak cm u Livnu i Tomislavgradu, do 50 cm na Kupresu.
Čini se da je nedavni snijeg bio upozorenje zimskoj službi u ovoj županije, pa je ovaj drugi snijeg dočekala spremna. Većih problema ni zastoja na putovima nije bilo, a osim djece, snijegu su se najviše obradovali vlasnici kupreških hotela i skijališta, piše tomislavcity.
- Ovaj snijeg nam je došao kao naručen, jer smo i planirali ovaj vikend otvoriti skijašku sezonu. Mi smo se dobro pripremili, gostiju i zainteresiranih ljubitelja zimskih sportova i bijele idile ima dovoljno, pa je sada, kako ja to znam reći, sve u Božjim rukama. Lani je zimska sezona ovdje podbacila, nije bilo snijega, pa ipak su nam ove zime u sezoni sve sobe u motelu rezervirane. Najviše naših gostiju dolazi iz Dalmacije, Slavonije, ali i iz cijele Hrvatske-kaže vlasnik i direktor "Adria-ski" Zvonko Bagarić i dodaje kako su u ovom motelu i SRC, u odnosu na prošlu godinu, poboljšane usluge, sagrađena je novu četverosjedna žičara kojom će se uvelike smanjiti gužve te povećati protok skijaša na Čajuši.
- Osim ovoga truditi ćemo se da i u svim ostalim segmentima posebnih ponuda i usluga budemo u korak ili korak ispred ostalih. Jedan od takvih poteza, koji je trenutačno u fazi realizacije je i uvođenje bežičnog interneta u hotel, čime ćemo još dodatno poboljšati naše usluge, kaže Bagarić.
15.11.2007.
Pincom.info
14. studenoga 2007.
Donosimo integralni tekst Platforme za novi Ustav BiH HDZ 1990.
Pincom.info prvi objavljuje integralni tekst Platforme za novi Ustav BiH koji je usvojio Sabor HDZ 1990. održan u subotu u Mostaru.
MOSTAR- Pincom.info prvi objavljuje integralni tekst Platforme za novi Ustav BiH koji je usvojio Sabor HDZ 1990. održan u subotu u Mostaru.
PLATFORMA ZA NOVI USTAV BiH (usvojena na 1. saboru HDZ1990 10.11. 2007. u Mostaru)
Došlo je vrijeme da narodi i građani BiH u demokratskoj proceduri donesu novi ustav BiH. Sadašnji Ustav BiH je oktroirani ustav. On je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma, nastao kao izraz međunarodne volje koja je željela tim sporazumom zaustaviti rat. Taj Daytonski ustav odraz je tadašnjih odnosa političkih snaga i u njegovim okvirima i rješenjima nije moguće izgraditi BiH kao modernu demokratsku državu ravnopravnih naroda i građana, koja će biti sposobna prihvatiti i provesti europske demokratske standarde i pokrenuti ljudske i prirodne resurse koje BiH ima.
Daytonski ustav koji BiH kao državu tri ravnopravna naroda ustrojava kroz asimetričnu strukturu; s dominacijom Srba u Republici Srpskoj i Bošnjaka u Federaciji BiH, ne može osigurati temeljni preduvjet za stabilnost i samoodrživost, a to je puna institucionalna i stvarana ravnopravnost tri naroda i svih građana.
Sadašnja ustavna struktura koja ne osigurava na isti način prava naroda i pojedinaca je apsolutno neracionalna i neučinkovita, sastavljena od pet razina vlasti s enormno visokim udjelom javne potrošnje GDP ( oko 60 postotaka) ne može jamčiti funkcionalnu državu.
Novi Ustav BiH povijesna je nužnost i uvjet daljnjeg demokratskog razvoja kao i opstanaka BiH kao države tri ravnopravna naroda.
S obzirom da je BiH država tri ravnopravna konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba i nacionalnih manjina i ravnopravnih građana najbolje državno uređenje za BiH je federalno državno uređenje.
Zbog toga se zalažemo da se BiH organizira kao federalna država unutar koje bi se federalne jedinice formirale temeljem etničkog ali i ostalih važnih kriterija kao što su zemljopisni, gospodarski, prometni povijesni itd.
Smatramo da je došlo vrijeme da narodi i građani preuzmu odgovornost za vlastitu sudbinu. To nije moguće bez širokog konsenzusa i donošenja novoga ustava BiH.
OBLIK UREĐENJA
Federalizam je najefikasniji model državnog ustrojstva u suvremenom svijetu čak i kod jednonacionalnih država. Federalizam bi bio najbolji model državnog uređenja i za višenacionalnu Bosnu i Hercegovinu.
BiH bi bila složena država od više federalnih jedinica. Načela i kriteriji po kojima bi se jedinice ustrojile kao i njihov broj je središnje mjesto ustavne reforme, a postizanje konsenzusa oko toga od presudne važnosti. Etnički kriterij jest i mora biti na prvom mjestu, jer je riječ o multietničkoj državi. Jasno da se i ostali kriteriji moraju respektirati.
FEDERALNA VLAST
Federalne (savezne ili središnje) institucije vlasti bi imale jasno definirane ovlasti koje bi bile neophodne za normalno funkcioniranje države i njezinu poziciju u međunarodnim odnosima: vanjska politika, vanjskotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, obrana, sigurnosna politika, poljoprivredna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava...
ZAKONODAVNA VLAST
Federalni parlament: dva doma, Zastupnički, od zastupnika izabranih na općim izborima, i Doma naroda na osnovi pariteta ( svakako brojniji od sadašnjih 15 zastupnika) izabranih posredno od legitimnih predstavnika naroda. Domovi bi usvajali sve zakonske akte. Dom naroda mora imati efektivno pravo veta.
IZVRŠNA VLAST
Predsjedništvo: Na čelu izvršne federalne vlasti je Predsjedništvo od tri člana predstavnika konstitutivnih naroda od kojih je jedan predsjedavajući, a druga dva su njegovi zamjenici. Rotacija po nacionalnoj osnovi bi bila nakon svakih izbora. (Alternativa: rotacija članova Predsjedništva nakon svake trećine mandata).
Članovi Predsjedništva bi se birali posredno u Federalnom parlamentu pri čemu treba osigurati mehanizam biranja koji jamči svakom narodu izbor njihovog legitimnog predstavnika. Predsjedništvo bi imalo ingerencije nad vanjskom politikom i obranom.
Vlada: sastavljena na paritetnom modelu, s predsjednikom iz naroda iz kojeg nije predsjednik Predsjedništva ili Parlamenta. Vlada bi morala imati dovoljno kompetencija i mehanizme za djelotvornu vladavinu unutar ovlasti koje ima federalna vlast.
Obrana: Predsjedništvo i Vlada bi vodili brigu o obrani. Najbolja solucija za BiH jest članstvo u NATO-u kao kolektivnom jamcu sigurnosti. Manje vojne postrojbe bi mogle služiti za potrebe civilne zaštite u slučajevima prirodnih katastrofa i za mirovne misije.
Sigurnost: na državnoj razini bilo bi Ministarstvo sigurnosti i sigurnosne agencije (državna granična policija, obavještajna agencija, posebna jedinica za borbu protiv organiziranog kriminala, antiteroristička jedinica i sl. Ostale policijske strukture i upravni poslovi bile bi u federalnim jedinicama.
SUDSKA VLAST
Vrhovni i Ustavni sud bi bili najviša sudska instanca na razini države.
Ustavni sud bi imao po tri suca iz svakoga naroda i jednog predstavnika nacionalnih manjina.
Vrhovni sud imao bi ovlasti u postupcima po žalbama i izvanrednim pravnim lijekovima. Privremeno bi imao i Odjel za ratne zločine
Ostala pravosuđe na razini federalnih jedinica na sudovima u dva stupnja.
FEDERALNE JEDINICE
BiH je federacija sastavljena od federalnih jedinica. Federalne jedinice bi imale sve ovlasti koje nisu izričito u domeni savezne države. Imale bi parlament i vladu, sudstvo i policiju, ovlasti u gospodarstvu, prostornom uređenju, obrazovanju, kulturi, informiranju, zdravstvu i sl. koje bi financirale iz svojih izvornih prihoda.
Broj federalnih jedinica ne može biti manji od tri.
Lokalna samouprava
Općine i gradovi bi bile jedinice lokalne uprave i samouprave. Imale bi brojnije i jače ovlasti nego što ih imaju sad. Lokalna infrastruktura, komunalne usluge izgradnja i financiranje predškolskih ustanova, kulturnih i socijalnih ustanova. Općine bi imale i neke izvorne prihode i pravo na participaciju u kantonalnim i saveznom proračunu.
14.11.2007.
Pincom.info
13. studenoga 2007.
Condoleezza Rice s podsmjehom govorila o BiH
WASHINGTON - Američka državna tajnica Condoleezza Rice u intervju za Dallas Morning News iz Teksasa doslovce je ismijala Bosnu i Hercegovinu.
Nakon izlaganja o mirovnim misijama američkih snaga diljem svijeta, Rice se dotaknula Balkana ocijenivši da poslijeratni razvoj događanja u BiH i na Kosovu nije tekao kako se očekivalo jer BiH "ima tri predsjednika, tri policije i tri vojske" zbog čega ne funkcionira kao prava država, dok Kosovo "još nema ekonomiju".
"Kosovo, suštinski, još nema ekonomiju. BiH još nije prava država prema načinu na koji funkcionira. Ima tri predsjednika. Tri predsjednika! Tri policije i tri vojske", rekla je Rice kroz smijeh.
Istaknula je kako je ideja bila da se na Balkanu zaustavi rat, ocijenivši da tranzicija nije dala tako dobre rezultate.
Transkript razgovora državne tajnice s uredničkim timom Morning Newsa u kojem se Rice nakon izjava o Bosni i Hercegovini počinje smijati objavljen je i na stranici State Departmenta.
13.11.2007.
Pincom.info
12. studenoga 2007.
Amfore iz Hutova blata nemoguće prebrojati
Količina fragmenata amfora, koje su bile teret jednog od dva broda nađena u Hutovom blatu, tolika je da ih je za sada nemoguće prebrojati, izjavila je danas za Agenciju Fena voditeljica stručnog tima mr. Snježana Vasilj.
Mr. Vasilj je navela kako je od nastavka podvodnih arheoloških radova na lokalitetu Desilo, gdje su u ožujku pronađena dva prva ikad otkrivena ilirska broda, stara 2.200 godina, iz vode također izvađeno 150 čepova amfora sa žigovima radionica.
Posebno je istaknula kako je s dubine od 6,9 metara izvađena izvrsno očuvana željezna sjekira, a ovaj nalaz je ocijenila "fenomenalnim".
Sjekira je nađena uz rebra jednog broda, zajedno s fragmentima keramike s neke fine strukture. Članovi stručnog tima misle kako ova sjekira nije bila teret brodova nego da je starija od njih i da je ilirskog porijekla.
Podvodni arheološki radovi u Hutovom blatu, u kojima sudjeluju i ronioci Ronilačkog kluba Neretva iz Mostara te stručnjaci Hrvatskog restauracijskog zavoda - Odsjek za podvodnu arheologiju trajat će do srijede, a financira ih Federalno ministarstvo kulture i sporta.
Pincom.info
Foto: Dnevni list
12. studenoga 2007.
Hrvati ' 91. bili većina u 19., a sada u 21. općini u BiH
I koliko god zbog svoje disperziranosti Hrvatima, kao kriterij ne ide u prilog popis stanovništva iz 1991. tako im ne odgovara ni trenutan demografska slika prema kojoj je sve manje općina u srednjoj Bosni u kojoj Hrvati imaju većinu.
MOSTAR - Sabor HDZ 1990. , na subotnjem je zasjedanju, prihvatio koncept stranačkog povjerenstva o federalnom uređenju zemlje, prema kojem bi BiH bila organizirana kao federalna država sastavljena od najmanje tri federalne jedinice. Dominantan kriterij za određivanje područja koje bi obuhvaćale federalne jedinice, kako je zapisano, bio bi etnički. Time je to postao obvezujući dokument za rukovodstvo ove stranke, u budućim pregovorima o novom ustavu i administrativnoteritorijalnom (pre)uređenju zemlje.
I HDZ BiH, koja s HDZ 1990. predstavljaju većinsku volju Hrvata u BiH zalaže se za federalistički koncept, koji predviđa tri federalne jedinice s bošnjačkom, hrvatskom i srpskom većinom, uz Sarajevo koje bi, kao glavni grad BiH, bio pod izravnom upravom savezne države.
Ni jedna ni druga stranka nisu se međutim izjasnile o tome bi li određujući etnički činitelj za pripadnost pojedinih općina nekoj od federalnih jedinica bio popis stanovništva iz 1991. ili trenutna demografska slika.
'91 Mostar većinski bošnjački grad
Ako bi se prihvatili podaci iz popisa stanovništva iz 1991. kao kriterij za određivanje područja federalnih jedinica, tada mnoge općine u BiH u kojima su sada Hrvati većina ne bi ušle u sastav hrvatske federalne jedinice, uključujući i Mostar, kojeg Hrvati smatraju svojim političkim, gospodarskim, i sveučilišnim središtem.
Osim Mostara, u kojem je prije rata živjelo oko 1 posto više Bošnjaka nego Hrvata ( 43.856 Bošnjaka, 43.037 Hrvata) u sastavu hrvatske federalne jedinice ne bi bili ni Kupres gdje je 1991. živjelo 4.864 Srba i 3.813 Hrvata, Stolac, u kojem je bilo 8.101 Bošnjak i 6.188 Hrvata, Žepče, gdje su Bošnjaci također bili većina (10.820 Bošnjaka i 9.100 Hrvata), no granice te općine u međuvremenu su izmijenjene, i Jajce u kojem je prije rata živjelo 17.380 Bošnjaka i 15.810 Hrvata.
No, zato bi u sastavu hrvatske federalne jedinice bile općine Bosanski Šamac, čije je veći dio u sastavu RS i Bosanski Brod, također u sastavu RS. Uz Orašje i Odžak to su jedine četiri posavske općine u kojima su Hrvati prije rata bili većinski narod.
Upitna hrvatska većina u Novom travniku i Busovači
Ako bi kriterij za pripadnost federalnoj jedinici bio trenutna demografska slika, premda se taj kriterij teško može koristiti bez vjerodostojnih podataka (popis stanovništva nakon 1991. u BiH nije proveden) u sastav hrvatske federalne jedinice ušli bi Mostar u kojem sada živi skoro 10 posto više Hrvata nego Bošnjaka, Stolac, gdje su Hrvati također većina, Kupres i Žepče, no ne i Bosanski Brod i Bosanski Šamac.
Upućeniji u trenutno stanje nacionalne strukture stanovništva u središnjoj Bosni upozoravaju međutim kako zbog kontinuiranog "curenja" Hrvata iz središnje Bosne više nije sigurno da Hrvati čine većinu u Busovači i Novom Travniku, pa bi te općine mogle ostati izvan hrvatskog entiteta.
I koliko god zbog svoje disperziranosti Hrvatima, kao kriterij ne ide u prilog popis stanovništva iz 1991. tako im ne odgovara ni trenutan demografska slika prema kojoj je sve manje općina u srednjoj Bosni u kojoj Hrvati imaju većinu. Sada se sa sigurnošću može tvrditi da Hrvati u Bosni čine većinu jedino u Kreševu, Kiseljaku, Vitezu, Žepču i Usori, te Orašju i Odžaku u Posavini.
Općinske granice na štetu Hrvata
Ne treba međutim zaboraviti kako su komunisti u bivšoj Jugoslaviji, "krojili" općinske granice tako da Hrvati u što manjem broju općina čine većinu. Tako primjerice hrvatska sela uz rub "Mostarskog blata", udaljena tek nekoliko kilometara od Mostara nisu ušla u sastav mostarske općine, ali zato jeste primjerice bošnjačko selo Drežnica, udaljeno preko 30 kilomatara od hercegovačkog središta
Sadašnja nepovoljna demografska slika Hrvata u središnjoj Bosni posljedica je rata, ali i činjenice da jedino Hrvati u BiH nemaju svoju federalnu jedinicu, kojima su na institucionalni način mogli spriječiti demografsku propadanje.
RS bi se trebala odreći djala Posavine i Istočne Bosne
Ako bi sve tri strane u BiH prihvatile federalni koncept uređenja BiH, a kao kriterij za pripadnost pojedine općine odgovarajućoj federalnoj jedinici nacionalnu strukturu prema popisu stanovništva 1z 1991. godine Srbi bi se, odnosno Republika Srpska, po tom kriteriju trebali odreći Bratunca, Doboja, Foče, Lukavca, Rogatice, Višegrada, Vlasenice, Zvornika, Srebrenice, koji su sada u sastavu RS-a.
Popis iz 1991.
Prema popisu stanovništva iz 1991. Hrvati su bili većina u sljedećim općinama: Busovači, Čapljini, Čitluku,Grudama, Kiseljaku, Kreševu, Livnu, Ljubuškom, Neumu, Novom Travniku, Odžaku, Orašju, Posušju, Prozoru, Širokom Brijegu, Tomislavgradu, Vitezu, Bosanskom Šamcu i Bosanskom Brodu.
Trenutna demografska slika
Sa velikom vjerojatnoćom se može tvrditi da su Hrvati danas većina u sljedećim općinama: Mostaru, Stocu, Ravnom, Čapljini, Neumu, Čitluku, Grudama, Kiseljaku, Kreševu, Livnu, Ljubuškom, Kupresu, Odžaku, Orašju, Posušju, Prozoru, Širokom Brijegu, Tomislavgradu, Vitezu, Žepču i Usori.
Zanimljivo je da, premda se broj Hrvata u odnosu na predratno razdoblje prepolovio (danas ih u BiH, prema neslužbenim podacima živi oko 450.000) broj općina u kojima su Hrvati većina se povećao s 19 na 21.
Milan Šutalo / Pincom.info
9. studenoga 2007.
Ana Pavić: Moj sin Vlado u Moskvi je ubijen greškom
TUZLA - Umirovljenica Ana Pavić (62), majka preksinoć u Moskvi ubijenog bh državljanina s hrvatskom putovnicom Vlade Pavića (34), tvrdi da je njezin sin žrtva nesretnih okolnosti i da ga je ubojica zamijenio s nekim. U svojoj kući u zaseoku Debelo Brdo u Ši Selu kod Tuzle, pred brojnom rodbinom i prijateljima ispričala je da se sa sinom čula na dan njegove smrti.
Bio je veseo, kratko smo pričali. Pitao me za zdravlje i trebam li što. Ne znam da je s nekim bio u zavadi kroz suze je novinaru Večernjeg lista pričala majka Ana Pavić. Njezin sin Vlado Pavić u Rusiju je otišao 1994. kao radnik sarajevskog građevinskog poduzeća Vranica i tamo se, kako bi sačuvao glavu u ratu, pridružio šest godina starijem bratu Anti.
Ničim nije dao do znanja da je u problemima. Poslije ubojstva, dva puta sam se čula s Antom, koji mi je rekao kako je posrijedi tragična pogreška i ja u to vjerujem.
Sve Vladine stvari, torbica, novčanik i nešto novca, ostali su pokraj njega, a ubojice su pobjegli, kaže majka Ana Pavić. Nitko je do sada iz Ministarstva vanjskih poslova BiH ili bilo kojeg drugog državnog tijela nije obavijestio o događaju. Tužnu vijest javio je bratić Franjo Pranjić. Vlado je u Tuzli bio u srpnju, na godišnjicu smrti oca Tome.
Kad god bi došao, okupljao nas je, šalio se i radio roštilj. Bio je veseljak i miroljubiv, tako da nitko od nas ne vjeruje da je bio povezan s kriminalnim krugovima ispričala je Večernjem listu rođakinja obitelji Pavić. Po priči Ane Pavić, Vlado se trebao oženiti Ruskinjom Lenom, s kojom se čula nekoliko puta prije njegove smrti. Sada je najviše zanima kada će iz Rusije dopremiti sinovljevo tijelo, te hoće li s tim biti ikakvih prepreka.
Ne želim da mu kosti trunu u tuđoj zemlji. Želim ga pokopati ovdje, pokraj oca, jecajući je ispričala Ana Pavić, nestrpljivo očekujući daljnje vijesti o tragičnom događaju u Rusiji.
Pincom.info
7. studenoga 2007.
Dodik: Ne odustajemo od policije RS, pa makar nas EU izolirala
SARAJEVO - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik ponovo je u srijedu izjavio kako ni pod koju cijenu neće odustati od stajališta da taj entitet mora zadržati svoju policiju, dodavši kako je za to spreman platiti bilo koju cijenu, uključujući izolaciju od Europske unije.
"Policija RS je neupitna, jer RS čini ustavnu strukturu zemlje", kazao je Dodik novinarima u Banjoj Luci komentirajući odluku Europske komisije da zbog izostanka dogovora o reformi policije u Bosni i Hercegovini odloži parafiranje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s tom zemljom.
Dodik je istaknuo kako nema nakanu dopustiti da se pod izlikom reforme ukine entitetska policija.
Ustvrdio je kako su suglasnost za to, temeljem potpisa na Mostarsku deklaraciju, dali i lideri ostalih vladajućih stranaka kada su prihvatili odrednicu da će ustroj policije biti sukladan ustavnom ustroju zemlje.
Odgovarajući na pitanje o mogućem otvaranju rasprave o izmjenama Ustava BiH, kakvu je u utorak najavio predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, Dodik je kazao kako i reformirani ustav mora za osnovu imati Daytonski sporazum, a time i potvrditi opstanak RS.
Pincom.info
6. studenoga 2007.
Silajdžić: Hrvatska zastava na Kleku atak na BiH
SARAJEVO - Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžić smatra da postavljanje hrvatskih zastava na vrhu poluotoka Klek i dva Školja od strane HSP-ovih aktivista predstavlja atak na suverenitet Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnosti člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića redakciji portala Pincom.info.
U priopćenju se navodi kako bi se hrvatska vlada trebala ograditi od ovakve provokacije.
"Zabrinjavajuće je da ova stranka vjeruje da može dobiti glasove povredom suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH", smatra Silajdžić.
''Ove teritorije su nesumnjivo u sastavu Bosne i Hercegovine i bit će zaštićene od svih ataka", navodi se u priopćenju.
Pincom.info
5. studenoga 2007.
Sanski Most: Obilježena obljetnica ubojstva desetorice Hrvata
Na seoskom putu za Škrljevitu grupa naoružanih i uniformiranih Srba presrela spomenute katolike, koji su se vraćali s mise iz Sanskog Mosta - a bio je Dušni dan, 2.11.1992., i bez ikakva povoda i razloga poubijali ih.
SANSKI MOST - U subotu je bilježena je 15. obljetnica strijeljanja 10-orice civila Hrvata-katolika iz sela Škrljevita kod Sanskog Mosta. Ubijena su devetorica: Ivo Tutić (1931.), Bone Tutić (1937.), Tomo Potalec (1950.), Karlo Tadić (1952.), Žarko Nikić (1958.), Pero Nikić (1959.), Ante Tutić (1960.) Dragan Tadić (1967.), Josip Banović (1971.), a jedan od strijeljanih Grgo Stojić (1968.), iako teško ranjen, preživio je i bio nazočan na ovom obilježavanju te ničim izazvane tragedije nedužnih ljudi.
Koncelebriranu misu zadušnicu za pobijene župljane, koji su pripadali župi Sasina kod Sanskog Mosta, predvodio je banjolučki biskup mons. Franjo Komarica. Misa je bila na seoskom groblju do kojeg se moglo doći samo uz izuzetne napore, jer su svi putni prilazi ovom gorskom selu potpuno uništeni. Selo je do rata imalo oko 70 domaćinstava s oko 260 žitelja, a već 15 godina nema ni jednog stanovnika.
Na kraju misnog slavlja, kojem je prethodila pobožnost križnog puta, biskup je izmolio molitve za pokojne nad jamom, gdje su najprije bili zakopani svih devetorica strijeljanih.
Zatim su se svi po bespuću uputili na mjesto stradanja u selu Donji Kruhari pod Glamošnicom, gdje je pored jednog potoka na seoskom putu za Škrljevitu grupa naoružanih i uniformiranih Srba presrela spomenute katolike, koji su se vraćali s mise iz Sanskog Mosta - a bio je Dušni dan, 2.11.1992., i bez ikakva povoda i razloga poubijali ih.
Na tom je mjestu otkriveno spomen obilježje s imenima svih strijeljanih. Za podizanje tog spomen obilježja posebno su zaslužni načelnik općine Sanski Most g. Sanjin Halimović, Udruga logoraša iz Sanskog Mosta te Mjesna zajednica Šehovci. Uz načelnika g. Halimovića te predstavnik Udruge logoraša i MZ Šehovci na otkrivanju spomen obilježja bili su nazočni i osobni izaslanik predsjedavajućeg predsjedništva BiH g. Željka Komšića, g. Željko Knez te nekoliko dužnosnika iz Vlade Federacije BiH i Unsko-sanske županije. Nazočnima su se obratili načelnik općine g. Halimović, izaslanik predsjednika Komšića g. Knez te biskup Komarica, koji je predmolio i prikladne molitve za pokojne kao i za mir i slogu među narodima.
U svom obraćanju prisutnima biskup Komarica je, među ostalim, rekao: "Mi danas govorimo o mještanima katoličkog-hrvatskog sela Škrljevita, a znademo da nažalost ima još "Škrljevita" i to ne samo na strani jednog naroda i jedne crkvene ili vjerske zajednice. Žrtva je žrtva i u principu ne trpi predznaka ni nacionalnog, ni vjerskog, ni rasnog. Prožeti kršćanskom porukom, pa ako hoćete i kršćanskom kulturom, mi smo pozvani da budemo vjerodostojni kršćani i kad je u pitanju Škrljevita i njezine žrtve! A to uključuje dvoje: spremnost na praštanje i odlučnost poštivati uspomenu na ove nedužne žrtve".
Pincom.info/ KTA
5. studenoga 2007.
U Banja Luci pripremaju referendumske listiće, BiH prijeti raspad
"Branislav Đurić vlasnik je tiskare u Banja Luci. Proteklog tjedna je vlada RS-a zatražila od njega predračun troškova za tiskanje formulara potrebnih za referendum. Ukoliko Kosovo, kaže Đurić, 10. prosinca proglasi neovisnost, onda ćemo i mi...
BONN - Njemački listovi pišu o zaoštravanju krize u Bosni i Hercegovini i pripremama za referendum u Republici Srpskoj. Ako Kosovo proglasi neovisnost, istim putem bi mogao krenuti i manji bh. entitet, prenosi Deutsche Welle u ponedjeljak.
List Die Welt, u izdanju od vikenda, donosi članak pod nazivom "Bosni prijeti raspad" u kojem piše kako će Republika Srpska slijediti Kosovo na putu u neovisnost.
"Branislav Đurić vlasnik je tiskare u Banja Luci. Proteklog tjedna je vlada RS-a zatražila od njega predračun troškova za tiskanje formulara potrebnih za referendum. Ukoliko Kosovo, kaže Đurić, 10. prosinca proglasi neovisnost, onda ćemo i mi putem referenduma postati neovisni. Ankete pokazuju kako bi u tom slučaju 90 posto stanovnika ovog entiteta glasovalo za odvajanje od BiH. Ako Kosovo može postati neovisnost, može i RS, smatra i beogradski politolog Dragan Krstić. Kako bi izbjegla takav razvoj situacije, uvjeren je Krstić, međunarodna zajednica pokušava oslabiti bh. entitete a potom ih i ukinuti", piše Die Welt.
List se osvrće i na mjere visokog predstavnika Miroslava Lajčaka i piše kako je "Lajčaku trn u oku bilo što su ministri iz RS-a svojim nedolaskom ometali rad vlade".
"Nije mu se dopalo ni miješanje Srbije u unutarnje poslove BiH. I ostavka državnog premijera Nikole Špirića uslijedila je po savjetu Beograda. Njegove mjere, ponavlja Lajčak, usmjerene su k poboljšanju efikasnosti rada vlade, nisu protiv RS-a i nemaju ništa s Kosovom. I veleposlanici SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije odlučili su se na oštar diplomatski korak. Uložili su prosvjednu notu Srbiji zato što Beograd pitanje Kosova povezuje s izgradnjom državnih struktura u BiH", donosi list Die Welt.
Pincom.info
31. listopada 2007.
Kardinal s Englishom: Provaljuju nam u crkve i župne kuće
SARAJEVO - Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić primio je danas u nastupni posjet novog američkog veleposlanika gosp. Charlesa Englisha.
Izražavajući mu dobrodošlicu u Bosnu i Hercegovinu, kardinal Puljić između ostalog je upoznao veleposlanika Englisha s aktualnim stanjem Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini ukazujući na njezinu otvorenost za suradnju na dobrobit svih posebno u zaštiti prava svih građana Bosne i Hercegovine.
Posebno je ukazao na provale u katoličke crkve i župne kuće koje se sustavno događaju u posljednje vrijeme što stvara nesigurnost kod svećenika i vjernika. Istaknuo je važnost uspostavljanja struktura policije na državnoj razini koja bi bila jamstvo osobne sigurnosti i sigurnosti imovine. Zahvljujući na dobordošlici, vleposlanik English je izrazio spremnost na suradnju ističući kako je dijalog jedini put koji Bosnu i Hercegovinu vodi ka Europi.
Pincom.info / KTA
30. listopada 2007.
Rehn: Pelješki most nije u nadležnosti EU-a
BRUXELLES - Izgradnja mosta kopno - Pelješac, kao i otvorena granična pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine ne spadaju u nadležnost Europske unije niti EU financira taj projekt, stoji u odgovoru europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna zastupniku Europskog parlamenta.
"Projekt pelješkog mosta, kao i neka otvorena pitanja oko granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine... spadaju izvan nadležnosti Zajednice. Osim toga, Komisija ne financira projekt pelješkog mosta", stoji u pisanom odgovoru povjerenika Rehna zastupniku Wolfgangu Bulfonu iz Stranke europskih socijalista (PES). Rehn kaže da iz toga razloga Komisija nije ovlaštena intervenirati u pitanjima koja iz toga proizlaze.
Bulfon je Rehnu uputio pitanje u pisanom obliku o tome kakva je ocjena Europske komisije u vezi s izgradnjom mosta kopno - Pelješec i određivanja morske granice između Hrvatske i BiH.
U nastavku odgovora, Rehn dodaje da Komisija "smatra dobrosusjedske odnose kamenom temeljcem Procesa stabilizacije i pridruživanja.
Komisija stoga i dalje potiče obje zemlje da sva otvorena bilateralna pitanja rješavaju u duhu dobrosusjedskih odnosa i da rade u pravcu njihova rješavanja", kaže se u Rehnovom odgovoru, prenijela je Hina.
Pincom.info
29. listopada 2007.
Međunarodna zajednica pripremila novi paket mjera za krizu u BiH
Međunarodna zajednica pripremila je paket novih mjera kojima će reagirati na krizu u BiH nastavi li se pogoršavati stanje.
SARAJEVO - "Međunarodna zajednica pripremila je paket novih mjera kojima će reagirati na krizu u BiH nastavi li se pogoršavati stanje. Dalja radikalizacija stanja u BiH neprihvatljiva je za cijelu međunarodnu zajednicu", izjavio je njemački veleposlanik Michael Schmunk navode banjalučke Nezavisne novine.
"Ako netko misli da stvarno treba izazivati međunarodnu zajednicu onda mora računati na ozbiljne mjere", kazao je Schmunk.
Izrazio je očekivanje kako će jučerašnji dogovor šest čelnika političkih stranaka sa sastanka s Visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom koji je održan u Mostaru pomoći smirivanju stanja u zemlji.
Pincom.info
25. listopada 2007.
Lajčak: Ne bojim se refernduma u RS
BRATISLAVA - Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Miroslav Lajčak izjavio je kako se ne boji da bi Republika Srpska mogla raspisati referendum o nezavisnosti, jer je to neustavno, a on ima oruđa da se protiv toga bori.
"Referendum o nezavisnosti ne mogu proglasiti jer je to neustavno, a za takve slučajeve ja imam oruđe. Protiv mojih odluka može prosvjedovati samo onaj kome bi smetalo kada bi institucije u BiH funkcionirale. Neka se sada pokaže tko za koga igra", rekao je Lajčak za slovački list SME.
Rekao je kako ne razumije zašto su dužnosnici bosanskih Srba namjerno pogrešno interpretirali najnovije mjere koje je poduzeo kako bi učinio efikasnijim rad vlade i parlamenta.
"Nisam ni taknuo Dayton, a ni u kom slučaju nisam smanjio ustavnu zaštitu nijednog od naroda", rekao je Lajčak.
24.10.2007.
Pincom.info / Beta
25. listopada 2007.
Kardinal Puljić: Danas molite za domovinu Bosnu i Hercegovinu
SARAJEVO - Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić pozvao je da se danas posebno moli za domovinu Bosnu i Hercegovinu.
>Ovo je već šesta godina kako pozivam sve vjernike, svećenike, redovnike i redovnice na molitvu za Domovinu na dan smrti posljednje bosanske kraljice Katarine Kotromanić-Kosača. Neka se i ove godine 25. listopada u svim župama slavi sv. Misa za Domovinu<, napisao je u službenom dopisu kardinal Puljić, koji će danas slaviti Misu u crkvi Ara Coeli u Rimu u kojoj je sahranjena bosanska kraljica Katarina Kotromanić-Kosača.
25.10.2007.
Pincom.info/ FTV
23. listopada 2007.
Ljubić: Neće biti preslagivanja vlasti u županijama
Predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić izjavio je da dogovor s Čovićem znači partnerstvo i suradanju, no odbacio je mogućnost da kao posljedica dogovora s Čovićem dođe do promjene vlasti.
MOSTAR - Neumski dogovor lidera HDZ BiH Dragana Čovića i HDZ 1990. Bože Ljubića s predsjednikom HDZ Hrvatske Ivom Sanaderom neće rezultirati preslagivanjem vlasti od općina do državne razine, izjavio je predsjednik HDZ 1990 dr Božo Ljubić u intervju Večernjem listu.
Predsjednik HDZ BiH dr Dragan Čović jučer je nazočio sjednici Zapadnohercegovačkog ( županijskog) odbora stranke u Širokom Brijegu. U priopćenju ove stranke, izdatom nakon sastanka, navedeno je kako će "težište suradnje u kontekstu dogovora iz Neuma biti usmjereno na rekonstrukciju vlasti u ovoj žuapniji u narednom razdoblju".
U zapadnohercegovačkoj županiji na vlasti je koalicija HDZ 1990- HSP Đapić -Jurišić, NS Radom za boljitak, dok je HDZ BiH u oporbi.
Predsjednik HDZ 1990. dr Božo Ljubić izjavio je da dogovor s Čovićem znači partnerstvo i suradanju, no odbacio je mogućnost da kao posljedica dogovora s Čovićem dođe do promjene vlasti. Na pitanje hoće li biti promjena vlasti na primjerice županijskoj razini, kratko je odgovorio: - Ne
-Kako će teći evolucija ovog procesa, to danas nitko ne može reći. Ako ćemo se natjecati natječimo se u dobrom, surađivati trebamo u interesu čovjeka i naroda. Svatko tko zagovara približavanje( dva HDZ-a,op.aut.) ali na jasnim načelima i osnovi imat će u meni saveznika, izjavio je Ljubić na pitanje o mogućem ujedinjenju dva HDZ-a.
Govoreći o rezultatima dogovora njega i predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića s hrvatskim premijerom Sanaderom o podržci izbornoj listi HDZ Hrvatske u 11. izbornoj jedinici ( dijaspora i BiH) Ljubić je kazao kako maksimalnom mobilizacijom birača u BiH i u dijaspori realno je očekivati da HDZ Hrvatske ostvari 6 mandata na predstojećim parlamentarnim izborima.
- Ako bi postotak izlaska na izbore u RH bio manji u odnosu na 11 izbornu jedinicu, možda i više, kazao je Ljubić. Ocijenio je kako izgledi ostalih stranaka ili nezavisnih listi da "dobace" do mandata nisu veliki. Smatra da bi bilo mudro da i ostali podrže Sanaderovu listu jer se, kako je kazao, ovdje ne radi o odmjeravanju stranaka u BiH već o potpori politici koja će najbolje predstavljati interese Hrvata iz BiH i općenito izvan Hrvatske.
Podsjetimo predsjednici HDZ BiH i HDZ 1990. dr Dragan Čović i dr Božo Ljubić na sastanku s premijerom Hrvatske i predsjednikom HDZ Hrvatske Ivom Sanaderom održanim u nedjelju u Neumu obećali su podržati listu Sanaderovog HDZ-a, na kojoj će se naći i kandidati koje oni predlože. Čović i Ljubić dogovorili su suradnju i partnerstvo u rješavanju važnih pitanja koja se tiču položaja Hrvata u BiH.
23.10.2007.
Pincom.info
28. kolovoza 2007.
Hercegovina ponovno u plamenu
Na području zaseoka Oštrac u Rakitnom pored Posušja danas je izbio požar većih razmjera koji je za sada opožario dva do tri hektara guste borove šume, doznajemo u Centru za dojavu i promatranje Civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije
MOSTAR - Na području zaseoka Oštrac u Rakitnom pored Posušja danas je izbio požar većih razmjera koji je za sada opožario dva do tri hektara guste borove šume, doznajemo u Centru za dojavu i promatranje Civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije.
''Požar u Oštracu ne prijeti ljudima i materijalnim dobrima, no vatra se širi prema velikom području guste borove šume, površine od oko 250 hektara. Naše ekipe su na terenu i čine sve kako se vatra ne bi proširila dalje na šumu. Očekujemo kako ćemo do kraja dana ovaj požar ipak staviti pod kontrolu'', kazali su nam u Centru, dodavši kako su vatrogasci u potpunosti ugasili požar koji se tijekom nedjelje približio nadomak kuća u naselju Bučina u Ljubuškom.
Na području Mostara danas su zabilježena četiri požara. Kako doznajemo iz Vatrogasne službe Mostar, trava i nisko raslinje gorili su na području Bišće polja i Rodoča, kao i u Raškoj Gori te Udovicama između Mostar i Čitluka.
''Požari u Rodoču i Bišće polju su bili manjih razmjera i ugašeni su, no požar koji je izbio u Udovicama između Mostara i Čitluka je većih razmjera i vatra je blizu ceste. Poslali smo ekipe i pratimo razvoj događaja. Ekipe smo poslali i u Rašku Goru, sjeverno od grada gdje očekujemo skoro lokaliziranje požara'', kazali su nam u Vatrogasnoj službi Mostar.
Prava drama odvijala se danas poslijepodne u Čitlučkoj općini na području sela Gradinići gdje je vatrena stihija došla do kuća. U neposrednoj opasnosti od vatre nalazilo se cjelokupno stanovništvo ovoga sela i okolnih mjesta u što se uvjerila ekipa Bljeska koja je svjedočila nadljudskim naporima mještana i vatrogasaca iz Ljubuškog, Mostara, Čitluka da se spase kuće i ljudski životi. Vatra se pojavila kod deponije u Čitluk Selu odakle je nošena vjetrom krenula prema Čitluku. Na putu vatrenoj stihiji našlo se desetak gospodarskih objekata, veleprodaja, privatnih kuća, skladište pirotehnike Mirnovec, benzinske crpke i selo Gradinići gdje je vatra zaustavljena. Vatra je opožarila i sve uokolo skladišta pirotehnike, ali na svu sreću do najgorega nije došlo. I ostali su gospodarski objekti spašeni zahvaljujući pravovremenih intervencijama vatrogasaca i stanovništva
14. kolovoza 2007.
Hrvati se vraćaju samo za blagdane
SARAJEVO - Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u sarajevskom naselju Stup jedno je od glavnih i najvećih marijanskih svetišta u BiH i blagdan Velike Gospe tradicionalno je slavlje i prigoda da se na tisuće, ne samo katolika, okupi 15. kolovoza na misi koju, kad god to može, predvodi kardinal Vinko Puljić. Tako će biti i ove srijede, Stup se užurbano priprema dočekati nekadašnje župljane koje je rat i potraga za poslom rasuo diljem svijeta.
Župnik Ivo Paradžik očekuje dolazak desetak tisuća Stupljana i vjernika iz susjednih župa. Nažalost, oni će se tu kratko zadržati, dan ili koji više, podsjetiti se na lijepe trenutke provedene u svojim kućama, čuti neku novu priču i vratiti se svojoj zbilji negdje daleko od Sarajeva gdje su sagradili novi dom i gdje zarađuju kruh.
Na Stupu nema perspektive
Niti danas na Stupu nema baš pozitivnih vibracija. Od nekadašnjeg "malog Rima" ostalo je vrlo malo, iako će župnik Ivo Paradžik reći da je strmoglavi trend prodaje kuća i zemlje zaustavljen, ali "krvna slika" se ne obnavlja jer mladi perspektivu na Stupu ne vide.
"Još uvijek se prodaje zemlja, međutim to više nije trend. Imamo čak i slučajeva da netko od Hrvata, koji zbog posla živi u Sarajevu, traže zemljište za gradnju kuće. To pokazuje da je posao za sarajevske Hrvate pa i za druge, glavni problem. Ne znam čija je to strategija i politika, no, pokazuje se da je za održivi povratak i ostanak potreban posao pa onda krov nad glavom.
Dolaze mi mladi ljudi ili njihovi roditelji i u očaju govore: 'Župniče, ima li posla nije bitno koliko košta", kazao je župnik Ivo.Trenutačno, prema popisu župnog ureda, na području župe Uznesenja Blažene Djevice Marije živi oko 3.100 hrvatskih obitelji i uglavnom su to starije osobe koje žive od mirovine. No, ima i svijetlih primjera pokretanja obiteljskog biznisa i obrađivanja plodne zemlje. "Na Stupu živi oko 150 djece uzrasta od jedne do devet godina te od 200 do 300 srednjoškolaca i studenata. Problem je i dječji vrtić koji je u izgradnji, a za njegov završetak
potrebno je skupiti još oko 500.000 maraka. Očekujemo da ćemo ga završiti u idućoj godini i u njemu će biti smješteno stotinjak djece te pučka kuhinja", naglasio je župnik Paradžik koji je istodobno i dekan sarajevskog dekanata.
Više umrlih nego rođenih
I upravo se na Stupu, kako župnik voli reći, najvitalnijoj župi, godišnje krsti oko trideset beba, što je više nego u svim župama sarajevskog dekanata. Ali, nažalost, umire više osoba nego što se rađa, pa je tako u ovoj godini umrlo dvadeset osoba više nego se rodilo. Prošle godine Republika Hrvatska je u okviru financijske pomoći Hrvatima u BiH župi Uznesenja Blažene Djevice Marije donirala 100.000 maraka, ove godine takve injekcije neće biti jer nitko sa Stupa nije niti kandidirao neki od projekata koje podupire Hrvatska. U takve spada i studentski dom kojeg na Stupu gradi don Ante Jelić i čiji su temelji iskopani. Za dalje morat će se pronaći novac.
Životna stvarnost sarajevskih Hrvata je surova i borba za preživljavanje ne trpi baš puno emocija. Od zraka se ne živi, to je dobro poznato, međutim kada bi se politička i ekonomska strategija preokrenula u cilju istinskog i održivog povratka nitko ne dvoji da bi se "krvna slika", ne samo ovoga područja, prvo stabilizirala, a u budućnosti i popravila.
Nakon 16 godina svi na okupu
Među Stupljanima koji nikada nisu napuštali kuću je, osim tijekom ratnih razaranja, Vidak Ilić iz naselja Otes. Njegova djeca su daleko od Stupa i Sarajeva. "Jedan sin mi je u Zagrebu, drugi u Londonu, a treći u Australiji. Nakon punih 16 godina po prvi put smo se u obiteljskoj kući okupili u siječnju ove godine. Nažalost, ovdje nema posla i mladi ljudi odlaze. Vrlo je malo zaposlenih Hrvata, a i mnogi koji su radili ostali su bez radnih mjesta. Na stotine i stotine dunuma zemlje je prodano i ljudi su otišli uglavnom u Hercegovinu odakle su prije rata većinom i došli tražeći posao. Znam da je u Sarajevu za svakog veliki problem zaposlenje i to je manje više isto za sve narode, međutim, uočljivo je da ni hrvatske tvrtke koje ovdje otvaraju predstavništva i pogone ne vode baš puno brige o zaposlenja Hrvata", kazao je Ilić. Kakva je to strategija i politika, ne znam. Svaka pomoć je dobrodošla, ali za naš opstanak u Sarajevu je ipak najvažniji posao i to bi za nas bila prava pomoć", kazao je Vidak Ilić. Uvijek je lijepo vratiti se rodnoj grudi, makar to bilo i nakratko. Dnevni list
14. kolovoza 2007.
Tisuće vjernika hodočaste Gospi
MOSTAR - Kolone hodočasnika iz cijele zemlje i svijeta uputit će se u marijanska svetišta u zemlji, kako bi na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije u svojoj nebeskoj zaštitnici potražili utočište, mir i utjehu.
Velika Gospa posebno se časti u Hercegovini, koja vrvi marijanskim svetištima, a iz najstarijeg Marijina svetišta u Širokom Brijegu pobožnost se, zahvaljujući franjevcima, proširila diljem Hercegovine. Tako se Velika Gospa danas proslavlja u Posušju, župi Seonica u duvanjskom kraju, Čitluku, Trebižatu, Rami itd., a nezaobilazno svetište u novije vrijeme je i Međugorje.
Zaštitnica Hercegovačke franjevačke provincije
Upravo zbog jake vjere širokobrijeških franjevaca i prema Gospi, koja je stoljećima obraćala narod, prolivena je nevina krv fratara na Širokom Brijegu, čime je, kaže mostarski gvardijan fra Mate Dragičević, to svetište dodatno dobilo na snazi, pa ga danas pohode tisuće vjernika iz zemlje i inozemstva. Samo preksinoćnoj misi u tom svetištu nazočilo je 15 tisuća duša. Velika Gospa zaštitnica je Hercegovačke franjevačke provincije, a taj je blagdan usko vezan uz Franjevački red, budući da su ga baš franjevci prvi počeli obilježavati, čak prije nego što je to učinila službena Crkva.
Fra Mate Dragičević kaže kako nije slučajno da se Velika Gospa, pored brojnih njezinih svetkovina kroz godinu, časti na poseban način. Velika Gospa, kazao je, svetkovina je nade, jer govori o Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo - dušom i tijelom. Marija je prva, budući da je bila potpuno vjerna Bogu, službenica Gospodnja čitav svoj život, uznesena na nebo dušom i tijelom, a obični čovjek vezan za Mariju i sam se nada Kraljevstvu Nebeskom. Slavljenje Velike Gospe u Hercegovini, kaže gvardijan, usko je vezano i uz povijesna događanja na našim prostorima - progon, mučeništva, patnju, kroz koju su se vjernici još više vezali uz Mariju, tražeći u njoj majku, koju nam je Isus ostavio po Ivanu.
Post, molitva, hodočašćenje
U narodu su, kaže gvardijan, ostali običaji da se za Veliku Gospu priprema devetnicom, molitvom, postom, da joj se zavjetuje za zdravlje potomstva i obitelji, tjelesni i duhovni napredak. Slavljenje devetnice prije samog blagdana odvajkada je tradicija na našim prostorima, a dan uoči Velike Gospe ranije je bio i crkveno propisani post, što danas više nije slučaj. Unatoč tome, u narodu je ostao uvriježen post kroz devetnicu ili pak na današnji dan.
Na sam blagdan vjernici hodočaste u marijanska svetišta, uzimajući na sebe odricanje, žeđ, glad i muku hodanja, neugodnosti noćenja, težinu i napor sve kako bi se približili Mariji iz Nazareta te zadobili utjehu za svoju rasplakanu dušu.
Biskup predvodi misu u Nevesinju
Na blagdan Velike Gospe bit će slavljena sveta misa i na temeljima u ratu porušene župne crkve u Nevesinju. Naime, župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju taj dan slavi svoju nebesku zaštitnicu. Svetu misu tom će prigodom u 11 sati, s okupljenim svećenicima, slaviti mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, koji će i blagosloviti temelje nove crkve. Nakon misnog slavlja bit će upriličeno i pučko veselje.
MEĐUGORJE Šest misa na hrvatskom
U Međugorju, u crkvi Sv. Jakova, prema riječima župnika fra Tomislava Pervana, svete mise na hrvatskom jeziku na blagdan Velike Gospe bit će slavljene u 6, 7, 8, 9 i 11 sati, te večernja u 19 sati. Fra Tomislav je napomenuo kako se svaki dan, tri puta, u crkvi sv. Jakova održava prigodna sveta ispovijed, i to ujutro, zatim u 13 sati, te prije i za vrijeme večernje svete mise. Na Veliku Gospu posebno će svečano biti i u Posušju, gdje će se sliti raseljeni puk sa svih strana svijeta. Danas u 18 sati posuškim ulicama proći će vjernička procesija, nakon čega će se služiti i mise uočnica Velikoj Gospi. Svete mise u franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru na Veliku Gospu bit će služene kao i nedjeljom.
ŠIROKI BRIJEG Danas mimohod s kipom
Fra Ivan Boras, župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo na Širokom Brijegu, kaže nam kako će danas, na samu uočnicu Velikoj Gospi s početkom u 17.30 biti organiziran mimohod s kipom širokobriješke Gospe kroz grad, a svečana sveta misa bit će slavljena u 20 sati u župnoj i samostanskoj crkvi. Na sam blagdan Velike Gospe mise će biti slavljene u 5, 6, 7, 8, 9, 10, te u 11 sati, kada će biti slavljena svečana sveta misa, koju će predvoditi fra Miljenko Šteko, vikar Hercegovačke franjevačke provincije.
KOMUŠINA Kardinal predvodi misno slavlje
Gospino svetište Vrhbosanske nadbiskupije Komušina-Kondžilo kod Teslića na svetkovinu Uznesenja BDM također će biti mjesto susreta tisuća hodočasnika. Svečano misno slavlje danas, na uočnicu blagdana, s početkom u 18 sati predvodit će kardinal Vinko Puljić. Na svetkovinu će u župnoj crkvi od 7 sati ujutro biti mogućnost za ispovijed, a u 9 sati krenut će svečana procesija s čudotvornom slikom Gospe Kondžilske ispred župe crkve do brda Kondžilo. Svečano misno slavlje na Kondžilu predvodit će pomoćni biskup vrhbosanski mons. dr. Pero Sudar. Posebno svečano bit će također i u svetištu Gospe Olovske u Olovu te u crkvi otaca trapista Marija Zvijezda kod Banje Luke.
Kristina Spajić, Dnevni list
13. kolovoza 2007.
Defile u nošnjama oduševio turiste
MOSTAR - Više od 450 sudionika iz deset kulturno-umjetničkih društava s područja naše zemlje i Hrvatske okupilo se na tradicionalnoj smotri folklora u Blagaju. Ovogodišnji 24. susreti prijateljstva Blagaj 2007. okupili su više od 1.500 gledatelja, koji su i ove godine oduševljenje manifestacijom pokazali sudjelovanjem u plesanju tradicionalnog kola u samoj završnici. "Među gledateljima je bilo i starijih i mlađih, a završnica programa bila je kolo u koje su se uključili i stari i mladi gledatelji. Narod je jednostavno željan zabave, voli vidjeti i upoznati stare običaje, po kojima su živjeli naši stari", kazao je Nihad Jašarević, predsjednik KPD Blagaj. Program manifestacije započeo je defileom svih sudionika preko Starog mosta, gdje je upriličeno bacanje karanfila u rijeku Neretvu. Kada su sudionici smotre obučeni u narodne nošnje svojih krajeva prelazili preko Starog mosta turisti su se oduševili, čak ih ni kiša nije spriječila da ih fotografiraju i snimaju. Defile u narodnim nošnjama nastavljen je Fejićevom ulicom do trga Musale, odakle su se sudionici organiziranim prijevozom uputili u Blagaj, gdje su obišli prirodne ljepote. Pokrovitelj ovogodišnje smotre bila je potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Spomenka Mičić, koja je ovom prilikom izrazila zadovoljstvo i želju za održavanjem više takvih manifestacija. "Sljedeće godine naše društvo obilježava 60 godina postojanja, tako da ćemo se potruditi organizirati još bogatiju i svečaniju smotru folklora, u kojoj će sudjelovati kulturno-umjetnička društva iz Hrvatske i Crne Gore. Također, planiramo da manifestacija traje dva dana", naglasio je Jašarević.
Na ovogodišnjoj smotri sudjelovali su KUD Rudar iz Lukavca, KUD Sevdah Vučkovići, GFA "Bugojno" iz Bugojna, FA Panonija Tuzla, DKB Preporod Dubrovnik, GFA "Maglaj" iz Maglaja, BZK Preporod Prozor, KUD Mladost Srebrenik, KUD "Karaula" iz Karaule te sami organizator.
Marija Medić, Dnevni list
10. kolovoza 2007.
FENOMENI UZ PETO IZDANJE WEST HERZEGOWINA FESTA
Kultni događaj ljeta
Fenomen West herzegowina festa, putujućeg festivala amaterskog stvaralaštva, jedinstven je na prostorima BiH, ali i u susjednoj Hrvatskoj. Rijetkost je naići na festival koji svake godine mijenja mjesto održavanja, te konstantno podiže ljestvicu kvalitete, kako organizacije, tako i sadržaja.
A sve je počelo tako nevino. Na bazenu u Širokom Brijegu nekolicina mladih, među njima Gordan Gogo Bogdan i Nikola Galić, 2001. godine organizirali su festival stvaralaštva mladih. Raspisali su natječaj za kratku pjesmu, bendove, privukli publiku iz susjednih mjesta i ušli u legendu. Već iduće godine festival je bio događaj ljeta za mlade, talentirane i željne zabave. Mjesto održavanja ponovno je Široki Brijeg, a na natječaj su se prijavljivali i filmovi. Neformalna zabava prvog izdanja već iduće ljeto postala je "event" s glavom i repom.
Uhodanu organizaciju i poznato okružje Galić i Bogdan godinu kasnije odlučuju zamijeniti za adrenalin i neizvjesnost ceste. Sele kompletnu karavanu u Ljubuški, na Centar malih sportova. Festival je trebao trajati tri dana, ali je kiša pokvarila jednu večer, te se sve sabilo u dva dana.
Četvrto izdanje WHF-a gnijezdo je svilo u Posušju. Ta tri dana, usprkos kiši koja se sručila na glave posjetitelja prve večeri, a koji su ipak ostali do kraja, prometnula su se u istinski hercegovački Woodstock, kako smo tada pisali. Filmovi, nastupi bendova, druženje, kampiranje, tri prekrasna dana mladosti u Posušju WHF su definitivno potvrdila kao festival kojeg se mora uzeti za ozbiljno. Ma koliko neki o tomu šutjeli.
Ovogodišnje festivalsko izdanje u Grudama, koje je sinoć počelo, sudeći po prijašnjim iskustvima, trebalo bi ljestvicu kvalitete podignuti barem milimetar više. Međutim, ako bude kao i lani, bit će opet fenomenalno. A. KARAMATIĆ
Program za petak
20.28 Otvaranje druge večeri festivala
20.35 Glazbeni program izvan konkurencije: WHF ORCHESTRA (Ljubuški/Mostar/Široki Brijeg)
21.05 Filmovi izvan konkurencije: UNPLUGGED (Široki Brijeg)
- autor Stjepan Mihaljević
21.08 Filmovi u konkurenciji: BILO JEDNOM U BiH (Posušje) - Želimir Bakula, IZ HERCEGOVINE NA MARS (Široki Brijeg) - K. Dominković i A. Ćužić, MOJ DEDO PJESNIK (Ljubuški) - Lucija Boras, MP3 (Široki Brijeg) - Ivan Mandić Icce, MAMA, HVALA TI ZA RUČAK (Široki Brijeg) - Tomislav Ćavar, MACHO TRIP(ICE) (Široki Brijeg) - Vlado Kraljević, GLAVOM U ZID (Široki Brijeg) - Ivan Pavičić, ZADOVOLJŠTINA (Grude) - Mario Marić i Ivan Jasak, ZAPIS IZ MOJE SOBE (Kotor/Crna Gora) - Nikoleta Petrović, FOLLOWING WRONG GOD (Mostar) - Ivo Bandić, ŠTO JE ANCHO SNIMIO (Široki Brijeg)
- Andrija Zeljko.
22.16 Glazbeni program u konkurenciji: GREED (Osijek/Hrvatska), QUARTET MODERATO CANTABILE (Ljubuški), ORION (Široki Brijeg), ZVUČNI ZID (Čapljina), BLITZ & SAFAD & BIG SMOKE (Travnik), MAYDAY (Široki Brijeg), KUD NARODNE MOŠNJE (Ljubuški), BLIS (Široki Brijeg)
Slobodna Dalmacija
8.kolovoza 2007.
Požari na jugu Hercegovine ne jenjavaju
MOSTAR - Tijekom jučerašnjeg dana na području Ivanice opet je buknuo požar. Stanje je bilo teško jer vatra gori na granici s Hrvatskom. "Vatra za sada ne prijeti proširivanjem na teritorij Hrvatske jer je naši vatrogasci drže pod kontrolom", rekao je dežurni operativac Federalne uprave civilne zaštite. U tom požaru stradali su uglavnom šuma i nisko raslinje, a veliki tim za procjenu šteta je još uvijek na terenu. Iz Federalne uprave civilne zaštite izrazili su nadu da požar neće prijeći na stranu susjedne države zbog svih događanja ovih dana oko dubrovačkih požara.
Trebinje opet u plamenu
Trebinjski vatrogasci jučer su gasili tri velika požara na području te općine. Najteže je bilo na području Dživarskog poljica, gdje je zabilježen požar najvećih razmjera koji je prijetio i kućama, a teško stanje bilo je u selu Biograd gdje je vatra stigla na nekoliko metara od prvih kuća, ali ipak je uspješno lokalizirana. Veliki požar u Viduši, na granici općina Trebinje i Ljubinje, koji je zahvatio oko stotinu hektara visoke šume i već nekoliko dana bukti, stavljen je pod kontrolu. U gašenju požara u općini Trebinje, osim mještana, vatrogascima su pomogli i pripadnici Civilne zaštite, Šumskoga gazdinstva, kao i zaposleni u komunalnom poduzeću i trebinjskom Vodovodu. Na području Mostara jučer su izbila tri požara, i to na Kantarevcu, u Vrapčićima i na Gubavici. Vatra na Gubavici i u Vrapčićima bila je nešto većeg intenziteta, ali nije ugrozila lokalno stanovništvo.
Vatra u Dubrovniku pod kontrolom
Bitka s vatrenom stihijom i dalje se nastavlja. Požar na području Dubrovnika ni četvrti dan nakon izbijanja još uvijek nije potpuno ugašen. Najveći problem predstavlja činjenica da su sva tri kanadera na servisu pa ne mogu gasiti vatru. Trenutačno je stanje na požarištu pod kontrolom, gori samo nekoliko manjih požara. Jučer je najteže bilo na području prema Gružu i Sustjepanu gdje se s vatrom "borilo" 80 vatrogasaca. Stanje u Dubrovačkoj županiji i dalje je teško, neka naselja i tijekom jučerašnjeg dana nisu imala električnu energiju.
Dragan Bradvica, Dnevni-list.ba
7. kolovoza 2007.
Al-Quaida na poziv vlasti sudjelovala u ratu i obučavana u BiH
U knjizi Schindler otkriva dio zagonetke o transformaciji al-Quaide od izolirane borbene skupine u globalnu smrtonosnu prijetnju i do sada neproučenu ulogu radikalnog islama u konfliktu u BiH.
WASHINGTON - John Schindler s američkog mornaričkog koledža, autor knjige o terorizmu, izjavio je da je al-Quaida sudjelovala u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine i da je tu zapravo oblikovana kao moderna teroristička organizacija.
U intervjuu za mrežu CNN Schindler tvrdi kako je članove al-Quaideu BiH pozvala tadašnja vlast, te da su u BiH imali kampove za obuku.
Autor knjige "Nesveti teror: Bosna, al-Quaida i rađanje svjetskog džihada" (Unholy Terror: Bosnia, Al-Qa'ida, and the Rise of Global Jihad) tvrdi kako su teroristi koji su izvršili napad na SAD u rujnu 2001. i obučavani u BiH.
"U knjizi Schindler otkriva dio zagonetke o transformaciji al-Quaide od izolirane borbene skupine u globalnu smrtonosnu prijetnju i do sada neproučenu ulogu radikalnog islama u konfliktu u BiH i zabrinjavajući doprinos američke politike rastu al-Quaide ", navodi se u uredničkom osvrtu na knjigu naslovljenu "Bosna - bojno polje al-Quaide koju je podržavala Clintonova administracija", prenose Nezavisne.
"Rat u BiH od 1992. do 1995. uvelike je pogrešno interpretiran na Zapadu...do sada. U "Nesvetom teroru" John Schindler, profesor strategije na Mornaričkom ratnom koledžu i bivši analitičar Nacionalne sigurnosne agencije i službenik kontraobavještajne službe, daje revidiranu procjenu rata u BiH, osvjetljavajući njegovu ključnu ulogu u razvoju radikalnog islamskog terorizma", navodi se u osvrtu.
Dodaje se kako je "dugo skrivana istina da je BiH odigrala istu ulogu za al-Quaidu devedesetih koju je Afganistan odigrao osamdesetih, osiguravajući bojno polje na kojem su se mudžahedini mogli obučavati za objavu svetog rata".
Schindler objašnjava kako je Osama bin Laden eksploatirao rat u BiH za svoje vlastite ciljeve, kao i zabrinjavajući nivo podrške američke vlade mudžahedinima u BiH - isto kao što je bilo učinjeno i s afganistanskim mudžahedinima.
"Ponavljanje grešaka iz Afganistana doprinijelo je kontraudaru epskih proporcija: Kalid šeik Muhamad, koji je planirao napade na SAD, i dvojica pilota otmičara veterani su bosanskog džihada", kaže se u osvrtu.
Navodi se da knjiga "Nesveti rat" daje zastrašujući odgovor da je rat u BiH bio jezgro rasta bin Ladenovog globalnog džihada.
"To je zastrašujuće, ne toliko zbog tragedija rata, koliko zbog onih tragedija koje su se desile pod nosom američke vlade - u to vrijeme uz američko suučesništvo", kaže se u osvrtu.
U knjizi se govori i kako je Clintonova administracija, u suradnji s Iranom, tajno snabdijevala bosanske mudžahedine, uključujući al-Quaidu, milijunima dolara u oružju i opremi.
Pincom.info
6. kolovoza 2007.
Zbogom srpanjskim vrućinama!
SARAJEVO - Nakon tropskih vrućina koje su vladale u srpnju, u cijeloj zemlji je došlo do naglog zahlađenja. Jutarnje temperature su pale do 11 stupnjeva u Sarajevu te u Hercegovini do 20 stupnjeva.
Rana jesen u Sarajevu
Na Bjelašnici je jučer u 8 sati izmjerena temperatura zraka od samo 2 stupnja. Jesenske temperature su natjerale Sarajlije da ponovno oblače džempere i jakne. Nagli pad temperature prouzrokovao je i povećan broj pacijenata u Hitnoj pomoći, gdje se svakodnevno javljaju kronični bolesnici koji imaju problema s krvnim tlakom te trbušnim tegobama. Prema riječima dežurnog meteorologa Federalnog meteorološkog zavoda Anera Čerkića, ovakav pad temperatura nakon tropskih vrućina u srpnju je normalan.
"Prethodni mjesec je bio iznimno vruć te je stoga i nastupio ovakav pad temperatura. U pravilu je srpanj topliji od kolovoza. Temperature su u Bosni pale i za 20 stupnjeva, a u Hercegovini za deset stupnjeva", istaknuo je Čerkić.
Nema vrućina u Hercegovini
Jučer je u Hercegovini bilo sunčano, a u Bosni pretežno oblačno sa slabom kišom. U Sarajevu je temperatura zraka u 14 sati bila 13 stupnjeva, u Mostaru 22, dok je u Neumu bila 27 stupnjeva. Temperatura mora u Neumu bila je 23 stupnja. Prema prognozi meteorologa, danas se očekuje sunčano vrijeme uz malu oblačnost. Jutarnje temperature u Bosni će biti 10, u Hercegovini do 20, a najviša dnevna od 24 do 32 stupnja. U Sarajevu će u popodnevnim satima padati kiša. Prema riječima Anera Čerkića, statističke analize predviđaju da će kolovoz u pogledu temperatura biti nešto viši iznad višegodišnjeg prosjeka - 18,9 stupnjeva, s tim da se ne očekuju vrućine poput srpanjskih.
Ukupna količina padalina bit će ispod višegodišnjeg prosjeka - 70 l/m2 . Srednja temperatura za kolovoz iznosit će za Mostar 24,8 stupnjeva.
Dina Zahirović, Dnevni list
6. kolovoza 2007.
Turisti nakon Hrvatske u posjetu Hercegovini
MOSTAR - Hrvatske turističke agencije ovih dana su pretrpane rezervacijama turista koji žele posjetiti Mostar i Međugorje. To su za naš list potvrdili i djelatnici turističkih agencija Atlas, Generaltourist, Kalipso, Kantun te Dubrovnik-service iz Dubrovnika i agencija Nik iz Šibenika, koji u svojoj ponudi nude jednodnevan izlet za ova mjesta, a cijena aranžmana se kreće i do 400 kuna za jednu osobu. Djelatnik Atlasove agencije nam je rekao da je ogromna zainteresiranost turista za ova mjesta te da agencija dnevno pošalje tri, a ponekad i četiri autobusa za ova mjesta. "Vlada velika zainteresiranost, pogotovo za Međugorje, zovu nas i osobe iz drugih zemalja, a najviše iz Hrvatske. Tri puta tjedno naši autobusi voze za Mostar i Međugorje, a svaki put su popunjeni do posljednjeg mjesta", potvrdio nam je djelatnik Atlasa.
Brojne rezervacije
Atlasova ponuda za Mostar i Međugorje sastoji se od jednodnevnog izleta, čija je cijena 380 kuna za Mostar i 340 kuna za Međugorje za jednu osobu. "U tu cijenu uključen je prijevoz autobusom, pratnja lokalnog vodiča i ručak. A program posjeta se sastoji od obilaska Starog grada i kulturno-povijesnih spomenika te zanimljivih dijelova grada u Mostaru. Što se tiče Međugorja, ponuda se sastoji - odlazak na brdo Križevac, posjet mjestu ukazanja Gospe pored Svetog križa, a oni koji ne žele na Križevac mogu ostati na misi u crkvi te nakon vraćanja turista s Križevca, zajedno obići Međugorje", kazao je djelatnik ove agencije.
Djelatnica turističke agencije Kalipso također nam je potvrdila da i u ovu agenciji stižu brojne rezervacije za Mostar i Međugorje. Cijena jednodnevnog izleta iznosi 400 kuna, u koju je uključen ručak i prijevoz. Svaki tjedan barem jedanput posjetimo ta mjesta, iako se ponekad dogodi da nekoliko puta tjedno s više autobusa dođemo u ta mjesta", istaknula je djelatnica agencije Kalipso.
Prevelike cijene
Prema nekim informacijama, za mnoge turiste, koji bi željeli posjetiti Mostar i Međugorje, cijena jednodnevnog izleta predstavlja problem, jer je za njihov džep prevelika. Cijene se kreću od 315 do 400 kuna, što u konvertibilnim markama iznosi oko 100 maraka. Međutim, djelatnici spomenutih agencija su nam rekli da te cijene nisu velike, s obzirom da se radi o Mostaru, čiji je Stari most uvršten u UNESCO-ovu listu kulturne baštine i predstavlja veličanstveno djelo arhitekture, i Međugorju, mjestu gdje se ukazala Gospa, jednom od najvećih hodočasničkih mjesta u svijetu. "Cijene nisu velike jer za nekoliko stotina kuna na jednome mjestu turisti vide i ljepotu graditeljstva i dožive unutarnji mir, jer svi koji su posjetili Međugorje su nam poslije rekli da su osjetili Gospinu nazočnost i da cijena toga ne može biti velika", naglasila nam je djelatnica agencije Dubrovnik-service.
Merzina Hodžić, Dnevni list
2. kolovoza 2007.
PODMETNUTI POŽARI -
Zapale šumu pa grade zgrade i vinograde
MOSTAR - Zastupnici u Hrvatskom saboru su nedavno povukli pitanje o podmetanju požara radi koristoljublja. Naime, postoji mogućnost da netko namjerno podmeće požare kako bi naknadno te izgorjele šumske površine iskoristio kao građevinsko zemljište koje će kupiti po dosta nižoj cijeni. S obzirom da naša zemlja ima slične zakonske okvire kao i Hrvatska, pitanje je izbijaju li i kod nas požari iz ovakvih i sličnih razloga.
"O tom pitanju ne mogu mnogo reći, ali ovoliki broj požara nije odavno zabilježen pa postoji mogućnost da je velik broj požara namjerno podmetnut, no u razloge ne bih ulazio", rekao nam je dežurni operativac Federalne uprave civilne zaštite.
Prenamjena šumskih površina
Često se u javnosti za sve optužuje građevinska mafija. Postupak je jednostavan: privatnici koji posjeduju šumu teško je mogu pretvoriti u građevinsko zemljište zbog mnogobrojnih dozvola koje moraju pribaviti. Te dozvole država će izdati jedino u slučaju kada je od državnog interesa prenamjena te šumske površine. Međutim, situacija se uvelike mijenja u slučaju požara. Kada šuma postane zgarište, dovoljna je promjena lokalnog prostornog plana, odnosno odluka lokalnih vlasti na koju je lako utjecati.
Prema pretpostavkama brojnih stručnjaka, mnogi požari u Hercegovini se podmeću kako bi se na tim površinama mogli graditi novi vinogradi. Civilna zaštita i vatrogasci, pa čak ni policija, nam nisu mogli potvrditi da u BiH postoje takvi slučajevi, ali također nitko ne isključuje tu mogućnost.
Podmetanje požara
Susjedna nam Hrvatska radi na donošenju zakona po kojem se šumska zgarišta neće moći prenamijeniti pet godina nakon požara, a kako će se BiH boriti s tim problemom, ostaje nam vidjeti. Vatrogasci također sumnjaju u podmetanje požara.
"Smatramo da je 90 posto požara podmetnuto, ali ne možemo tvrditi jesu li namjerno ili slučajno podmetnuti", rekli su iz Vatrogasne službe Mostar. Prije samo nekoliko dana je i načelnik Uprave policije MUP-a RS-a Nijaz Smajlović potvrdio kako policija sumnja da su gotovo svi veći požari u istočnoj Hercegovini podmetnuti. Činjenica je da su mnogi požari planuli zbog ljudskog nemara, odnosno paljenjem vatre na otvorenom koja bi se pod velikim vrućinama brzo proširila. Međutim, dosta požara ipak podmeću i piromani. No, dok se u susjednim zemljama radi na uhićenju i kažnjavanju takvih osoba, u BiH nije zabilježen nijedan slučaj uhićenja piromana.
Izgorjelo oko 6000 hektara šume
Prema podatcima Federalne uprave civilne zaštite, u posljednjih petnaestak dana vatra je "progutala" 5930 hektara šume i niskog raslinja. "U tom razdoblju na području BiH zabilježeno je 499 požara, od kojih je 488 bilo na otvorenom području, a 11 požara na raznim objektima", potvrdili su iz Federalne uprave civilne zaštite. Požari su zahvatili čak 43 općine, a stanje prirodne nepogode od požara bilo je proglašeno u općinama Čapljina, Čitluk, Neum i Stolac. Tijekom jučerašnjeg dana nije zabilježen niti jedan veći požar. Procjene šteta su u tijeku i kompletni podatci se očekuju za nekoliko dana.
Dragan Bradvica, (www.dnevni-list.ba)
1. kolovoza 2007.
Liječnici iz BiH u Libiju za 2.000 dolara
Kolektivna medijska histerija koja je proteklih dana potresala Europu zbog slučaja bugarskih medicinskih sestara nije nimalo zasmetala brojnim liječnicima i ostalom medicinskom osoblju iz BiH da posao potraže širom Libijske Džamahirije.
SARAJEVO - Kolektivna medijska histerija koja je proteklih dana potresala Europu zbog slučaja bugarskih medicinskih sestara nije nimalo zasmetala brojnim liječnicima i ostalom medicinskom osoblju iz BiH da posao potraže u nekoj stručnim kadrom deficitarnih bolnica širom Libijske Džamahirije.
Opća bolnica Clinic Bir Alosta Milad u libijskom glavnom gradu Tripoliju preko bh agencija za zapošljavanje traži veći broj liječnika iz BiH i bližeg okruženja koji bi, kako stoji u oglasu, radili za plaću od 1.800 do 2.000 dolara u tehnički moderno opremljenoj bolnici, piše Večernji list.
Ugovor o zapošljavanju zasniva se na godinu dana, s mogućnošću njegova produžetka. Svakom liječniku klinika snosi troškove zrakoplovne karte, vize, radne dozvole i troškove stanovanja. Radno je vrijeme, najvjerojatnije zbog velikih vrućina i tamošnjih religijskih običaja, raspoređeno u dvije faze; prva od 9.30 do 13.30, a druga od 15.30 do 19.30 sati.
Prije ostvarenja primamljive financijske zarade poslodavac inzistira na probnom roku u trajanju od šest mjeseci, na što se plaća tzv. avans 20 posto od iznosa spomenute plaće.
Prolazak kroz probni rok od šest mjeseci, doznajemo Večernjak, nije strogo definiran ako liječnik, ili bilo koji drugi medicinski djelatnik, u libijskoj bolnici pokaže svoju stručnost puno ranije. Bolnica je, stoji u oglasu, a sudeći po broju internetskih prijava velik je broj zainteresiranih iz BiH i susjedstva, velika i moderno opremljena, radi 24 sata, ima odličnu reputaciju, a posjećuje je velik broj pacijenata iz Libije.
U sindikatu zdravstvenih djelatnika Federacije BiH priznaju da velik broj liječnika traži posao u inozemstvu i da je Libija u zadnje vrijeme, kako se otvara Europi i svijetu nakon ukinuća sankcija UN-a, postala jedno od odredišta gdje žele pronaći posao.
No koliko njih trenutačno radi ili planira tamo pronaći posao teško je procijeniti. Pogotovo su cijenjena odredišta u naftom bogatim državama, kao što su Emirati, Saudijska Arabija, Katar.
Njih velik broj posao nalazi i u Hrvatskoj, gdje se mahom šalju na specijalizaciju, ali se nakon završetka više ne vraćaju. Ako se usporedi da prosječna plaća liječnika u BiH bez dodataka iznosi svega 800 KM, logično je zašto je Libija postala odredište u kojem se medicinski kadar iz BiH i okruženja želi barem i na godinu dana zadržati. Pincon.info
31. srpnja 2007.
Cijena kvadrata stana i do 5000 maraka
SARAJEVO - Cijene stanova u BiH, a naročito u većim gradovima kao što su Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Zenica i Tuzla su u velikom porastu, potvrđeno nam je u agencijama za promet nekretninama. Prema riječima Asima Vražalice, vlasnika Agencije za promet nekretninama "Sant" iz Sarajeva, cijene četvornog metra stambenog prostora u staroj gradnji u Sarajevu iznose i do 3000, a u novogradnji one dostižu cijenu i od 5000 maraka. Prema njegovu mišljenju, te cijene su za običan narod prevelike.
"Još prošle godine četvorni metar stana iznosio je 800 maraka, a danas je ta cijena dostigla brojku od čak četiri ili pet tisuća maraka, što zaista nije realno, jer ima vlasnika koji precjenjuju svoje vlasništvo", smatra Vražalica.
Dijaspora ima najviše novca
Prema Vražalicinim riječima, moralo je doći do poskupljenja stanova jer su migracije stanovništva ogromne, veliki broj ljudi je doselio u Sarajevo, grad se dosta širi, a ponuda stanova je mala.
"To je glavni uzrok povećanja cijena, jer da je u ponudi tisuću stanova onda bi zasigurno došlo barem do stanke na sadašnjim cijenama", ističe Vražalica i dodaje da ljudi iz dijaspore najviše kupuju stanove u Sarajevu, zbog toga što oni imaju najviše novca. Vražalica nam je potvrdio kako će u Sarajevu u ovoj godini doći do još većih povećanja ovih cijena, čak i do 50 posto jer je u planu izgradnja novih stambenih površina.
"Već na jesen će biti u prodaji 850.000 četvornih metara stanova u Vogošći, a isto takvo naselje se već gradi na Dobrinji", kaže Vražalica.
Potražnja za manjim stanovima
Vito Sesar, vlasnik agencije "Sesar" iz Mostara, rekao nam je kako je i u Mostaru došlo do povećanja cijene stanova i to iz istih razloga kao i u Sarajevu.
"Manja ponuda utjecala je na to da je cijena četvornog metra starije gradnje sa 800 porasla na 1.300 maraka", ističe Sesar i dodaje da se cijena četvornog metra novije gradnje popela i na 2.000 maraka. Prema riječima Senke Gatarić-Vasilić, vlasnice Agencije Euroagent iz Banje Luke, cijena četvornog metra stambenog prostora u staroj gradnji prošle godine kretala se oko 1.200 maraka, dok u ovoj godini ona iznosi i do 1.700 maraka. "Najveća potražnja je za jednosobnim i dvosobnim stanovima i garsonijerama. Što se tiče stanova u novoj gradnji, cijena njihovog četvornog metra prošle godine kretala se do 2.000 a sada i do 2.200 maraka", ističe Gatarić-Vasilić i dodaje da vlasnici građevinskih tvrtki kažu da je do poskupljenja došlo zbog povećanja cijena materijala za izgradnju stanova.
Ista situacija u Zenici i Tuzli
U Zenici i Tuzli također je došlo do povećanja cijena stanova. Prema riječima djelatnice u agenciji Aleph iz Zenice, danas cijena četvornog metra iznosi oko 1200 maraka, dok je još prošle godine ta cijena bila upola manja. "Prošle godine smo imali veću ponudu stanova tako da vlasnici nisu precjenjivali te stanove", istaknula je djelatnica ove agencije. I u agenciji za nekretnine u Tuzli su nam potvrdili da je zbog manje ponude došlo do povećanja cijene četvornog metra i do 1500 maraka.
Merzina Hodžič,(Dnevni-list.ba)
30. srpnja 2007.
Prijeti nam bijela kuga
MOSTAR - U Bosni i Hercegovini natalitet konstantno opada. Od 1996. do 2006. broj rođenih beba opao je s 46 na 32.000 godišnje. U BiH sada ima oko četiri milijuna stanovnika, ali strahuje se da bi do 2050. moglo živjeti 25 posto stanovnika manje nego danas. Ipak, prave podatke znat ćemo tek za četiri godine kada se planira popis stanovništva. Pad prirodnog priraštaja devedesetih godina prošlog stoljeća, kao plod ratnih događanja na našim prostorima bio je očekivan, ali osjetan pad nataliteta posljednjih godina i to u oba entiteta je zabrinjavajući, upozoravaju demografi. Stručnjaci kažu da su razlozi za to mnogostruki, ali da su na prvome mjestu loša ekonomska situacija i politička nestabilnost u zemlji.
Nitko neće rađati
Zbog velike nezaposlenosti sve manji broj mladih se odlučuje stupiti u brak, a pogotovo rađati djecu. Zbog nestabilne političke situacije mladi sve više razmišljaju o odlasku iz BiH, a ne o zasnivanju obitelji. Zato Bosni i Hercegovini sve ozbiljnije prijeti "bijela kuga", odnosno depopulacija (smanjenje) stanovništva. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku te Vijeća za demografsku politiku Republike Srpske bijela kuga već je zahvatila prostor RS-a gdje je u prošloj godini zabilježena negativna stopa prirodnog priraštaja od 1,5 promila, dok je u Federaciji BiH nešto bolja demografska situacija, ali je i ovdje posljednjih godina stopa nataliteta manja od stope mortaliteta.
Stalno opadanje prirodnog priraštaja
Prema procjenama, u Federaciji živi 2.327.446 stanovnika, izbjeglo je 520.747, žena je 1.188.581, muškaraca 1.138.885. Što se tiče starosti po određenim dobnim skupinama, u Federaciji živi 419.677 djece mlađe od 14 godina, 1.579.875 je između 15 i 64 godine, a starijih od 65 godina je 327.914. Rođeno je 21.309, a umrlo je 17.908 osoba. U Federaciji je sklopljeno 12.702 braka. To su sve podatci za prošlu godinu. Na prvi pogled, podatci i ne izgledaju tako loše pogotovu jer je u prošloj godini sklopljeno 847 brakova više nego u 2005. Ali zabrinjavajuće je to da stopa prirodnog priraštaja u BiH posljednjih godina konstanto opada, jer usporedo s opadanjem stope nataliteta i raste stopa mortaliteta. Tako je u prošloj godini u Federaciji rođeno 3.401 dijete više nego što je umrlo ljudi. Tako je od stope koja je 1991. iznosila 8,9 prirodna stopa priraštaja pala na 1,1 u 2005., odnosno 1,3, koliko je iznosila prošle godine. Neke općine, uglavnom u mjestima u kojima je lošija gospodarska situacija i gdje je teže pronaći posao, počele su izdvajati iz proračuna novac kojim pomažu (i stimuliraju) obitelji s troje i više djece s u prosjeku 100 do 200 maraka mjesečno, a osnivaju se i fondovi u koji se prikupljaju ova sredstva kako bi potaknule mlade da stupaju u brak i rađaju više djece.
Predrag Zvijerac, (Dnevni-list.ba)
27. srpnja 2007.
POŽARI OKO NEUMA U GAŠENJU VATRE NI FEDERALNE NI DRŽAVNE POMOĆI
Nad Hercegovinom hrvatski kanaderi
Hrvatski kanaderi su ove prostore nadlijetali 15 puta, čime su požari stavljeni pod kontrolu, kaže neumski načelnik Đuro Obradović
Dok se vatrogasci sjevernih dijelova FBiH uglavnom odmaraju, opožarenim prostorima Neuma i zapadne Hercegovine pomoć pristiže iz Republike Hrvatske, prije svega zbog širenja požara na teritorij susjedne države.
Po riječima načelnika općine Neum Đure Obradovića, kada je u pitanju federalna pomoć, Civilna uprava FBiH je tek odobrila preko ministarstva sigurnosti, da hrvatski kanaderi, koje je odobrila Vlada Republike Hrvatske, mogu nadlijetati opožarene prostore neumske općine. U ovoj općini je i dalje na snazi stanje elementarne nepogode, a za sada pomoć, u gašenju požara, iz naše države, kaže on, pristiže tek iz susjednih hercegovačkih općina.
Gasitelji iz Nove Gradiške, Stona...
-Hrvatski kanaderi su ove prostore nadletjeli petnaestak puta i to je bio ključni trenutak da se požari stave pod kontrolu. Pomoć nam je pristigla i iz Stona, ali i iz sjevernih dijelova Hrvatske, tu je desetak vatrogasaca iz Nove Gradiške -kaže načelnik Obradović.
Vatrogasci iz Nove Gradiške su došli jer, kako kažu, na njihovu prostoru djelovanja ovih dana nisu imali požara.
-U duhu dobrosusjedskih odnosa s BiH došli smo pružiti pomoć neumskom kraju, tu je desetak vatrogasaca i dva vatrogasna vozila. Uspjeli smo lokalizirati požar na velikom prostoru -kaže vatrogasac iz Nove Gradiške Mladen Šaš.
-Nekoliko vatrogasnih vozila je pristiglo iz Čapljine i Mostara, tako da uz lokalno stanovništvo za sada požare držimo pod kontrolom -nagalašava načelnik Općine Neum Đuro Obradović.
Nova vlada Hercegovačko-neretvanske županije još nije formirana, a ona u tehničkome mandatu skoro ne postoji. Po riječima glasnogovornika Vlade u tehničkome mandatu Pere Pavlovića, Vlada tek reagira ako Civilna uprava ima dovoljno razloga za proglašenje elementarne nepogode u cijeloj Županiji
-Budući da stanje nije alarmantno, i dalje je sve u nadležnosti Civilne uprave -kaže Pavlović.
Kako stvari stoje, može se zakljičiti da se federalne i državne vlasti u BiH ponašaju kao da je požar izbio i da pustoši sve ispred sebe u nekoj susjednoj državi. Požari u Neumu i zapadnoj Herecegovini, zbog nezainteresiranosti i neučinkovitosti domaćih vlasti, veća su sramota za federalne vlasti, nego što će to na kraju biti materijalna šteta. Emil KARAMATIĆ, Slobodna Dalmacija
27. srpnja 2007.
Reuters: Bosna prodaje novu zamisao kao turistički raj
Slika mijenja zapadnjačku sliku o ovoj zemlji kao ratom uništenoj, neprijateljski raspoloženoj i brutalnoj u sliku o zemlji mira i ljepote i velikodušnog gostoprimstva.
Novi počeci - Bosna omogućava pogled u prošlost - topla dobrodošlica, rukotvorine, organska hrana stvarajući hit za turiste koji tragaju za različitim vrstama odmora.
Smješteno na južnim obroncima planine Bjelašnice, bosansko selo Umoljani je i novo i drevno, počeo je Reuters priču o bosanskom selu.
Uništeno tijekom rata 1992-95, njegove kamene i drvene kolibe su obnovljene. Njegovo ljubazno stanovništvo, rukotvorine i organska hrana su pogled u prošlost i hit za turiste koji tragaju za različitim vrstama odmora.
Dolazak turista u BiH u prvih četiri mjeseca 2007. je skoro 20% više nego prošle godine u istom razdoblju i studija Svjetske Turističke Organizacije je predvidjela da će Balkan imati treću na svijetu stopu porasta do 2020.
Drevni krajolik Umoljana je jedan od mnogih prirodnih dragulja uvrštenih u novu seriju reklama za promociju Bosne kao turističkog odredišta pod sloganom ''Uživaj život''.
Tv spotovi su puni osjećaja mira i spokoja, skromne zabave. Preplanuli mladi ljudi jašu konje, voze kajak po prelijepoj prirodi, jedu i piju u sjeni drevnih spomenika pod vedrim nebom.
Slika mijenja zapadnjačku sliku o ovoj zemlji kao ratom uništenoj, neprijateljski raspoloženoj i brutalnoj u sliku o zemlji mira i ljepote i velikodušnog gostoprimstva.
''Kampanja Uživaj život već daje rezultate a jedan od najvećih dostignuća je da ljudi više ne povezuju Bosnu s ratom.'' rekao je Haris Bašić, predsjednik Agencije za promociju stranih ulaganja koji stoji iza kampanje.
Divlja ljepota
Kada je otvorio svoju gostionicu u Umoljanima 2005 Emir Fatić nije očekivao da će početi ostvarivati profit za par godina.
Za tri mjeseca novac je počeo pristizati, kako su stotine zaljubljenika u prirodu počeli dolaziti, neki čak iz dalekih zemalja kao što su Australija i Novi Zeland.
''Moja ideja je bila da ne otvaram nešto kao hotel ili restoran nego da se radije držim tradicije i promoviram naše prirodne ljepote'' rekao je 52-godišnji seljak. ''Unatoč početnom skepticizmu ispao je jako dobro''
Centralna banka Bosne i Hercegovine kaže da je turizam donio oko 900 milijuna KM prošle godine kada je po službenim statistikama zemlju posjetilo oko 500 000 turista. Strana gospodarska komora tvrdi da je udio turizma u bruto nacionalnom proizvodu 2006 bio 1.3%
Život u Umoljanima, nekih 1.300 m uz Bjelašnicu je čvrsto povezan s tradicionalnim seljačkim poslovima, poljoprivredom, ratarstvom, ovčarstvom. Nekoliko domaćinstava uzgaja organsku hranu, dok lokalne žene prodaju pletene vunene čarape i džempere, hvaleći se kako je njihov talent u pletenju neusporediv.
Divlja ljepota oko sela je izvanredna. Strme pješačke staze, zimi prohodne samo uz čizme za snijeg, vode do ostataka drevnih naselja i srednjovjekovnih spomenika, zvanih sječci, koji su smješteni na neravnim, visokim planinskim obroncima karakterističnim za Dinarske Alpe.
U dolini potok Studeni vijuga kroz polja završavajući na velikom vodopadu u kanjonu Rakitinice.
Prirodni raj
Svjetski pustolovni turizam predviđen u studiji Australskog Sveučilišta Griffith iznosi oko 500 milijardi dolara godišnje, a kako Bosna glasi kao neotkriveno, nepokvareno odredište mogu će je da dobije značajan dio tog kolača.
Dvije putničke agencije su već na tržištu, a British Airways pokrenuo je letove iz Gatwika za Sarajevo tri puta tjedno.
''Odmah nakon rata, British Airways radije bi letjeli na Mjesec nego u Sarajevo'' rekao je britanski reporter John Bell. ''Vremena su se promijenila.''
Tim Clansy, Amerikanac koji vodi eko-turističku grupu Green Visions, rekao je kako Umoljani mogu poslužiti kao primjer kako bosansko selo može zaraditi za život bez da napusti tradiciju. Clansy, koji je došao u Bosnu kao radnik humanitarne pomoći 1992, dobio je ideju za posao kada je krenuo pješačiti s ostalim humanitarnim radnicima.
''Bosna je prirodni raj'' rekao je Clansy. ''Na jako malom prostoru, 52 000 m2, nalazi se dramatična promjena krajolika koji omogućuje razne aktivnosti u prirodi kao što su pješačenje, planinarenje, vožnja biciklom, rafting ili paraglajding.''
''Skoro polovna zemlje je šuma, kanjon rijeke Tare je najdublji kanjon u Jugoistočnoj Europi, s i mediteranskom i alpskom (planinskom) klimom.i toliko vode, što i jeste bit svega'' rekao je Clancy.
''Ali Bosna nije odredište za masovni turizam, za one koji traže luksuz i hotele s pet zvjezdica. To je pravo mjesto za aktivne turiste, za srednju klasu, za profesionalce željne planinarenja i doživljaja nečeg novog, nečeg interesantnog'', rekao je Clancy.
Pincon.info
26. srpnja 2007.
U F BiH osam energetskih objekata do 2020. godine
Stranke F BiH ne mogu se dogovoriti o gradnji elektroenergetskih objekata
Akcijskim planom prestruktiranja elektroenergetike u Federaciji BiH planirano je do 2020. godine sagraditi osam velikih elektroenergetskih objekata, četiri hidroelktrane i četiri termoelektrane, rekao je ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi F BiH Vahid Hećo. Dodao je kako F BiH ima velike neiskorištene mogućnosti u rezervama ugljena i hidropotencijalima kojima se treba nadomjestiti očekivani nedostatak električne energije u budućnosti. Od planiranih osam velikih elektroenergetskih objekata šest bi trebalo biti u sustavu Elektroprivrede BiH, a dva u sustavu Elektroprivrede HZ Herceg Bosne. Hećo je dodao kako je u BiH iskorišteno samo 38 posto mogućnosti proizvodnje električne enregije od snage vode rijeka. Premijer F BiH Nedžad Branković je ustvrdio kako Vlada F BiH neće donositi nikakvu odluku o gradnji velikih elektroenergetskih objekata bez suglasnosti parlamenta F BiH. Do sada je rasprava o vladinom dokumentu održana u Zastupničkom domu Skupštine F BiH, ali bez konkretnih zaključaka. Do sada su se o gradnji velikih elektroenergetskih objekata izjasnili u Stranci demokratske akcije ustvrdivši kako su suglasni da se grade objekti, ali smatraju spornim ugovor o gradnji hiroelektrana na Neretvi koji su koncesijski dodijeljeni sarajevskoj tvrtki Intrade energija u većinskom vlasništvu slovenskog kapitala. Iz SDA su suglasni i na vladin plan pripajanja rudnika ugljena Elektroprivredi BiH te na gradnju i rekonstruktuiranje termoelektrana Kakanj, Tuzla, Bugojno i Kongora kod Tomislavgrada, te hidroelektrana Livno, Ustikolina, Vranduk i Rmanj. U SDA smatraju kako Vlada F BiH za gradnju velikih elektroenergetskih objekata treba pronaći strateškog partnera. "Federacija BiH i privatni investitori formirali bi zajedničko poduzeće, elektroenergetski objekti i postrojenja bili bi u vlasništvu države, koja bi zadržala i pravo upravljanja i otplatu investicije strateškom partneru do 50 posto po tržišnoj cijeni", smatraju u SDA.
Zatražili su od premijera Nedžada Brankovića preispitivanje ugovora prethodne vlade Ahmeta Hadžipašića od 26. rujna prošle godine o proglašenju javnog interesa, pripremi gradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateškog partnera i dodjeli koncesija. Sporni ugovor predviđa gradnju hidroelektrana u gornjem toku rijeke Neretve, što je izazvalo valiki otpor javnosti, posebno udruženja za zaštitu okoliša i lokalne zajednice u Konjicu. Kako je rekao ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi F BiH, planirana je gradnja osam velikih elektroenergetskih objekata, a njihovi bi vlasnici bile elektroprivrede u Sarajevu i Mostaru te strateški partneri koji bi ulagali novac u njihovu gradnju. "Vrijednost tržišta energije u BiH iznosi oko 2,5 milijardi eura. Imamo oko 38 posto iskorištenih hidropotencijala. Elektroprivreda BiH pokriva tržište od oko 47 posto, Elektroprivreda HZ Herceg Bosne oko 19, a Elektroprivreda Republike Srpske oko 34 posto", rekao je Hećo. U buduće velike elektroenergetske objekte BiH bi uložila prirodne mogućnosti, odnosno ugljen i vodu te infrastrukturu, a strateški partneri tehnologiju, opremu te novac za građenje objekata. Hećo je upozorio kako vijek trajanja postojećih termoelektrana u F BiH istječe 2009. godine. Sklapanjem suradnje sa strateškim partnerom, prema Hećinim riječima, F BiH bi dobila novih 1770 mW električne energije, a ukupna vrijednost investicije iznosila bi oko 2,7 milijardi eura. Gradnjom osam velikih elektroenergstkih izvora F BiH bi imala objekte snage 2573 mW električne energije, rekao je ministar. Gorden Knezović (www.poslovni.hr)
26. srpnja 2007.
Utemeljena Obrtnička komora Federacije BiH
MOSTAR Na inicijativu Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u ponedjeljak je u Mostaru osnovana Obrtnička komora Federacije BiH. Za predsjednicu je izabrana Ivana Dujmović, a za predsjednika Skupštine Izet Ždralović. Ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi F BiH Velimir Kunić ustvrdio je kako će udruživanje obrtnika stvoriti bolje uvjete za primjenu Zakona o obrtu i zajedničko zastupanje interesa obrtnika. Zakon o obrtu u F BiH usvojen je 2002. godine. U F BiH je registrirano 48 tisuća obrtničkih radnji, a posebno značenje pridaje se razvoju tradicionalnih zanata. Gorden Knezović (www.poslovni.hr)
25. srpnja 2007.
Hrvatska izdvojila više od 27 milijuna kuna
MOSTAR- Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o raspodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata u BiH. Ovom odlukom raspodijeljeno je 27,300.000 kuna, i to 15,000.000 kuna za projekte iz programa kulture, zatim 10,800.000 kuna za obrazovanje i 1,500.000 kuna za projekte zdravstva. Odluka koju je potpisala potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor stupila je već na snagu i u roku od sljedećih 15 dana počet će se s isplatom sredstava projektima koji su prošli na natječaju. Najviše sredstava je dodijeljeno uglavnom samostanima, crkvama te župnim uredima, no nisu zakinute ni škole i drugi projekti. Dnevni list će sljedećih dana donijeti popis svih projekata koji su dobili sredstva. U današnjem broju donosimo popis projekata iz područja kulture, dok u sutrašnjem broju donosimo popis projekata Hrvata u BiH iz oblasti zdravstva i obrazovanja. Najviše sredstava dobila je Matica hrvatska Mostar 400.000 kuna, zatim župni ured Marije Majke Crkve, katedrala Mostar 300.000 kuna, MZ Ponijevo, Žepče 300.000 kuna, Općina Čapljina 350.000 kuna, franjevački samostan sv. Petra i Pavla Tuzla 250.000 kuna, franjevački samostan Tomislavgrad 200.000 kuna, franjevački samostan Gorica, Livno 200.000 kuna te Franjevački muzej i Galerija Gorica, Livno 200.000 kuna.
PROGRAMI I PROJEKTI IZ PODRUČJA KULTURE
1. Banjolučka biskupija, Banja Luka 80.000
2. Franjevački samostan Petrićevac, Banja Luka 50.000
3. Župni ured Petrićevac, Banja Luka - izgradnja crkve 100.000
5. Župni ured Petrićevac, Banja Luka - obnova prostora za mlade 40.000
6. Klanjateljice Krvi Kristove, Banja Luka 30.000
7. Župni ured Pohoda BDM, Banja Luka 20.000
8. Župni ured Budžak, Banja Luka 50.000
9. Župni ured Prečistog Srca Marijina, Bijeljina 25.000
10. Sestre Klanjateljice Krvi Kristove, Bihać 25.000
11. KUD župe sv. Ante Padovanskog, Gornja Močila, Bosanski Brod 70.000
12. Župa sv. Ilije Proroka, Bosanski Brod 310.000
13. Župni ured sv. Mihovila Arkanđela, Kolibe, Bosanski Brod 70.000
14. Župni ured Presvetog Srca Isusova, Novo Selo, Bosanski Brod 50.000
15. Župa Uznesenja BDM, Koraće, Bosanski Brod 70.000
16. Udruga žena župe Tišine "Majka hrvatske Tišine", Tišina, Bosanski Šamac 30.000
17. Župa Materinstva BDM, Tišina, Bosanski Šamac 40.000
18. Župni ured sv. Franje Asiškog, Srednja Slatina, Bosanski Šamac 30.000
19. Župni ured sv. Jakova Markijskog, Grebnice, Bosanski Šamac 70.000
20. Franjevački samostan sv. Ante, Dubrave, Brčko - izgradnja crkve 35.000
21. Franjevački samostan sv. Ante, Dubrave, Brčko - gradnja galerije 35.000
22. HKUD "Župa Zovik", Gornji Zovik, Brčko 40.000
23. Župni ured Zovik, Gornji Zovik, Brčko 20.000
24. HKD Napredak, Breza 8.000
25. HKD Napredak, Bugojno 100.000
26. Koordinacija udruga Domovinskog rata, Bugojno 15.000
27. Samostan Školskih sestara franjevki, Bugojno 50.000
28. Župni ured Glavice, Bugojno 30.000
29. Župni ured sv. Ilije Proroka, Kandija, Bugojno 70.000
30. Župni ured sv. Ante Padovanskog, Bugojno 50.000
31. HKD Napredak, Busovača - nabavka narodnih nošnji 40.000
32. HKD Napredak, Busovača - dovršenje Doma kulture 30.000
33. Radio Busovača, Busovača 40.000
34. Župni ured sv. Ante Padovanskog, Busovača 70.000
35. Župni ured Podhum - Žitače, Buturović Polje 35.000
36. HKUD Klis, Buturović Polje 15.000
37. HKUD Seljačka sloga, Trebižat, Čapljina 50.000
38. HKUD "Leopold", Čapljina 40.000
39. HKUD "Luke", Višići, Čapljina 30.000
40. HKUD "Sv. Ante-Dretelj", Čapljina 20.000
41. Mjesna zajednica Gabela, Čapljina 25.000
42. Ustanova "Založba kralja Tomislava", Čapljina 100.000
43. Župa sv. Josipa Radnika, Domanovići, Čapljina 100.000
44. HKUD "Brotnjo", Čitluk 30.000
45. Informativni centar "Mir", Međugorje, Čitluk 25.000
46. Kulturno-informativni centar Čitluk 25.000
47. Matica hrvatska, Čitluk 20.000
48. Župni ured sv. Blaža, Gradnići, Čitluk 70.000
49. Župni ured sv. Stjepana, Čerin, Čitluk 100.000
50. Franjevački samostan Plehan, Derventa 100.000
51. Udruga povratnika u Bosansku Posavinu "Feniks", Derventa 40.000
52. Zajednica povratnika Bosanske Posavine, Derventa 100.000
53. Hrvatski kulturni centar, Domaljevac - nabavka opreme 35.000
54. Hrvatski kulturni centar, Domaljevac - nabavka opreme za knjižnicu 35.000
55. Župni ured sv. Josipa, Drvar 100.000
56. Franjevački samostan Fojnica, Fojnica 100.000
57. Kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec", Bakovići, Fojnica 50.000
58. HKD Napredak, Glamoč 20.000
59. Udruga "Sv. Ilija Prorok", Glamoč 40.000
60. Župni ured Uznesenja BDM, Gornji Vakuf-Uskoplje 40.000
61. Samostan sestara franjevki, Gornja Tramošnica, Gradačac 30.000
62. Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Gračanica 30.000
63. Kulturno-umjetničko društvo Sloga, Gorica, Sovići, Grude 40.000
64. Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika, Gorica, Sovići 60.000
65. Matica hrvatska Grude 35.000
66. Narodna knjižnica Grude 25.000
67. Kulturno-umjetničko društvo "Sv. Ivan Krstitelj", Ružići, Grude 30.000
68. Župni ured Ružići, Grude 40.000
69. Izvorna folklorna grupa Sloga, Guča Gora 40.000
70. Župni ured, Šimići, Ivanjska 25.000
71. Župa Uznesenja BDM, Ivanjska 40.000
72. Župni ured sv. Marka Evanđeliste, Ilijaš 25.000
73. Župa Bezgrešnog Začeća BDM, Jablanica 40.000
74. Župa sv. Ilije Proroka, Doljani, Jablanica 40.000
75. Franjevački samostan sv. Luke, Jajce 70.000
76. HKD Napredak, Jajce - uređenje knjižnice 20.000
77. HKD Napredak, Jajce - oprema folklorne sekcije 20.000
78. Župa sv. Ive Krstitelja, Podmilačje, Jajce 100.000
79. Župa Dobretići, Dobretići, Jajce 70.000
80. Općina Dobretići, Jajce 20.000
81. Gradska biblioteka Kakanj 15.000
82. HKD Napredak, Kakanj 20.000
83. Narodno sveučilište, Kiseljak 40.000
84. HKD Napredak, Kiseljak 25.000
85. Hrvatska radiotelevizija, Kiseljak 100.000
86. Župni ured Imena Marijina, Gromiljak, Kiseljak 50.000
87. Kulturno-športsko društvo "Zavičaj", Konjic 25.000
88. Franjevački samostan, Konjic 50.000
89. Župni ured sv. Ivana Krstitelja, Konjic 40.000
90. Udruženje građana Naša nada, Kotor Varoš 20.000
91. Udruga građana "Sv. Rok", Zabrđe, Kotor Varoš 20.000
92. Župni ured Rođenja BDM, Kotor Varoš 30.000
93. Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska - zaštita građe 80.000
94. Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska - uređenje dvorane 50.000
95. HKUD "Zlosela-Kupres", Suho Polje, Kupres 30.000
96. Hvidra, Kupres 35.000
97. Javno poduzeće Radio Kupres, Kupres 90.000
98. Župni ured Suho Polje, Kupres 100.000
99. Franjevački samostan Kreševo 70.000
100. Župni ured Deževice, Kreševo 25.000
101. Franjevački samostan Gorica, Livno 200.000
102. Franjevački muzej i Galerija "Gorica", Livno 200.000
103. HKUD "Dinara", Livno 30.000
104. KUD "Kamešnica", Podhum, Livno 50.000
105. Matica hrvatska, Livno 20.000
106. Župa Rođenja BDM, Ljubunčić, Priluka, Livno 25.000
107. Župa Bezgrešnog Začeća BDM, Vidoši, Livno 35.000
108. HKD Napredak, Lukavac 30.000
109. Župa Presvetog Srca Isusova, Šurkovac, Ljubija 25.000
110. Franjevački samostan sv. Ante, Humac, Ljubuški 100.000
111. Hrvatska zvirička zajednica, Zvirići, Studenci, Ljubuški 50.000
112. HKUD "Studenčica", Studenci, Ljubuški 25.000
113. HKD "Sv. Ante", Humac, Ljubuški 25.000
114. KUD "Herceg Stjepan", Ljubuški 25.000
115. KUD "Sveti Marko", Klobuk, Ljubuški 25.000
116. Udruga građana "Mostarska vrata", Ljubuški 30.000
117. Udruga "Stara Teskera", Teskera, Ljubuški 70.000
118. Župa i svetište Presvetog Srca Isusova, Studenci, Ljubuški 40.000
119. Župa sv. Josipa Radnika, Grljevići, Vitina, Ljubuški 35.000
120. Župni ured Klobuk, Klobuk, Ljubuški 35.000
121. Župni ured sv. Paškala, Vitina, Ljubuški 100.000
122. Župni ured Pohođenja BDM, Veljaci, Vitina, Ljubuški 50.000
123. HKUD "Gromovnik", Novi Šeher, Maglaj 30.000
124. HKD Napredak, Modriča 30.000
125. Župa Marije Majke Crkve, Garevac, Modriča 50.000
126. Župni ured Modriča 50.000
127. Župni ured Gospe Žalosne, Čardak, Garevac, Modriča 30.000
128. Biskupski ordinarijat, Mostar 80.000
129. Bratovština sv. Nikole Tavelića, Buna, Mostar 30.000
130. Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Mostar 25.000
131. Fram Ziral, Mostar 30.000
132. HKD "Goranci", Mostar 20.000
133. Hrvatska matica iseljenika u Federaciji, Mostar 25.000
134. Hercegovačka radiotelevizija, Mostar 100.000
135. Hrvatska kulturna zaklada, Mostar - izdavanje knjiga 15.000
136. Hrvatska kulturna zaklada, Mostar - izdavanje knjige 20.000
137. Hrvatska kulturna zaklada, Mostar - izdavanje knjige 30.000
138. Hrvatska glazba, Mostar 30.000
139. Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH, Mostar 30.000
140. HKUD "Sv. Ante Cim", Mostar 30.000
141. HKD "Rodoč", Rodoč, Mostar 25.000
142. HKD "Mladost", Polog, Mostar 20.000
143. Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM, Mostar 180.000
144. Kazališno-filmska udruga "Oktavijan", Mostar 50.000
145. Lutkarsko kazalište, Mostar 200.000
146. Matica hrvatska, Mostar 400.000
147. Media direkt, Mostar 30.000
148. Molitveno-kulturna zajednica "Sveta Barbara-Rudnik", Mostar 15.000
149. Narodna knjižnica, Mostar 30.000
150. Narodna knjižnica, Mostar 30.000
151. Radio Herceg Bosne, Mostar 100.000
152. Simfonijski orkestar Mostar 70.000
153. Udruga hrvatskih novinara BiH, Mostar 30.000
154. Udruga građana Dijalog, Mostar 50.000
155. Udruga obitelji poginulih i nestalih branitelja u Domovinskom ratu, Mostar 80.000
156. Zajednica županijskih udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, Mostar 30.000
157. Župa Presvetog Srca Isusova, Potoci, Mostar 30.000
158. Župna crkva Proroka Ilije, Kruševo, Mostar 80.000
159. Župni ured Marije Majke Crkve - katedrala, Mostar 300.000
160. Župni ured Ploče Tepčići, Kruševo, Mostar 30.000
161. HKUD "Kruševo", Kruševo, Mostar 25.000
162. HKUD "Gradac", Gradac, Neum 30.000
163. Općina Neum 70.000
164. Zaklada - fondacija "Ruđer Bošković - Donja Hercegovina", Neum 30.000
165. Župa Gospe od Zdravlja, Neum 50.000
166 Društvo "Hrvatska žena - Kraljica Katarina", Novi Travnik 30.000
167. Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Novi Travnik 40.000
168. Mjesna zajednica Rankovići, Novi Travnik "RIJE" 25.000
169. Mjesna zajednica Šenkovići, Novi Travnik 30.000
170. Radio postaja Novi Travnik, Novi Travnik 30.000
171. Župni ured Presvetog Trojstva, Novi Travnik 30.000
172. Župni ured sv. Josipa, Rankovići, Novi Travnik 30.000
173. Župni ured sv. Ilije Proroka, Rostovo, Novi Travnik 40.000
174. HKD Napredak, Odžak - nabavka narodnih nošnji 20.000
175. HKD Napredak, Odžak - izdavanje zbornika i snimanje filma 20.000
176. Udruga žena "Zoričanka", Zorice, Odžak 20.000
177. Župa Imena Marijina, Svilaj, Odžak 50.000
178. Župni ured sv. Josipa, Gornja Dubica, Odžak 30.000
179. Svetište Majke Božje, Olovo 50.000
180. KUD "Ravnica", Oštra Luka - Bok 25.000
181. Mjesni odbor Donja Mahala, Orašje 35.000
182. Mjesni odbor Oštra Luka, Orašje 50.000
183. Franjevački samostan Tolisa, Orašje 100.000
184. HKUD "Dr. Krunoslav Draganović", Matići, Orašje 30.000
185. Udruga filmski festival "Dani hrvatskog filma", Orašje 50.000
186. KUD "Tomislav", Tolisa, Orašje 25.000
187. Radio postaja Orašje, Orašje 25.000
188. Župni ured Donja Tramošnica, Tolisa, Orašje 80.000
189. Župni ured Gospe od Anđela Tramošnica Gornja, Orašje 80.000
190. Župni ured Kopanice, Orašje 40.000
191. HKUD "Fra Petar Bakula", Posušje 25.000
192. Park prirode Blidinje, Masna Luka, Posušje 30.000
193. Franjevački muzej "U kući oca mojega", Posušje 30.000
194. HKD Napredak, Posušje 20.000
195. Radio Posušje, Posušje 25.000
196. Župa Bezgrešnog Začeća BDM, Posušje 100.000
197. Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo, Prozor 25.000
198. HKUD "Donja Rama", Gračac, Prozor-Rama 25.000
100. HKUD "Uzdol", Uzdol, Prozor-Rama 30.000
200. Matica hrvatska, Prozor-Rama 15.000
201. Narodna knjižnica Rama, Prozor-Rama 20.000
202. Franjevački samostan Rama - Šćit, Prozor-Rama 180.000
203. Župni ured sv. Ivan Krstitelja, Uzdol -uređenje knjižnice 50.000
204. Župni ured sv. Ivan Krstitelja, Uzdol - obnova crkve 30.000
205. Župni ured sv. Franje Asiškog, Rumboci, Prozor-Rama 30.000
206. Radio Rama, Prozor-Rama 25.000
207. Župa Rođenja BDM, Ravno 60.000
208. Župa Uznesenja BDM, Sanski Most 30.000
209. Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, Sarajevo 35.000
210. Franjevački samostan sv. Ante, Sarajevo 35.000
211. Franjevački medijski centar Svjetlo riječi, Sarajevo 30.000
212. Matica hrvatska, Sarajevo 50.000
213. Matica hrvatska Sarajevo 30.000
214. Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Sarajevo 15.000
215. Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo 50.000
216. Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo 50.000
217. Samostan Bezgrešne Kraljice Karmela, Stup, Sarajevo 70.000
218. Župa sv. Luke Evanđeliste, Sarajevo 40.000
219. Župni ured sv. Ilije Proroka, Čemerno, Vogošća, Sarajevo 35.000
220. Župni ured sv. Ivana Krstitelja, Tarčin, Sarajevo 35.000
221. HKUD "Dubrave", Aladinići, Stolac 25.000
222. Matica hrvatska Stolac 25.000
223. Običan radio, Stolac 30.000
224. Župa sv. Ilije Proroka, Stolac 150.000
225. Župa sv. Ilije Proroka, Stolac 25.000
226. Župni ured Prenj, Stolac 50.000
227. Župni ured Svih Svetih, Aladinići, Crnići, Stolac 100.000
228. HKD Napredak, Srebrenik 30.000
229. Hrvatska glazbena unija, Široki Brijeg - nabavka opreme 20.000
230. Hrvatska glazbena unija, Široki Brijeg Festival 25.000
231. Hrvatska športsko-kulturna udruga "Viganj", Kočerin, 20.000
232. HKUD "Blaćani", Jare, Biograci, Široki Brijeg 25.000
233. HKUD "Jare", Jare, Široki Brijeg 40.000
234. HKUD "Brda", Izbično, Široki Brijeg 25.000
235. HKUD "Hercegovac", Široki Brijeg 25.000
236. HKUD "Dobrkovići", Široki Brijeg 25.000
237. JP "Radiopostaja Široki Brijeg", Široki Brijeg 25.000
238. Kino klub "Amater", Široki Brijeg 30.000
239. KUD "Mokro", Mokro, Široki Brijeg 20.000
240. HKUD "Uzarići", Široki Brijeg 20.000
241. Lovački savez Herceg Bosne, Široki Brijeg 30.000
242. Matica hrvatska Široki Brijeg 30.000
243. Narodna knjižnica Široki Brijeg 15.000
244. Udruga pisaca "Široki pogledi", Široki Brijeg 20.000
245. Župa sv. Josipa Radnika, Izbično, Široki Brijeg 20.000
246. Župa sv. Ane, Ljuti Dolac, Široki Brijeg 30.000
247. HKUD "Crnašnica'', Knešpolje, Široki Brijeg 20.000
248. HKUD "Vrila", Mostarski Gradac, Široki Brijeg 20.000
249. HKUD "Svi Sveti", Jare, Široki Brijeg 25.000
250. Humanitarna kulturna udruga "Kraljica Katarina", Teslić 50.000
251. Franjevački samostan Tomislavgrad 200.000
252. HKUD &