Aula glagoljice na Ekonomskom fakultetu u Osijeku poučava muralima meandrirane glagoljice

Jasna HORVAT EFOS
glagoljica youtube

Aula glagoljice Ekonomskog fakulteta u Osijeku jedinstveni je prostor hrvatskog visokoobrazovnog sustava. Riječ je o prostoru koji od 2015. godine studente ekonomije poučava hrvatskom drevnom pismu te nakon zagrebačke Katedrale predstavlja drugi najveći interijer ispisan znakovima glagoljice.

Projekt dizajniranja i postavljanja glagoljičkih murala potpisuju Jasna Horvat i Josipa Mijoč – dvije znanstvenice, teoretičarke kulture i profesorice na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Na pitanje kako su se dosjetile takvog izazovnog i obrazovno sveobuhvatnog rješenja, Horvat i Mijoč odgovaraju da je Aula glagoljice integralnim dijelom drugog, većeg projekta. Drugim riječima, za potrebe organiziranja i održavanja Kreativne riznice – popularizacijskog simpozija kreativne industrije, dvije su znanstvenice uz odobrenje uprave Fakulteta oslikale i glagoljičkim muralima oplemenile svečanu aulu Fakulteta, studentsku referadu i tri dvorane.

Jasna Horvat dizajnirala je murale, a Josipa je Mijoč organizirala njihovo postavljanje u prostoru. Kako je cilj cijelog projekta poučavanje glagoljice (i o glagoljici) boravljenjem u prostoru, autorice murala na ulasku u Aulu glagoljice opisale su nastanak i namjenu glagoljice.

Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice 7. veljače 2014. godine proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svi propisi koji se odnose na kulturna dobra. Glagoljaška je kultura obilježila hrvatsku srednjovjekovnu pismenost i njezinu ulogu u današnjoj hrvatskoj tradiciji. Glagoljica je znakovno pismo nadahnuto kršćanstvom u kojemu svaki znak istodobno predstavlja slovo, broj i simbol. Većina znanstvenika za tvorca glagoljice drži Konstantina Filozofa (827. – 869.). Začetak glagoljičkog pisma veže za 863. godinu u kojoj je Konstantin Filozof prolazio bizantskom Dalmacijom u pratnji svojega brata Metoda (815. – 885.). Sveta su braća kristijanizirala hrvatski puk te ga istodobno i opismenjavala. Naime, učenjem glagoljičkih pismena primao se kršćanski nauk, ali i obratno – umijećem čitanja i pisanja glagoljice kršćanski su vjernici obnavljali i učvršćivali svoju vjeru.

Glagoljica je u Hrvatskoj bila aktivno pismo sve do početka 20. stoljeća, a njezina živa uloga najduže se zadržala u bogoslužjima na narodnome jeziku i u liturgijskim knjigama ispisanim glagoljicom. Otvorenjem Aule glagoljice kao spomen-obilježja glagoljici, Ekonomski fakultet u Osijeku pridružio se čuvarima glagoljice koji aktivno skrbe o nematerijalnoj kulturnoj baštini.“  

 

Murali meandrirane glagoljice

Aula glagoljice razigranošću murala nastalih meandriranjem glagoljičkih ligatura ostvarila je murale meandrirane glagoljice. Takvom koncepcijom Aula glagoljice predstavlja jedinstveni prostor u kojemu se posjetitelji  podsjećaju na genezu glagoljičkoga pisma kao i na njegovu snažnu simboliku nadahnutu kršćanstvom.  Idejno rješenje glagoljičkih murala Jasna je Horvat ostvarila još za vrijeme pisanja svog nagrađivanog romana Az (Naklada Ljevak, 2009.). Ova istaknuta književnica i zanstvenica za svoj je roman Az, između ostalih priznanja, 2011. primila i nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za posebna dostignuća u književnosti.

Jasna Horvat ističe kako Aula glagoljice povezuje suvremenost globalnoga doba sa podsjećanjem na simboličke vrijednosti glagoljičkih znakova i njihovih poruka. Na jednom zidu ispisano je prvih devet glagoljičkih znakova za koje Josipa Mijoč upozorava da nose vrlo poticajnu poruku: Ja (kršćanin) koji slova poznajem kažem kako je dobro časno živijeti na zemlji. Ostali zidovi ispunjeni su muralima meandrirane glagoljice i nose sljedeće poruke: VRT, PLOD, VODA, PRVI, BROJ. Murali meandrirane glagoljice u prostoru su razmješteni tako da u ovisnosti o namjeni prostora imaju različite semiotičke sadržaje.

Da sve navedeno ne bi ostalo na razini „pogađanja“, jedan je zid dobio ulogu vodiča kroz ovu neobičnu, tradicijsku grafiju. Na njemu se nalazi glagoljičko znakovlje „alkar“ čiji dizajn potpisuje autorski dvojac – prof. dr. sc. Jasna Horvat i Jasmin Mišković. Riječ je o znakovlju koje se zaslugom Željka Ronte može besplatno preuzimati s mrežnih stranica Ekonomskog fakutleta u Osijeku te nakon preuzimanja koristiti za rad na računalima.

QR kodovi spajaju Aulu glagoljice s internetom

Aula glagoljice jedinstvena je i po QR kodovima koji učitani pametnim mobitelima vode do poveznica na film kojim se pojašnjava nastanak murala, ali i svi znakovi glagoljičkoga pisma. Takvim spojem suvremenog i baštinskog, Aula glagoljice pokazuje kako se interijer javne znanstveno-obrazovne ustanove može usmjeriti za obrazovanje samim boravljenjem u prostoru. Studenti ekonomije tako svakodnevno susreću pojašnjenja slovnih, brojčanih i simobličkih vrijednosti svakog glagoljičkog znaka te upijaju spoznaju o hrvatskom baštinskom pismu samim boravljenjem na Fakultetu.

Uz sve navedeno, Aula glagoljica ujedno je i prostor za projekcije te se u njoj organiziraju javna okupljanja, predstavljanja, okrugli stolovi i radionice. Ekonomski fakultet u Osijeku svojim interijerom s porukom pokazao kako je moguće stvarati prostore u kojima se uči bez napora koji je najčešće za učenje potreban te da se takvim pristupom istodobno promovira i čuva kulturna baština i glagoljica kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro. O cijelom ovom projektu nedavno je objavljena i publikacija Ars Andizetum, a u izdanju studentske udruge Andizet. Publikacija je otvorena pristupa i dostupna za besplatna preuzimanja.

 Mrežno mjesto Institua Andizet i mrežno mjesto za besplatno preuzimanje publikacije Ars Andizetum.

 Film o nastanku Aule glagoljice: https://www.youtube.com/watch?v=PK3fWH6wj3I

 Roman Az na engleskom jeziku dostupan je za besplatno preuzimanje na mrežnim stranicama Instituta Andizet.

http://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2018/04/JH-2016-AZ-in-english.pdf 

 

Uz Aulu glagoljice na Ekonomskom fakultetu u Osijeku nalazi se i Aula znanosti

Aula znanosti spomen jeobilježje osječkim znanstvenicima i nobelovcima, a otvorena je 2015. godine u povodu obilježavanja 200. obljetnice rođenja Josipa Jurja Strossmayera. Aula znanosti posvećena je Josipu Jurju Strossmayeru, Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu – trojici uglednih znanstvenika koji su svoju mladost proveli u Osijeku. Sva trojica svoje su temeljno obrazovanje primali u Osijeku te je Osijek u njihove životopise upisan kao polazišna točka u kojoj su se opredjeljivali za dostignuća zrelih godina. Osječki znanstvenici i nobelovci djelovali su za opće dobro. Tako je biskup Josip Juraj Strossmayer utemeljio današnju Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, a Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog unaprijedili su znanja iz organske kemije za što su nagrađeni Nobelovom nagradom.

Uz Josipa Jurja Strossmayera, Lavoslava Ružičku i Vladimira Preloga, Aula znanosti posvećena je i osječkim učiteljima – Krunoslavu Babiću i Ivanu Kuriji. Oba osječka učitelja utjecali su na buduće nobelovce koji su se upravo zbog srednjoškolskih sklonosti dobivenih od svojih učitelja opredijelili za životne pozive znanstvenika.

Josip Juraj Strossmayer, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog velikani su Aule znanosti Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Njihovim životopisima Ekonomski fakultet u Osijeku upućuje na presudnu povezanost obrazovnih uloga s doprinosima u znanosti i umjetnosti te utjecaj kulturnih obrazaca na znanstvena i umjetnička ostvarenja jednoga grada.

 

Većinom sunčano

23°C

Zagreb

Većinom sunčano

Vlaga: 77%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 21 Srp 2018

    Grmljavina 27°C 16°C

  • 22 Srp 2018

    Grmljavina 23°C 15°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.