Tužna obljetnica rata u Ukrajini koji je donio stotinu tisuća mrtvih i ranjenih, milijune izbjeglica i promijenio svijet

Tužna obljetnica rata u Ukrajini koji je donio stotinu tisuća mrtvih i ranjenih, milijune izbjeglica i promijenio svijet

Danas je tužna obljetnica rata koji je promijenio svijet i donio stotine tisuća mrtvih, milijune izbjeglica i strahovita razaranja Ukrajine. Na današnji dan prije godinu dana Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu, što je izazvalo najveći rat u Europi od Drugog svjetskog rata. Uz obljetnicu u Kijevu su se u ponoć oglasila zvona crkve svetog Mihaela, nakon čega je intonirana himna... Ispred crkve izloženi su uništeni ruski tenkovi i vojna oprema kao simboličan iskaz ukrajinskog optora i vjere u pobjedu. Ukrajinci nikada

zaboraviti...  Dan prije prve godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky odao je počast svim poginulima od početka rata 24. veljače prošle godine. Obećao je da će Moskva biti odgovorna za "svo nasilje, ubojstva i mučenja". Na godišnjicu početka rata ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky je u video obraćanju prošlu godinu nazvao godinom pobune, hrabrosti, boli i jedinstva. "Glavna poruka je da smo preživjeli. Nismo poraženi. I učinit ćemo sve da pobijedimo ove godine."

U međuvremenu, Ministarstvo obrane Ukrajine objavilo je popis glavnih ukrajinskih pobjeda protiv Rusije u posljednjih 12 mjeseci. Među njima su masovni civilni otpor protiv ruskih snaga, uništenje ruske crnomorske raketne krstarice Moskva, uspješna obrana Zmijskog otoka, protjerivanje ruskih trupa iz regije Herson u rujnu i listopadu prošle godine te obrana Kijeva. Antiratni prosvjedi organizirani su diljem svijeta.
 
Kina poziva na mirovne pregovore
 
Kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang izrazio je "duboku zabrinutost" da bi rat u Ukrajini mogao izmaći kontroli. Pozvao je "pojedine zemlje" da prestanu "dolijevati ulje na vatru". U međuvremenu, Kina je danas predstavila plan za političko rješenje sukoba u Ukrajini, u kojem poziva Rusiju i Ukrajinu da što prije započnu mirovne pregovore, upozoravajući pritom na upotrebu nuklearnog oružja, javljaju strane novinske agencije. Ministarstvo vanjskih poslova u Pekingu predstavilo je dokument od 12 točaka.

"Sukob i rat ne koriste nikome. Sve strane moraju ostati razumne i suzdržati se od uporabe sile kako bi se izbjegla eskalacija napetosti i spriječilo eskaliranje krize ili izmicanje kontroli", stoji u priopćenju.Dokument dolazi nakon zapadnih optužbi da Kina razmatra naoružavanje Rusije, što je Peking odbacio kao lažnu informaciju. "Sve strane trebale bi podržati Rusiju i Ukrajinu u radu u istom smjeru i što skorijem ponovnom uspostavljanju izravnog dijaloga", stoji u planu koji je danas objavljen na stranicama Ministarstva vanjskih poslova.

Putin izopćenik Zapada - tvrdi da se Rusija bori za "svoje povijesne teritorije"

Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta prijetio uporabom nuklearnog oružja od početka invazije na Ukrajinu. Kina u dokumentu ističe svoje protivljenje ne samo uporabi nuklearnog oružja, već i prijetnji njegove uporabe, a istodobno naglašava nužnost zaštite civilnog stanovništva. "Strane u sukobu trebale bi strogo poštovati međunarodno humanitarno pravo i izbjegavati napade na civile ili civilne objekte", stoji u dokumentu.  Sukob koji traje godinu dana razorio je velike dijelove Ukrajine, pretvorio Rusiju u izopćenika za Zapad i odnio 150.000 mrtvih i ranjenih na obje strane, prema zapadnim izvorima, prenosi AFP.

 Nakon godinu dana, oko petine teritorija Ukrajine je pod kontrolom Rusije. 

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy odlučan je da će Ukrajina uz vojnu pomoć Zapada osloboditi sva okupirana područja. Iako su američki obavještajci tjednima upozoravali da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu, Rusija je 24. veljače šokirala ne samo domaću ukrajinsku, već i međunarodnu javnost zračnim napadima na cijelo područje Ukrajine. Svijet je u nevjerici gledao uzbune iz zraka, raketiranje i prestravljene stanovnike Kijeva i drugih ukrajinskih gradova. Ukupno je zemlju napustilo oko osam milijuna ljudi, neki su se kasnije vratili u domovinu, no većina ostaje u inozemstvu.

Svijet je zanijemio na prizore masovnih grobnica u Buči, Izjumu i drugim mjestima. U rujnu su ukrajinske snage pokrenule veliku protuofenzivu u kojoj su zauzele oko 6000 četvornih kilometara teritorija na istoku zemlje. Putin je odgovorio naredivši djelomičnu vojnu mobilizaciju 300.000 rezervista. Rat u Ukrajini je u punom jeku godinu dana nakon što je počeo, a nema naznaka da bi more mrtvih, ranjenih i raseljenih te razorena zemlja uskoro završila. Stvaran broj žrtava nije poznat. Prema nekim zapadnim zemljama, Ukrajina i Rusija imaju po 200.000 mrtvih i ranjenih vojnika, Ujedinjeni narodi govore o 8.000 mrtvih civila, no stvarne brojke su najvjerojatnije veće. Istovremeno, deseci tisuća ljudi su ozlijeđeni, a mnoga su mjesta sravnjena sa zemljom.

Foto: REUTERS

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.