Otkrivamo: Zašto se izgubiti u zagorskom trokutu i druge priče malih gradova

VARAŽDIN
 

Zagorski trokut Varaždinske Toplice-Ivanec-Lepoglava sjajno je mjesto za nestati barem na nekoliko dana – pokazalo je iskustvo skupine turističkih novinara, Gastronauta, koji su ovih dana u organizaciji kolegice Marije Barić i lokalnih turističkih zajednica istraživali znamenitosti kraja u kojem se, prema predaji, svi rode s malom maturom.

 Varaždinske Toplice ove su godine po 11. put su organizirale svoj Aquafest, a tih je dana ondje sve u znaku Rimljana pa se i mještani odijevaju po rimski. U 2000. godina staroj rimskoj bazilici sjajne akustike uživa se u koncertima. U restoranu Bernarda, čija vlasnica Bernarda Cecelja nakon svjetski uspješnog biznisa s madracima posao širi i na hotelijerstvo, te uskoro u svom gradu otvara hotel s četiri zvjezdice, možete isprobati rimske jelovnike, kreacije vrhunskog chefa Roberta Slogara.

Magičnost toplica

U Starom gradu, kaštelu iz 14. stoljeća je mali zavičajni muzej koji krije vrijedne nalaze iz rimskog doba od kojih su neka, poput skulpture božice Minerve, prava remek djela. Tu je i jedina balneološka zbirka kupališnih suvenira u Hrvatskoj, a o rimskom lifestyleu rado će vam pričati ravnateljica Spomenka Vlahović. Središnje mjesto gradića je arheološki park iz kojeg se sve vrijeme širi miris prošlih vremena, miris sumpora iz drevnog rimskog bazena... To je miris zdravlja za one koji u toplicama traže oporavak.  

Kad su negdje u prvom stoljeću Rimljani stigli u ove krajeve, Jasi ili Topličani su već bili tu, pa su današnje Varaždinske Toplice nazvali Aquae Iasae. Rimljani su veličali kult zdravlja i ljekovite izvore smatrali svetim mjestima, pa su izgradili svetište uz kupalište kako bi mu dali veći značaj. Smatra se da je svetište bilo posvećeno ozdravljenju. Iako su arheološka iskopavanja počela još 60-tih godina prošloga stoljeća, kada je u hramu pronađena spomenuta skulptura Minerve iz II. stoljeća, tek 1998. doznalo se kako je kompleks izgledao u rimsko doba.

  Pravo iznenađenje uslijedilo je 2006. kada je otkopan izvorišni bazen kojim su Rimljani ogradili izvor termalne vode, a njega opet okružili trijemovima. Voda ga je ispunila za 24 sata i pred arheolozima se ukazao bazen kakav je bio u doba Rimskog carstva. U bazen su Rimljani bacali zavjetne darove, pa je tu u ljekovitom blatu pronađeno oko 18.000 brončanih novčića i pokoji zlatnik, te mnogo nakita. Nađeni su i prekrasni reljefi nimfi, zaštitnica vode, reljefi Eskulapa i njegove kćeri Higije... Temperatura vode u bazenu je 58 stupnjeva, a noću se doima magično zbog oblaka para koje ga obavijaju. Na dnu oko sedam metara dubokog bazena još ima novca i koječega, ali se zbog statike nije smjelo dublje kopati...

  U podnožju najviše zagorske planine Ivanščice (1060) s koje se pruža pogled prema Varaždinu i dalje prema Sloveniji i Mađarskoj je Ivanec. Planina i gradić nazvani su po ivanovcima-hospitalcima, srednjovjekovnom rimokatoličkom viteškom redu koji je ovdje imao sjedište od 12. stoljeća. Nije nemoguće da vas i danas ivanovci u crnom plaštu s bijelim križem presretnu negdje na putu prema vrhu Ivanščice i zatraže kesu zlatnika da vas puste proći. A usto treba proći i pored Črne mlake, tajanstvene baruštine oko koje se skupljaju vještice. Na vrhu Ivanščice u planinarskom dom Josip Pasarić do kojeg se može i autom nudi se odlična domaća hrana - zaseka, meso iz banjice, suhi jezici, gulaš od divljači... Teške su odluke kad je u pitanju takav jelovnik. 

Najavite li se pri povratku s Ivanščice mlinaru Stjepanu Friščiću u selu Prigorec, ponudit će vas finim domaćim gibanicama. U Friščićevu tradicionalnom mlinu čije kolo i danas pokreće potok možete opskrbiti i raznim vrstama brašna, medom, vinom i rakijom. Friščićeva klet posebna je priča – mjesto je to za odabrano društvo u hladu stare trešnje, a da se klima mijenja i u Zagorju dokazuju i bujne smokve. Stihovi "Tam su ljudi dobre ćudi, sak te rad s vinčekom ponudi... pokazali su se apsolutno istinitim.

Veseli Zagorec

 Direktor Turističke zajednice Ivanec Boris Jagetić Daraboš, znalac lokalne povijesti i kolekcionar, podsjetit će da je baš tu još 1956. otvoreno prvo samoposluživanje u Jugoistočnoj Europi. U Ivancu je u zgradi stare škole otvoren i prvi dio Muzeja planinarstva, a projekt bi trebao biti dovršen do 2021. godine. Tradicija planinarenja ovdje je dulja od stotinu godina, a prvo planinarsko društvo osnovano je još 1898. godine. 

 "Kad nekom kažem da sam 30 godina provel u Lepoglavi, pitaju se Kaj je taj napravil? u šali kaže Damir Vrtar, predsjednik udruge Lepoglavski ahat. Stanovnici Lepoglave rado zbijaju šale na račun toga da im je grad najpoznatiji po kaznionici, koja datira još u 1854. godinu. No, mnogima izvan ovoga kraja nije poznato da je u sklopu kaznionice izvrstan restoran Ivančica kojeg ćemo pamtiti po golemim odrescima "Veseli Zagorec". Zatvor proizvodi i vlastita vina, od kojih smo probali Crnog fratra i Pavlinsko bijelo.

  U obližnjem fosilnom vulkanu Gaveznica-Kameni vrh, koji već 22 milijuna godina nije eruptirao,  zatvorenici su nekad kopali vulkansku stijenu za cestovne podloge. Danas je to geološki spomenik prirode i nalazište poludragog kamena lepoglavskog ahata kojeg ima u nijansama od svijetloplave do tamnosive boje. Udruga Lepoglavski ahat okuplja zaljubljenike u minerale, svoju su zbirku izložili u lokalnom Domu kulture, a žele osnovati muzej ahata kojeg se u Hrvatskoj može pronaći samo na lepoglavskom području.

 Festival čipke

 U rujnu ove godine u Lepoglavi će se po 22. put održati Međunarodni festival čipke. Svjetski poznatu čipku koja je i na UNESCO-vu  popisu nematerijalne kulturne baštine u Lepoglavu su u 15. stoljeću donijeli pavlini, "bijeli fratri". Oni su izgradili i zgradu u kojoj je danas zatvor, a pripisuje im se i da su prvi servirali zagorskog purana, još 1596. na Veliku gospu, otkriva nam direktorica TZ Lepoglava Ljubica Dubovečak. Lepoglavom dominira pavlinska crkva i samostan, u kojem je bilo i prvo hrvatsko sveučilište. U unutrašnjosti crkve može se vidjeti rijedak prizor – skulptura đavla. 

 Domaće čipkarice demonstrirale su nam kako se izrađuje čipka, no od samog gledanja kako premeću klipiće nismo bili mnogo pametniji. A onda su nam majstorice otkrile da treba proći 180-satni tečaj da bi se uopće naučile osnove čipkarstva, a potom puno, puno prakse... Iako je čipkarski tečaj završilo oko 200 čipkarica, pravih je majstorica oko 40. Motivi su unaprijed zadani, a mogu se podijeliti na apstraktne i one iz biljnog i životinjskog svijeta.


"Čipka se nekad nije radila za sebe jer je to bilo preskupo, nego da bi se dodatno zaradilo", kažu. Tako za tabletić otprilike srednje veličine, čija izrada traje mjesecima, valja izbrojiti oko 1000 eura. 
Čipka je do danas kao ukras našla svoje mjesto i na odjeći, postala je i dijelom nakita i suvenira – magnetića.

 Na koncu, ako ste se obreli u Zagorju u potrazi za antistresnim aktivnostima - otkrili smo sjajnu terapiju. Latite se izrade licitara - šarenih srca i konjića s ogledalcima – i jamčimo da ćete zaboraviti zašto ste se ono uopće uzrujavali...

https://www.bhputovanja.ba/bs/putovanja/otkrivamo-zasto-se-izgubiti-u-zagorskom-trokutu-i-druge-price-iz-malih-gradova/3277

 

Sunčano

5°C

Zagreb

Sunčano

Vlaga: 69%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 25 Ruj 2018

    Sunčano 13°C 3°C

  • 26 Ruj 2018

    Većinom sunčano 14°C 2°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.