Pravomoćna presuda Šešelju, 10 godina zatvora

Pravomoćna presuda Šešelju, 10 godina zatvora

Nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), u srijedu popodne izrekao je pravomoćnu presudu vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju. Dosudio mu je 10 godina zatvora.  U prvostupanjskoj presudi  prije dvije godine Šešelj je iznenađujuće oslobođen optužbe za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH.

Objavljeno je da je Šešelj odgovoran za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata držanjem huškačkog govora u Hrtkovcima 6. svibnja 1992., navodi MICT.
Na području Hrvatske i BiH dogodili su se sustavni i rašireni zločini i prvostupanjsko vijeće pogriješilo je kad je donijelo suprotan zaključak, utvrdio je Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u pravomoćnoj presudi vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju.

Ne vraća se u zatvor

Šešelje se ne vraća u zatvor jer mu je Žalbeno vijeće u izdržavanje kazne uračunalo vrijeme provedeno u pritvoru gdje je bio od 2003. do 2014. godine. Sve druge točke žalbe Žalbeno vijeće je odbilo te je ovom presudom žalbeni postupak završen.

Šešelj je od 2014. na slobodi

Šešelj je od puštanja na slobodu u studenome 2014. ignorirao žalbeni postupak poručujući da "ima pametnijeg posla", nije nazočio žalbenoj raspravi, a predstojeća pravomoćna presuda ga "ne zanima". Šešelj je u pritvoru Haškog suda bio od 2003. godine kada je dobrovoljno otišao u Haag, pa do 2014. kada je pušten da se brani sa slobode zbog narušenog zdravlja. Nije nazočio niti izricanju prvostupanjske presude 31. ožujka 2016. a u međuvremenu se beogradskim medijima pohvalio da je potpuno izliječen od raka.

 Haško je tužiteljstvo zatražilo poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Ono je, prema žalbi tužitelja, unatoč obilju dokaza u presudi donijelo "zapanjujući zaključak" da nije bilo sustavnog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, niti udruženog zločinačkog pothvata kao niti Šešeljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata.

Tužiteljstvo smatra dokazanim da je Šešelj zločinačkom pothvatu, prevođenom srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, značajno pridonio huškačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te time poticao na zločine. Stoga traži da se Šešelja osudi na 28 godina zatvora ili da se naloži ponavljanje suđenja.

 

"Velika Srbija" nije kazneno djelo

Raspravno vijeće ICTY-ja većinom glasova oslobodilo je 31. ožujka 2016. Šešelja po svim točkama optužnice, zaključivši da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kazneno djelo.

Vijeće je također zaključilo da nema dokaza o kaznenoj odgovornosti Šešelja za slanje dobrovoljaca jer nije dokazano da je to činjeno u zločinačke svrhe već da postoji mogućnost da je ono bilo namijenjeno zaštiti Srba.

Vijeće je također zaključilo da "propaganda nacionalističke ideologije" nije sama po sebi zločin. Za Šešeljeve huškačke govore Vijeće je ocijenilo da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu, a oni koji jesu bili huškački - nisu rezultirali progonom.

Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Miloševićem jer je cilj dogovora srpskih dužnosnika bio obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina.

"Ključna pitanja u predmetu nisu presuđena na pravilan način. Zapanjujući je zaključak presude da tužitelji nisu dokazali sustavni i rasprostranjeni napad na civilno stanovništvo u Hrvatskoj i BiH. Žrtve i svjedoci imaju pravo čuti objašnjenje kako ovo raspravno vijeće može doći do toga zaključka", kazao je tužitelj Mathias Marcussen na žalbenoj raspravi u prosincu prošle godine u Haagu.

On je poručio da je presuda po tim zaključcima u suprotnosti s većinom drugih presuda ICTY-ja.

"Presuda ne zadovoljava kriterije ICTY-ja, ona mora biti poništena", kazao je tada tužitelj.

Obećavao rijeke krvi

Kao najteži element u pogrešci prvostupanjskog vijeća, Marcussen je naveo propust da razmotri obimne dokaze o zločinima u Hrvatskoj i BiH i upitao kako je bez toga mogla biti napisana presuda.

"U presudi se ti zločini jedva i spominju. Posvećeno im je samo sedam paragrafa, a svega dva paragrafa zapanjujućem zaključku da nije postojao sustavni napad na stanovništvo", kazao je Marcussen, ističući da se pitanju odgovornosti za udruženi zločinački pothvat posvećuje tek jedan usputni paragraf.

Vijeće je propustilo razmotriti dokaze tužiteljstva o Šešeljevoj namjeri za sudjelovanjem u udruženom zločinačkom pothvatu, kazao je Marcussen podsjećajući na dokaze tužiteljstva da je hranio srpski strah, pozivao na osvetu za ranije zločine, a obećao je i da će poteći rijeke krvi ako BiH proglasi neovisnost.

Sve to dokazuje da je dijelio zajednički zločinački cilj da se nesrpsko stanovništvo ukloni činjenjem zločina, a neki njegovi govori bili su jedva prikriveni poziv na protjerivanje, što je također pokazivalo namjeru da se provede prisilno premještanje stanovništva, dodao je.

Vijeće se u presudi nije bavilo dokazima da je Šešelj imao namjeru protjerati Hrvate što je bio zajednički cilj udruženog zločinačkog pothvata, rekao je Marcussen ističući da se vijeće nije u presudi ni pozabavilo stvarnom tezom optužbe da veliki broj zločina svojom sustavnošću i rasprostranjenošću dokazuje postojanje udruženog zločinačkog pothvata.

Takva sustavna masovna zvjerstva šešeljevaca i drugih snaga bila su uperena protiv nesrba na teritoriju na koji su Šešelj i drugi članovi udruženog zločinačkog pothvata polagali pravo, kazao je Marcussen, a o tom ključnom aspektu predmeta vijeće nije presudilo.

Njega to ništa ne zanima

Propustima vijeća tužitelji smatraju i to što unatoč brojnim dokazima nisu prihvaćeni niti navodi o deportaciji i uklanjanju nesrba niti postojanje obrasca progona i zločina koji pokazuju sustavni karakter zločina.

Dokazi su pokazali da se Šešelj osobno zalagao za protjerivanje čitavih autobusa vojvođanskih Hrvata porukama da nemaju šta tražiti u Srbiji i da će ih jednostavno potrpati u autobuse i ispratiti do granice.

Nagovještaj u presudi da se moglo raditi o humanitarnom potezu uvredljiv je žrtve, kazao je Marcussen ističući da je vijeće zanemarilo i dokaze iz međunarodnih izvora o zločinima u Hrvatskoj, o ubijanju i protjerivanju Hrvata te uništavanju njihovih domova.

Šešelj je od puštanja na slobodu u studenome 2014. ignorirao žalbeni postupak poručujući da "ima pametnijeg posla", nije nazočio žalbenoj raspravi, a predstojeća pravomoćna presuda ga "ne zanima".

Šešelj je u pritvoru Haškog suda bio od 2003. godine kada je dobrovoljno otišao u Haag, pa do 2014. kada je pušten da se brani sa slobode zbog narušenog zdravlja. Nije nazočio niti izricanju prvostupanjske presude 31. ožujka 2016. a u međuvremenu se beogradskim medijima pohvalio da je potpuno izliječen od raka.

HRT/ N1 /HIA.com.hr
foto:

Večinom oblačno

13°C

Zagreb

Večinom oblačno

Vlaga: 55%

Vjetar: 17.70 km/h

  • 25 Ruj 2018

    Većinom sunčano 14°C 3°C

  • 26 Ruj 2018

    Većinom sunčano 14°C 2°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.