Schengenski prostor: Otvorena pitanja o europskom području slobodnog kretanja

SHENGEN

Parlament u izvješću iz svibnja ove godine osuđuje postojanje graničnih kontrola unutar schengenskog prostora.Schengen je pod „iznimnim pritiskom“ upozoravaju zastupnici u izvješću o funkcioniranju schengenskog prostora.„Nacionalne vlade pretvorile su schengenski prostor u žrtveno janje za nedostatke vlastitih sigurnosnih snaga i slabosti zajedničkog sustava azila. Međutim, Schengen nije problem, već rješenje“, poručuje izvjestitelj Carlos Coelho (EPP, Portugal) te upozorava kako laka retorika koja krivi slobodu kretanja za nevolje u EU-u može uništiti schengenski sustav. „Ako Schengen nestane, nestaje i Europa građana koju danas imamo.“

 Nevolje za Schengen

 Kontrole na određenim granicama su uvedene kao odgovor na značajan priljev izbjeglica u EU 2015. te terorističke napade. Protok migranata i tražitelja azila smatran je prijetnjom za unutarnju sigurnost pa su države članice iskoristile mogućnosti iz Zakonika o schengenskim granicama i uvele unutarnje kontrole. Radi se o mjeri koja bi trebala biti privremena i iznimna, ali dvije godina kasnije i normalno funkcioniranje schengenskog sustava i dalje nije uspostavljeno.

 „Unutarnje granice su i dalje na granicama jer plaćamo cijenu za probleme koji nisu u opsegu Schengena, primjerice, za probleme u politici azila. Lako je koristiti strahove građana. Populisti to rade, a države članice se ne bore protiv“, kaže Coelho.

 Trenutno šest država provodi kontrole: Francuska, Austrija, Njemačka, Danska, Švedska i Norveška. Mađarska, Slovenija i Belgija su prestale.

 Cijena graničnih kontrola

 Granične kontrole utječu na slobodno kretanje ljudi, robe i usluga u EU-u, naročito na prekogranične dostave, radnike koji putuju preko granice (u EU-u 1,7 milijuna ljudi prelazi granicu zbog posla) te turizam. Procjenjuje se da to košta 25-50 milijardi eura plus tu su također i administrativni troškovi za javni sektor od otprilike 2 milijarde eura godišnje. 

 „Schengenski prostor je dio rješenja, a ne dio problema“

 EU je nedavno usvojio nekoliko mjera kako bi se zaštitio integritet Schengena:   Sustavne provjere na vanjskim granicama za sve koji ulaze u EU od travnja 2017.;novi sustav registracije ulaska i izlaska kako bi se zabilježilo kretanje stranih građana unutar Schengena i ubrzale kontrole;jači nadzor vanjskih granica stvaranjem Agencije za granice i obalnu stražu;veće ovlasti za Europol u borbi protiv terorizma.

Zaštita Schengena 

„Riješenje je pitanje politčke volje. Unatoč europskom okviru, granice su nacionalne. Tako da samo države članice mogu ovo promijeniti“, kaže Coelho. Zastupnici podupiru prijedlog Europske komisije za ponovno potpuno funkcioniranje schengenskog sustava.

 Parlament kaže da su Bugarska i Rumunjska spremne za pristupanje schengenskom prostoru te poziva Vijeće da dade pristanak.

 Schengenski proctor u brojkama

26 europskih država usvojile su Schengenski sporazum,

4 zemlje u schengenskom prostoru nisu u EU-u: Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska

6 država članica nije u schengenskom prostoru: UK, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Cipar

Vanjske granice duge su 50.000 km.

Sunčano

10°C

Zagreb

Sunčano

Vlaga: 93%

Vjetar: 11.27 km/h

  • 23 Lip 2018

    Djelomično oblačno 18°C 6°C

  • 24 Lip 2018

    Večinom oblačno 19°C 10°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.