Za Hrvatsku je dobro da zemlje jugoistočne Europe jačaju svoje kapacitete za učinkovitu kontrolu granice

bruxelles

 

Noćas su na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu šefovi država i vlada EU-a postigli cjelovit kompromis koji je u obzir uzeo zabrinutosti zemlja na srednjoj mediteranskoj ruti, izloženih migracijama morskim putem.

Po dolasku na današnji sastanak Europskoga vijeća predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije u kojoj je rezimirao prvi dan Europskoga vijeća.
Kazao je da su čelnici država i vlada imali odlične razgovore s  predsjednikom Europskoga parlamentaAntonijom Tajanijem. Kvalitetnom je ocijenio i razmjenu mišljenja s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom, uoči summita NATO-a.

Komplementarnost Europske unije i NATO-a

Teme razgovora su bile komplementarnost Europske unije i NATO-a oko obrambene politike, jačanje strukturirane suradnje u kojoj Hrvatska participira, kao i spremnost da se ide prema onih 2 posto izdvajanja za obranu, što je tema sljedećeg NATO-o summita. Što se tiče drugih tema, izvijestio je premijer, relativno brzo smo dogovorili zaključke koji su se odnosili na sigurnosnu politiku, trgovinu, inovacije i digitalna pitanja. Istaknuo je da je Hrvatskoj važno proširenje Europske unije, dodavši da je Europsko vijeće  potvrdilo zaključke o otvaranju pregovora s Albanijom i Makedonijom.

Migracije: uvrštena bitna rečenica za Hrvatsku

Drugi dio sastanka, koji je trajao do pet sati ujutro, bio je posvećen raspravi o migracijama. Govoreći o zaključcima, premijer je rekao da se radi o cjelovitom kompromisu koji je uzeo u obzir zabrinutosti zemlja na srednjoj mediteranskoj ruti, izloženih migracijama morskim putem, a riječ je o Italiji i Malti.

Predsjednik Vlade kazao je da je Hrvatska naglasak stavila na onaj dio istočno-mediteranske rute koji uključuje naše susjedne zemlje. Izrazio je zadovoljstvo što je u zaključke uvrštena rečenica koja je Hrvatskoj jako bitna. Riječ je o jačanju suradnje u pogledu readmisije i povratka i razmjene informacija s državama jugoistoka Europe o sprječavanju ilegalnih migracija. "To je za Hrvatsku najvažnije", kazao je premijer, pojasnivši da je za Hrvatsku dobro da zemlje u njezinom jugoistočnom susjedstvu jačaju svoje kapacitete za učinkovitu kontrolu granice.

"U svijetlu naših ambicija da budemo dio Schengenskoga prostora, smatramo da su ovi zaključci dobri. Idu za tim da se isplati druga tranša dogovora s Turskom, da se ide s još 500 milijuna eura u Fond za Afriku" rekao je predsjednik Vlade. Pojasnio je da Hrvatska proteklih nekoliko godina sustavno isplaćuje svoj udio za Tursku i to će nastaviti. "Dat ćemo dodatna sredstva i u Fond za Afriku. To je naša odgovornost i mislim da je to dobro", dodao je.

Što se tiče ovih  zaključaka koji se odnose na kontrolirane centre, premijer je kazao da se radi o usustavljivanju onoga što se danas događa na nekakvoj ad-hoc bazi s obzirom na brodove koji dolaze u EU.
 
Bez kontroliranih centara u Hrvatskoj

Upitan je li Hrvatska spremna sudjelovati u uspostavi kontroliranih centara, predsjednik Vlade je pojasnio: "U Hrvatskoj ih neće uopće biti, oni će biti tamo gdje će pristajati brodovi, dakle govori se o iskrcavanju ljudi s brodova".

 „Otkada migrantska kriza traje, intenzivno zadnje tri i pol godine, na najvećem su  udaru zemlje prvog prihvata izbjeglica i migranata. To su prvenstveno Grčka, Italija, Malta. Postoje centri u kojima se ljudi nalaze jedno vrijeme i nakon toga se događa sekundarna migracija. Ono što su zemlje prvoga prihvata htjele, jest na neki način sugerirati veću solidarnost i dijeljenje  odgovornosti s onim zemljama koje nisu na prvoj crti. Istodobno, imate pritisak zemalja u kojima u najvećoj mjeri završava sekundarna migracija koje sada također polako zatvaraju svoj pristup prema toj temi. Zbog toga je cijeli taj paragraf dogovoren, na temelju dobrovoljnog odlučivanja svake zemlje. I to je ključ -  zemlja koja želi prihvatiti dio izbjeglica i ima za to potrebne kapacitete, može ih prihvatiti, što bi se stavljalo u kontekst premještaja odnosno preseljenja“, rezimirao je temu koja se  razmatrala na Vijeću, naglasivši ponovno da će tih kontroliranih centara biti  ondje gdje brodovi pristaju, a ne u Hrvatskoj.

"Neovisno o ovim zaključcima, Hrvatska  radi na  svojim kapacitetima za prihvat izbjeglica i migranata,  kao što znate imamo centre u Zagrebu i Kutini  čije kapacitete moramo podići neovisno o ovim zaključcima,“ naglasio je premijer.

Kazao je da se radi o dokumentu  u kojem su se pokušali pomiriti svi interesi koji su bili vrlo različiti. interesi svih. „Imate vanjsku dimenziju, jačanje kontrole vanjskih granica, imate unutarnju dimenziju, a to znači poticaj da se postigne dogovor o sedam akata u kontekstu Dublinske uredbe. Pet ih je otprilike već usuglašeno, a o dva koja se odnose na samu Dublinsku uredbu i Direktivu o kvalifikaciji, dogovor tek treba biti postignut“, dodatno je pojasnio predsjednik Vlade.

Model dogovora s Turskom kao primjer za Afriku

„Ključan je dogovor s Turskom. Ide se u isplatu druge tranše, ponovio je premijer, podsjetivši da je prva tranša iznosila tri milijarde eura. Taj se model  koristi kao primjer kako, uz velike političke i diplomatske napore, napraviti slične aranžmane sa zemljama Afrike. To je bit", rekao je.

Što se troškova tiče, mi ćemo na Vladi idući tjedan donijeti  odluku o novih 300.000 eura za Afriku. Do sada smo već dali tri puta po 100.000 eura, a za Tursku smo ukupno u prvoj tranši  dužni isplatiti 5,9 milijuna eura, od čega smo u dogovorenim obrocima do sada platili više od četiri milijuna,“  kazao je Plenković: "Platit ćemo i sve ono što nas ide i u drugoj tranši i tu pokazujemo ozbiljnost i odgovornost u rješavanju ove europske teme".

Istaknuo je da se, nakon dogovora EU i Turske,  dinamika  istočno-mediteranske rute smanjila s, primjerice, 100% 2015. i 2016. godine, na  2-3% u ovome trenutku. „Taj se aranžman  pokazuje jako dobrim i on je ključ bez kojega je jako teško kontrolirati vanjsku granicu, prije svega Grčke,  s obzirom na konfiguraciju,  otoke i sve ono čemu smo svjedočili prije dvije-tri godine.  S obzirom na okolnosti, rekao bih da je učinjen jedan dobar korak“, smatra predsjednik Vlade.

Mirovinska reforma na Vladi tek u rujnu

Upitan da komentira reakcije javnosti i koalicijskih partnera na prijedlog mirovinske reforme, predsjednik Vlade odgovorio je da je potrebno smiriti loptu. Naveo je da se radio tek o inicijalnim informacijama radi senzibiliziranja javnosti. „Cijeli paket reforme mirovinskoga sustava ići će na Vladu tek u rujnu, provest će se javna savjetovanja. Ideja ministra bila je prije svega da se generira javna rasprava nema govora o tome da se demontira drugi stup, dapače, ide se za tim da se doprinos u drugom stupu povećava. Ima puno dezinformacija, razgovarat ćemo o tome s koalicijskim partnerima i sa cijelom javnošću“, poručio je premijer Plenković.

Danas rasprava o Brexitu

Predsjednik Vlade najavio da će danas, u okviru rasprave o Brexitu, britanska premijerka Theresa May pojasniti kako teku pripreme britanske strane za izlazak Velike Britanije iz Europske unije.  Ključnim je ocijenio postizanje sporazuma o granici Irske i Velike Britanije sa Sjevernom Irskom.

Kazao je da su čelnici država i vlada imali odlične razgovore s  predsjednikom Europskoga parlamentaAntonijom Tajanijem. Kvalitetnom je ocijenio i razmjenu mišljenja s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom, uoči summita NATO-a.

Komplementarnost Europske unije i NATO-a

Teme razgovora su bile komplementarnost Europske unije i NATO-a oko obrambene politike, jačanje strukturirane suradnje u kojoj Hrvatska participira, kao i spremnost da se ide prema onih 2 posto izdvajanja za obranu, što je tema sljedećeg NATO-o summita. Što se tiče drugih tema, izvijestio je premijer, relativno brzo smo dogovorili zaključke koji su se odnosili na sigurnosnu politiku, trgovinu, inovacije i digitalna pitanja. Istaknuo je da je Hrvatskoj važno proširenje Europske unije, dodavši da je Europsko vijeće  potvrdilo zaključke o otvaranju pregovora s Albanijom i Makedonijom.

Migracije: uvrštena bitna rečenica za Hrvatsku

Drugi dio sastanka, koji je trajao do pet sati ujutro, bio je posvećen raspravi o migracijama. Govoreći o zaključcima, premijer je rekao da se radi o cjelovitom kompromisu koji je uzeo u obzir zabrinutosti zemlja na srednjoj mediteranskoj ruti, izloženih migracijama morskim putem, a riječ je o Italiji i Malti.

Predsjednik Vlade kazao je da je Hrvatska naglasak stavila na onaj dio istočno-mediteranske rute koji uključuje naše susjedne zemlje. Izrazio je zadovoljstvo što je u zaključke uvrštena rečenica koja je Hrvatskoj jako bitna. Riječ je o jačanju suradnje u pogledu readmisije i povratka i razmjene informacija s državama jugoistoka Europe o sprječavanju ilegalnih migracija. "To je za Hrvatsku najvažnije", kazao je premijer, pojasnivši da je za Hrvatsku dobro da zemlje u njezinom jugoistočnom susjedstvu jačaju svoje kapacitete za učinkovitu kontrolu granice.

"U svijetlu naših ambicija da budemo dio Schengenskoga prostora, smatramo da su ovi zaključci dobri. Idu za tim da se isplati druga tranša dogovora s Turskom, da se ide s još 500 milijuna eura u Fond za Afriku" rekao je predsjednik Vlade. Pojasnio je da Hrvatska proteklih nekoliko godina sustavno isplaćuje svoj udio za Tursku i to će nastaviti. "Dat ćemo dodatna sredstva i u Fond za Afriku. To je naša odgovornost i mislim da je to dobro", dodao je.

Što se tiče ovih  zaključaka koji se odnose na kontrolirane centre, premijer je kazao da se radi o usustavljivanju onoga što se danas događa na nekakvoj ad-hoc bazi s obzirom na brodove koji dolaze u EU.
 
Bez kontroliranih centara u Hrvatskoj

Upitan je li Hrvatska spremna sudjelovati u uspostavi kontroliranih centara, predsjednik Vlade je pojasnio: "U Hrvatskoj ih neće uopće biti, oni će biti tamo gdje će pristajati brodovi, dakle govori se o iskrcavanju ljudi s brodova".

 „Otkada migrantska kriza traje, intenzivno zadnje tri i pol godine, na najvećem su  udaru zemlje prvog prihvata izbjeglica i migranata. To su prvenstveno Grčka, Italija, Malta. Postoje centri u kojima se ljudi nalaze jedno vrijeme i nakon toga se događa sekundarna migracija. Ono što su zemlje prvoga prihvata htjele, jest na neki način sugerirati veću solidarnost i dijeljenje  odgovornosti s onim zemljama koje nisu na prvoj crti. Istodobno, imate pritisak zemalja u kojima u najvećoj mjeri završava sekundarna migracija koje sada također polako zatvaraju svoj pristup prema toj temi. Zbog toga je cijeli taj paragraf dogovoren, na temelju dobrovoljnog odlučivanja svake zemlje. I to je ključ -  zemlja koja želi prihvatiti dio izbjeglica i ima za to potrebne kapacitete, može ih prihvatiti, što bi se stavljalo u kontekst premještaja odnosno preseljenja“, rezimirao je temu koja se  razmatrala na Vijeću, naglasivši ponovno da će tih kontroliranih centara biti  ondje gdje brodovi pristaju, a ne u Hrvatskoj.

"Neovisno o ovim zaključcima, Hrvatska  radi na  svojim kapacitetima za prihvat izbjeglica i migranata,  kao što znate imamo centre u Zagrebu i Kutini  čije kapacitete moramo podići neovisno o ovim zaključcima,“ naglasio je premijer.

Kazao je da se radi o dokumentu  u kojem su se pokušali pomiriti svi interesi koji su bili vrlo različiti. interesi svih. „Imate vanjsku dimenziju, jačanje kontrole vanjskih granica, imate unutarnju dimenziju, a to znači poticaj da se postigne dogovor o sedam akata u kontekstu Dublinske uredbe. Pet ih je otprilike već usuglašeno, a o dva koja se odnose na samu Dublinsku uredbu i Direktivu o kvalifikaciji, dogovor tek treba biti postignut“, dodatno je pojasnio predsjednik Vlade.

Model dogovora s Turskom kao primjer za Afriku

„Ključan je dogovor s Turskom. Ide se u isplatu druge tranše, ponovio je premijer, podsjetivši da je prva tranša iznosila tri milijarde eura. Taj se model  koristi kao primjer kako, uz velike političke i diplomatske napore, napraviti slične aranžmane sa zemljama Afrike. To je bit", rekao je.

Što se troškova tiče, mi ćemo na Vladi idući tjedan donijeti  odluku o novih 300.000 eura za Afriku. Do sada smo već dali tri puta po 100.000 eura, a za Tursku smo ukupno u prvoj tranši  dužni isplatiti 5,9 milijuna eura, od čega smo u dogovorenim obrocima do sada platili više od četiri milijuna,“  kazao je Plenković: "Platit ćemo i sve ono što nas ide i u drugoj tranši i tu pokazujemo ozbiljnost i odgovornost u rješavanju ove europske teme".

Istaknuo je da se, nakon dogovora EU i Turske,  dinamika  istočno-mediteranske rute smanjila s, primjerice, 100% 2015. i 2016. godine, na  2-3% u ovome trenutku. „Taj se aranžman  pokazuje jako dobrim i on je ključ bez kojega je jako teško kontrolirati vanjsku granicu, prije svega Grčke,  s obzirom na konfiguraciju,  otoke i sve ono čemu smo svjedočili prije dvije-tri godine.  S obzirom na okolnosti, rekao bih da je učinjen jedan dobar korak“, smatra predsjednik Vlade.

Mirovinska reforma na Vladi tek u rujnu

Upitan da komentira reakcije javnosti i koalicijskih partnera na prijedlog mirovinske reforme, predsjednik Vlade odgovorio je da je potrebno smiriti loptu. Naveo je da se radio tek o inicijalnim informacijama radi senzibiliziranja javnosti. „Cijeli paket reforme mirovinskoga sustava ići će na Vladu tek u rujnu, provest će se javna savjetovanja. Ideja ministra bila je prije svega da se generira javna rasprava nema govora o tome da se demontira drugi stup, dapače, ide se za tim da se doprinos u drugom stupu povećava. Ima puno dezinformacija, razgovarat ćemo o tome s koalicijskim partnerima i sa cijelom javnošću“, poručio je premijer Plenković.

Danas rasprava o Brexitu

Predsjednik Vlade najavio da će danas, u okviru rasprave o Brexitu, britanska premijerka Theresa May pojasniti kako teku pripreme britanske strane za izlazak Velike Britanije iz Europske unije.  Ključnim je ocijenio postizanje sporazuma o granici Irske i Velike Britanije sa Sjevernom Irskom.

Večinom oblačno

19°C

Zagreb

Večinom oblačno

Vlaga: 81%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 22 Srp 2018

    Grmljavina 26°C 16°C

  • 23 Srp 2018

    Mjestimični pljuskovi 22°C 16°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.