Hercegovina obilježava Dan sječanja na žrtve komunizma

Hercegovina obilježava Dan sječanja na žrtve komunizma

Skupština Županije Zapadnohercegovačke (Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude) jednoglasno je 2015. usvojila Odluku o proglašenju 7. veljače Spomendanom na žrtve komunističkog terora.

To ujedno i provedba Rezolucije Vijeća Europe broj 1481. o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, usvojena 25. siječnja 2006. u Strasbourgu.

Tu civilizacijsku tekovinu, po uzoru na Hercegovce, Republika Hrvatska tek mora provesti posebno jer je provedena i u većini bivših komunističkih država Europske Unije (osim onih na prostoru bivše Jugoslavije).

Na Širokom Brijegu obilježena obljetnica

U povodu 73. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu 4. – 7. veljače održali su se »VIII. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca«. Prva tri dana molitveni program započinjao je molitvom krunice, a nastavljao se slavljenjem sv. mise zadušnice za ubijene fratre i puk.
Kroz ova tri dana dodijeljene su i nagrade te prigodne plakete nagrađenima na »VII. nagradnom natječaju« na temu pobijeni hercegovački franjevci. Zastupljeni su bili uzrasti djeca, mladež i odrasli.

U srijedu 7.veljače, na dan obljetnice ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu, koji je ujedno i dan sjećanja na sve fratre ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću, molitveni program započeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu.
Nakon molitve procesija se uputila u samostansku crkvu prema grobu gdje su pokopana 24 ubijena fratra. Svečanu sv. misu zadušnicu predslavio je fra Miljenko Šteko, provincijal hercegovačkih franjevaca, uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića, generalnog vikara hercegovačkih biskupija don Željka Majića, gvardijana samostana hercegovačkih franjevaca te velikog broja fratara iz Provincije.

Propovijed fra.Miljenka Stojića

 

Fra Miljenko je u propovijedi istaknuo sljedeće. »Na početku još jednoga našeg vjerničkog bdijenja i sjećanja, naš pogled počiva na nezacijeljenim ranama prošlosti, u 73. obljetnici, zbog kojih ne možemo ne trpjeti – jer to je bol vlastita ovoj Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji, našoj krajevnoj Crkvi i čitavome našemu puku. U zadnje vrijeme sve je više iskaza još preostalih živih svjedoka o brojnim stratištima jugokomunističkih postrojbi nad našim narodom. Mučene su i ubijane na tisuće naših ljudi – nečijih sinova i kćeri, djedova, baka, očeva, braće, majki, sestara. U ovo molitveno sjećanje sabiremo sve progutane suze i sve neprospavane noći, sve boli koje su kidale žalosna srca onih koji su iza njih ostali, a morali su šutjeti, lišeni svih prava, pa i onih na pokop, dostojanstveno posljednje počivalište i sjećanje.« Propovijed je završio riječima: »Draga braćo i sestre, previše je pitanja i teških zadaća za naše umorne duše na ovome dugom prijelazu između dva tisućljeća: umor od ratova, umor od dugih poraća i nejasne budućnosti, umor od bijede i tolikih nepravdi, umor od mnoštva informacija i polu-informacija, umor od svega i svačega. A gdje pronaći snagu? U Kristu Isusu, koji je Put, Istina i Život. Uputimo se k njemu koji nas poziva u današnjem evanđelju: "Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti." (Mt 11, 28)«

Kraj i poraće Drugog svjetskog rata

Koncem II. svjetskog rata i u godinama poraća hrvatski je narod u Hercegovini bio je izložen iznimno brutalnoj represiji komunističkog terorizma i diktature. Hrvatski se narod u Hercegovini našao na udaru prije svega zbog svoje odanosti crkvi i državotvornoj ideji prava hrvatskog naroda na svoju državu.

Nova komunistička vlast, koja je snažno negirala pravo Hrvata na državu i koja je 1945. proglasila svaku želju Hrvata za državom protudržavnim i antijugoslavenskim činom, udarila je prvo na ljude koji se nisu htjeli odreći svog nacionalnog i vjerskog identiteta.

Stoga je cijelu Jugoslaviju zahvatila protuhrvatska zločinačka histerija koja se na hercegovačke Hrvate „sručila“ na temelju zapovijedi iz Beograda, ali i Zagreba gdje su na vlast došli projugoslavenski komunisti, mrzitelji svake hrvatske državotvorne ideje ili kršćanske vjere.

Na području Hercegovine koja pripada Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, tijekom II. svjetskog rata i poraća, prema nepotpunim podacima je 18.400 stradalih osoba. Ukoliko ovoj brojci pribrojimo i 1529 stradalih na prostoru Rame, koji zemljopisno nedvojbeno pripada Hercegovini, dođe se do podatka o 19929 žrtava II. svjetskog rata i poraća sa područja Hercegovine, što u postocima iznosi nešto iznad 10 % ukupnog stanovništva.

 

847 žrtava

Najveća stradanja Hrvata katolika zabilježena su u župi Nevesinje gdje je ubijeno 50% Hrvata. Od 1647 Hrvata, koliko ih je 1940. živjelo na prostoru ove župe, u godinama II. svjetskog rata i poraća živote je izgubilo 847 osoba.

Posebno mjesto u srcima hercegovačkog puka ima 66 nevino ubijenih hercegovačkih franjevaca.

Prema svjedočanstvu jedan od njih, starac u invalidskim kolicima, bio je dovezen pred veliki križ na koji je trebao pljunuti i odreći se Krista. Časni starac nije ni pomišljao na to, a komunistički zločinci su ga na licu mjesta ubili.

I u vrijeme brutalne komunističke represije hrvatski puk Hercegovine je krišom obilazio grobove franjevaca ili poznata mjesta stradanja, piše narod.hr

Uz zapaljenu svijeću molilo se za njih, koji samo zbog svoje vjere u Boga i pripadnosti svome hrvatskom narodu mučenički okončaše svoje živote.

U Hercegovini je ubijen 81 katolički svećenik i 1 časna sestra. (kamenjar.hr)

HIA.com.hr
foto:

Vedro

16°C

Zagreb

Vedro

Vlaga: 80%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 17 Kol 2018

    Većinom sunčano 27°C 16°C

  • 18 Kol 2018

    Djelomično oblačno 26°C 17°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.