-Prosječna plaća za našeg mandata porasla je 710 kuna - ističe Premijer

premijer

Premijer je pozvao općine, gradove, županije i privatne vjerovnike da se slijede Vladin primjer u oprostu dugova sugrađanima i koriste mjere iz zakonskog paketa usmjerenog na rješavanje problema blokiranih građana. Najavio je nove mjere koje će značajno smanjiti broj blokiranih građana, za oko 150.000 i iznos evidentiranog duga smanjiti za oko 33 milijarde kuna.Na početku današnje 108. Vladine sjednice, predsjednik Vlade uputio je izraze sućuti grčkoj Vladi, grčkom narodu i obiteljima poginulih u tragičnim požarima u kojima je živote izgubilo više od 80 ljudi. "Hrvatska, suosjeća s ovom velikom patnjom i tragedijom i spremna je pomoći i u gašenju požara", rekao je premijer izvijestivši da su ministar obrane Krstičević i Državna uprava za zaštitu i spašavanje u kontaktu s predstavnicima grčkih vlasti u svezi s angažmanom dvaju hrvatskih protupožarnih zrakoplova, koji, pripravni, čekaju poziv na intervenciju.


Otpis duga za više od 150.000 građana
 
Premijer se potom osvrnuo i na Vladin paket triju zakona usmjerenih na rješavanje problema blokiranih građana, među kojima je prvi, Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, na snagu stupio u subotu, 21. srpnja ove godine. 
"FINA je tijekom vikenda izvršila otpis dugova do 10.000 kuna onim blokiranim sugrađanima koji su bili dužni državi ili s državom povezanim pravnim osobama", kazao je predsjednik Vlade, objasnivši da je otpis izvršen automatizmom, bez podnošenja zahtjeva, o kojem su svi uključeni u sustav e-građanin obavijest dobili u korisničkim pretincima. 
"Mjerom je proveden otpis duga za 150.474 naših sugrađana", kazao je premijer, podvukavši da je među njima 6.248 građana u potpunosti deblokirano jer su imali samo dugove do 10.000 kuna prema državi i njenim pravnim osobama, koji su otpisom prestali, „a za ostale smo dug u tom iznosu smanjili.“Gledano po gradovima, u Zagrebu je riječ o više od 28.000 građanina, u Splitu 4.300, u Osijeku 3.700 sugrađana te u Rijeci njih više od 3.800. 

"Ukupno je ovom mjerom tijekom vikenda otpisan dug u iznosu od milijarde i 338 milijuna kuna", istaknuo je premijer, podsjetivši da je Vlada pri donošenju zakona u kontekstu javnog savjetovanja otvorila mogućnost da istu vrstu otpisa naprave i jedinice lokalne i područne samouprave i s njima povezane kompanije koje su vjerovnici brojnim blokiranim građanima, pozvavši da isto naprave i telekom-operateri i banke. 
U sljedećim ćemo danima sa svima njima otvoriti dijalog te im objasniti i zakonski predviđene porezne olakšice ukoliko donesu odluke o otpustu dugova blokiranim građanima", kazao je, zaključivši kako bismo cjelovitim pristupom solidarnosti s obzirom na broj ljudi, njih 326.000, već s prvom mjerom postigli još veći efekt. 
Za sljedeći tjedan premijer je najavio stupanje na snagu drugog zakona iz paketa, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je usmjeren prema destimulaciji bezuspješnih blokada računa koje traju dulje od 3 godine od kojeg Vlada očekuje daljnje smanjenje broja blokiranih, za oko 70.000 osoba i iznosa blokade oko 30 milijardi kuna.
 
Početkom 2019. – jednostavniji i brži stečajni zakon 
 
Konačno, predsjednik Vlade najavio je za početak sljedeće godine stupanje na snagu izmijenjenog Zakon o stečaju potrošača koji će fleksibilnijem, jednostavnijem i bržem postupku omogućiti blokiranim građanima s manjim iznosom duga, do 20.000, da se oslobode obveza te bi trebao obuhvatiti preko 80.000 ljudi.Cjeloviti uvid u ukupne efekte mjera koje je Vlada namijenila rješavanju problema blokiranih, uključujući mogućnosti drugih da otpuste dugove, premijer očekuje za desetak mjeseci.
 "Cilj mjera je značajno smanjiti broj blokiranih građana, za oko 150.000 i iznos evidentiranog duga za oko 33 milijarde kuna", rekao je premijer zaključivši da se Vlada ponijela odgovorno, "ne ispuštajući s uma da se obveze trebaju izvršavati u roku i da su ovo izvanredne mjere, namijenjene izvanrednim okolnostima."
 
Slavonija je Vladin prioritet 
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na 5. sjednicu Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, ocijenivši je vrlo dobrom. Zahvalio je na gostoprimstvu Gradu Vinkovcima, gradonačelniku Ivanu Bosančiću te županu Vukovarsko-srijemske županije Boži Galiću, kao i ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijeli Žalac te ostalim ministrima koji su sudjelovali u pripremi sjednice.
Ocijenio je da Projekt Slavonija, Baranja i Srijem poprima vrlo jasne oblike u slavonskim županijama, gradovima i među ljudima u gospodarstvu te pokazuje vrlo konkretne efekte. "Mislim da smo na tragu ispunjavanja naših poruka iz izborne kampanje, a to je da situaciju u Slavoniji u mandatu ove Vlade moramo popraviti u svim aspektima – razvojnim, gospodarskim, socijalnim, demografskim, u poljoprivredi".
Govoreći o aktivnostima koje se odvijaju u svim slavonskim županijama, premijer je podsjetio da je u Slavonskom Brodu potpisan Ugovor za veliku investiciju na lučkom području luke, koja "mora, oživjeti unutarnje plovne putove." Podsjetio je i na investicije za razvoj luka u Osijeku i Vukovaru.Kazao je i da je Grupa Vindija otvorila modernu farmu purana u Brodskom Stupniku. "To govori o tome koliko nastojimo privući i aktivnosti gospodarsko-privatnog sektora u okvir koji smo postavili", dodao je.
 
Sljedeća sjednica Savjeta u Osijeku
 
Predsjednik Vlade najavio je da će se sljedeća sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održati Osijeku, 21. rujna 2018."Tom prigodom ćemo", rekao je, "posjetiti i novi razvojno-istraživački centar tvrtke Ericsson, a tada će u posjet doći i povjerenica za regionalni i urbani razvoj Europske komisije Corina Creţu.S njom ćemo obaviti jedan tematski sastanak kako bismo za iduću financijsku perspektivu još bolje u programskom smislu konsolidirali prioritete za Slavoniju, Baranju i Srijem", dodao je. 

Proračun za regionalni razvoj bit će povećan za 22 posto 

Predsjednik Vlade najavio je da će se na današnjoj sjednici Vlade naći vrlo važan paket zakona. Riječ je o prijedlozima Zakona o potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima, Zakona o otocima i Zakona o stambenom zbrinjavanju u potpomognutim područjima. "Mi smo u 2017. i 2018. uložili u regionalni razvoj 833,5 milijuna kuna, dok je u planovima za proračun u 2019. osigurano 434 milijuna kuna, odnosno 1,3 milijarde kuna u 2017., 2018. i 2019., što je šest puta više nego u razdoblju 2012.-2015. kada je ukupno uloženo 207 milijuna kuna", naveo je premijer. 
Naglasio je da će ukupni proračun za regionalni razvoj biti povećan za 22 posto. "Ova Vlada želi ravnomjernim regionalnim razvojem podići kvalitetu života u onim krajevima koji su objektivno iz niza razloga u proteklih 30-ak godina imali manje razvojnih mogućnosti", rekao je predsjednik Vlade, pojasnivši da je riječ o područjima koja su bila opustošena u ratno vrijeme. 
Naveo je da će se u Zakon o stambenom zbrinjavanju uvrstiti još 151 jedinica lokalne samouprave, što će omogućiti svima koji to žele da na puno jeftiniji, jednostavniji i brži način dobiju potporu države za rješavanje stambenog pitanja.Predsjednik Vlade osvrnuo se i na najnovije makroekonomske pokazatelje, kazavši pritom da je prosječna mjesečna neto plaća za svibanj 2018. iznosila je 6.352 kune, što je na godišnjoj razini više za 3,4 posto nego u istom mjesecu prošle godine. "Otkad je naša Vlada preuzela dužnost prosječna plaća je narasla za 710 kuna", istaknuo je.
 
Velik pad nezaposlenosti 
 
Govoreći o podacima o zaposlenosti, premijer je izvijestio da je u prvom kvartalu ove godine 71 tisuća više zaposlenih nego 2017. godine. "Tu smo ostvarili velike iskorake", kazao je, istaknuvši da je stopa registrirane nezaposlenosti u lipnju 2018. iznosila 8,8 posto, a trenutno je u Hrvatskoj nezaposleno 136.889 ljudi.„To je jedan od najnižih apsolutnih brojeva vjerojatno od 1990., što se više nego jasno vidi u turističkoj sezoni, gdje su brojni poslodavci u potrazi za radnicima različitih profila”, rekao je predsjednik Vlade.Dodao je da će u pripremi iduće sezone morati pravovremeno i s poslodavcima i sa sindikatima vidjeti najbolje načine da se riješi taj problem na tržištu rada te da se eventualno i ranije vidi koje su kvote potrebne za strane radnike.

Čak 130 milijuna eura za modernizaciju Elektrane-toplane Zagreb
 
Predsjednik Vlade podsjetio je i da su HEP i Europska investicijska banska u suradnji s EBRD potpisali ugovor o kreditiranju vrijedan 130 milijuna eura, koji omogućuje modernizaciju EL-TO sustava , povećanje učinkovitosti i ekološke neškodljivosti elektrane. Pojasnio je da je riječ o projektu koji je dio Junckerovog Plana ulaganja za Europu. "Ovo je izrazito važan projekt i drago mi je da je ministar Ćorić u suradnji s HEP-om i sa svim financijskim institucijama  pomagao da se ovaj projekt realizira", dodao je.
 
Strateško partnerstvo s Izraelom
 
Od međunarodnih aktivnosti predsjednik Vlade izdvojio je posjet izraelskog predsjednika Reuvena Rivlina, izrazivši zadovoljstvo razvojem suradnje s Izraelom, koja je nakon hrvatskog posjeta Izraelu u siječnju 2017., dobila novu dinamiku. Istaknuo je da je odluka o nabavi višenamjenskih borbenih zrakoplova hrvatsko-izraelske odnose dovela do strateškog partnerstva, koje se očituje u brojnim resorima, izrazivši uvjerenje da će suradnja utjecati i na povećanje trgovinske razmjene s Izraelom. 
Premijer je izdvojio i odličan posjet irskog predsjednika Lea Varadkara gdje se najviše razgovaralo o posljedicama Brexita za Irsku i operativnim problemima s obzirom na granicu između Sjeverne Irske i Irske. "Tu smo dobro razumjeli što su najveće zabrinutosti i nastojat ćemo u tom procesu biti konstruktivni, da se u pregovorima to pitanje riješi uz što manje negativnih efekata za Irsku", kazao je premijer, zaključivši pregled međunarodnih aktivnosti posjetom austrijske ministrice vanjskih poslova Karin Kneissl čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom i s kojom se razgovaralo o ključnim temama od migracija do proširenja i situacije u našem susjedstvu.
 
Ljeto velikih sportskih uspjeha 
 
Uvodni dio sjednice premijer je završio čestitkom na velikim uspjesima hrvatskim sportašima: mladim košarkašima na srebru na Europskom prvenstvu, vaterpolistima koji danas igraju u polufinalu Europskog prvenstva u Barceloni, Hrvatskoj rukometnoj reperezentaciji gluhih na osvojenome zlatu na Svjetskom prvenstvu, kao i Sandri Perković na višestrukim pobjedama na atletskim mitinzima ove sezone. "Ovo ljeto je ljeto velikih sportskih uspjeha Hrvatske!"

 

Oblačno

24°C

Zagreb

Oblačno

Vlaga: 55%

Vjetar: 22.53 km/h

  • 15 Kol 2018

    Oblačno 25°C 15°C

  • 16 Kol 2018

    Djelomično oblačno 25°C 16°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.