Umro Georgij Paro, jedan od najistaknutijih hrvatskih redatelja

Umro Georgij Paro, jedan od najistaknutijih hrvatskih redatelja

U 85. godini umro je jedan od najistaknutijih hrvatskih redatelja Georgij Paro

Režirao je više od 200 predstava u zemlji i inozemstvu. Zapažen je po inovativnim interpretacijama Krležinih drama, a za kazališnu je scenu adaptirao niz proznih djela iz domaće i svjetske literature.

Predavao je režiju naraštajima studenata na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, a punih je deset godina bio i intendant HNK Zagreb.

Tijekom bogate redateljske i pedagoške karijere bio je i umjetnički direktor kazališnih festivala, pa tako i dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara gdje je još početkom 1970-ih godine tragao za novim kazališnim prostorima za ambijentalne predstave.

Kako ističu iz Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, kuće u kojoj je šezdesetih godina bio ravnatelj Drame, a u razdoblju od 1992. do 2002. intendant, Paro je od samih početaka pripadao vrhu kazališnih stvaralaca proteklih pedesetak godina.

Jedan je od onih redatelja koji je poštovao slovo i duh dramskoga teksta, no to ga nije sprečavalo u istraživanjima i eksperimentima pogotovo u ambijentalnom kazalištu. Uvijek je davao slobodu glumcima i nije se povodio trenutnim kazališnim modama i ispraznostima. Njegove kratke i precizne redateljske upute su bile uvijek potaknute suradnjom sa svim njegovim suradnicima, od dramaturga, kostimografa, scenografa, skladatelja, koreografa i iznad svega glumca,  podsjećaju iz HNK-a.

Govorio je kako je za režiju ishodišni trenutak glumačka podjela i štrihovi. Ne pokazujući prevelike emocije, Georgij Paro, odnosno Žorž, kako su ga svi kazalištarci zvali, znao je ohrabriti i pohvaliti svakog sudionika predstave s nekoliko kratkih rečenica. Libio se velikih tirada, smatrajući da je scena mjesto akcije i reakcije, a glumcima je uporno ponavljao kako moraju slušati svoje sugovornike i 'onda će sve doći na svoje mjesto'. Sav svoj rad je temeljio na širokim i raznorodnim interesima, svom golemom obrazovanju, poštovanju svakog tko sudjeluje u radu na predstavi i vjeri kako kazalište doista može biti mjesto plemenitih iluzija i prave umjetnosti, ističu iz HNK-a.

Paro je bio pripadnik tzv. postgavellijanskoga naraštaja redatelja. Početkom sedamdesetih tragao je za kazalištem mita u predstavama poput "Grbavice" Stjepana Mihalića i "Događaj u gradu Gogi" Slavka Gruma, koju je realizirao u suradnji s Ivicom Boban i Marinom Carićem, te za novim kazališnim prostorima, pri čemu se ističu ambijentalne predstave postavljene u sklopu Dubrovačkoga ljetnog festivala - "Život Eduarda II., kralja Engleske" Bertolta Brechta te "Aretej" i "Kristofor Kolumbo" Miroslava Krleže.

Zapažen je po inovativnim interpretacijama Krležinih drama "U agoniji", "Maskerata" i "Gospoda Glembajevi" te dramatizacijama i prilagodbama drugih Krležinih tekstova ("Banket u Blitvi", "Zastave", "Povratak Filipa Latinovicza" i "Ratni dnevnici").
Paro je s Božidarom Violićem za scenu prilagodio predstavu "Idiot", a autor je i adaptacija "Ujakova sna" F. M. Dostojevskoga i "Zajedničke kupke" Ranka Marinkovića.

Revitalizirao je nekoliko drama iz hrvatske dramske baštine, poput "Dunda Maroja" Marina Držića i "Ljubice" Augusta Šenoe. Režirao je praizvedbe djela "Malo pa ništa" Antuna Gustava Matoša i "Sveti Aleksi" Tituša Brezovačkoga.
Postavio je i mnogobrojna djela suvremenih hrvatskih pisaca poput Matkovićeva "Herakla" i "Na kraju puta", Marinkovićeve "Glorije", Kolareva "Svoga tela gospodar", Hadžićeva "Političkog vjenčanja" te "Gospodar sjena" Dubravka Jelačića Bužimskoga.

Devedesetih je režirao raskošne predstave prema romanima Nedjeljka Fabrija "Vježbanje života" i "Berenikina kosa" te prilagodbu Gundulićeva epa "Osman". Uprizorio je i djela engleskih pisaca elizabetanskoga razdoblja (William Shakespeare, Christopher Marlowe, John Ford, John Webster) i druge polovice 20. stoljeća (John Osborne, Harold Pinter), potom djela francuskih starijih i modernih klasika, nordijskih autora te njemačkoga književnika Bertolta Brechta. Paro je režirao i operna djela W. A. Mozarta, P. I. Čajkovskoga i M. P. Musorgskoga.

Rođen je u Čačku u Srbiji 1934. godine. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu završio je studij filozofije i anglistike, a na Akademiji dramske umjetnosti kazališnu režiju.Radio je kao redatelj na Radio Zagrebu, dramaturg u Zora filmu, redatelj u zagrebačkome HNK-u, bio je dramaturg u zagrebačkoj Komediji, redatelj i predavač na američkim sveučilištima te redoviti profesor na ADU i umjetnički savjetnik Jadran filma u Zagrebu.
Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 2007., Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje drama, 2009. te Nagrade Dubravko Dujšin 1985. godine.
Ostvario je i zapažene radio-dramske projekte u Dramskom programu Hrvatskog radija, među kojima je dramatizacija Krležina monumentalnog romana 'Zastave'.

HRT/HIA/

foto: HNK u Varaždinu

 

Večinom oblačno

13°C

Zagreb

Večinom oblačno

Vlaga: 84%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 27 Svi 2018

    Večinom oblačno 25°C 15°C

  • 28 Svi 2018

    Večinom oblačno 27°C 13°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.