Lepoglavski kraj:pavlinsko nasljeđe, najstarije sveučilište, puran na stolu, čipka, dobro vino i na kraju - mačak u vreći

turistički novinari u Lepoglavi

Svaki turistički dolazak u Lepoglavu pa čak i nama najbližim susjedima na novi način proširi spoznaje, oplemeni dušu, a ako vas se dočepaju gostoljubivi domaćini na čelu s Ljubicom Dubovečak, direktoricom Turističke zajednice te gradonačelnikom Marjanom Škvarićem, prijateljskim ćete ugođajem oplemeniti i nepce, ispuniti srce .
Tako je bilo i za nedavnog studijskog putovanja turističkih novinara HND-a, koji su se u Lepoglavi zatekli na kraju trodnevnog boravka u Varaždinskoj županiji.
I kako to obično biva uvijek je osim upoznavanja s kulturno-povijesnim posebnostima to i upoznavanje s običajima i životom današnjih ljudi, počevši od kulture, tajput s naglaskom na turističku prezentaciju arheologije u Varaždinskim Toplicama, pa do gastronomske ponude, koja neiscrpno vrelo ima u lokalnoj kulinarskoj tradiciji i domaćim namirnicama.
U nastavku našeg proputovanja Varaždinskom županijom otišlo se još i dalje u povijest, posjetom vrhu planine Ivanščice, krovu Hrvatskog zagorja na čijim obroncima se u središtu grada Lepoglave krije posebno geološko iznenađenje - kameni vrh Gaveznica, s grotlom fosilnog vulkana.
Današnje grotlo zapravo je bivši kamenolom gdje su nekadašnji zatvorenici iskapali kamen andezit potreban za izgradnju prometnica, ali zahvaljujući maru lepoglavskih mineraloga i turističkim djelatnicima pretvoren je u turističku atrakciju bez premca, dobivši na svome dnu trodimenzionalno oslikano vulkansko grotlo kako bi se gostima približilo davnu povijest ali i nalazište poludragog kamena ahata, koji se još uvijek može pronaći na tlu i u običnoj šetnji puteljkom do grotla.

Bijeli fratri zadužili Lepoglavu, ali i Hrvatsku

I dok se još ne možete načuditi ljepoti lepoglavske crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, dijela samostanskog kompleksa koji su izgradili pavlini,u narodu prozvani bijeli fratri, red koji je zaslužan za kulturno i znanstveno uzdizanje čitavog hrvatskog nacionalnog bića, već vas iznenadi druga jednako zanimljiva priča.
Imali su pavlini zasluge pomalo u svakoj od njih počevši od prve gimnazije,1503., a zatim i filozofskog i teološkog fakulteta i prvog hrvatskog sveučilišta, jer već 1657. dobivaju dozvolu za izdavanje doktorata iz filozofije i teologije, pa sve do uzgoja purana, koji je navodno prvi put poslužen na pavlinskom svečanom stolu, pa do fresco-slikarstva Ivana Rangera i njegovih učenika, zahvaljujući čijoj je školi oslikana svaka crkva u okruženju od 30-tak kilometara. U Lepoglavi je napisan i Gazophylacium, prvi hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik, a napisao ga je pavlin Ivan Belostenec.

Lepoglava se prvi put spominje kao posjed grofova Celjskih 1399. godine, a 1451. Fridrich Celjski, sin grofa Hermana, izdaje povelju pavlinskom samostanu kojom ga oslobađa plaćanja nekih dadžbina. Zasluge pavlina su mnogostruke pa čak je i čuvena lepoglavska čipka, koja je na listi svjetske baštine UNESCO-a, a do danas se sačuvala zahvaljujući Danici Broessler i njenim učenicama prvo je krasila oltare crkve.

Stepinac, Tito, Tuđman i drugi poznati uznici

Lepoglava još uvijek u turističkom pogledu ima i predznak “turističkog”odredišta rodbine kažnjenika jednoj od najstarijih hrvatskih kaznionica smještenoj u dio nekadašnjeg samostanskog kompleksa pavlina još od vremena Habsburgovaca. I kaznionica je poznata zbog mnogih poznatih imena počevši od političkih zatvorenika kao što su Josip Broz Tito, Moša Pijade, kardinal Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman I mnogi bivši tajkuni, ogriješenici o privatizaciju i sl.

Danas, Lepoglava postaje zanimljivo odredište mnogobrojnih posjetitelja osobito onih koje zanima čipka, mineralogija, a u novije vrijeme i glazbeni festivali, festivali obrta, dobra vina lepoglavske kaznionice, ali izvrsna hrana u kazbnioničkom restoranu Ivančica. Da bi se dobro zabavili i još bolje osjećali trebali biste samo pogledati kalendar događanja u Lepoglavi. U koje god vrijeme došli nećete požaliti, ali svakako treba pogledati i Župnu crkvu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije i samostanski kompleks koji se uređuje, te muzej čipkarstva, poput nas s radošću oslikati koji licitar uz pomoć mlade licitarke Valentine Gladović iz obližnjega Klenovnika, a onda nakon lagane šetnje do vulkana Gaveznice doći na ručak i osvježenje u restoran Ivančicu.

Suvremeni razvoj uz sredstva fondova EU-a
Lepoglava je sjajna i u privlačenju sredstava EU, osobito u segmentima ruralnog razvoja i energetske učinkovitosti, u razgled ćete moći i električnim biciklom koji stoji uz gradsku vijećnicu. Kući ćete za uspomenu ponijeti zbirku minerala suvenir vrečicu naziva “Lepoglavski mačak u vreći” dar Lepoglavske udruge Ahat, na čelu s Damirom Vrtarom, kome treba zahvaliti da je nalazište ahata u Lepoglavi, poznato širom svijeta.
Zahvaljujući međunarodnim aktivnostima i suradnji udruge Lepoglavski ahat sa srodnim udrugama, institucijama i ustanovama, ovih su dana u Lepoglavi boravili ugledni mineralozi - dr. Franz Brandstätter iz Prirodoslovnog muzeja u Beču, Zmago Žorž iz Muzeja Remšnik u Sloveniji, Anton Gutsich, jedan od najboljih brusača minerala te Gabi Palfinger.

Prigodom dolaska u Lepoglavu za njih je u Gradu Lepoglavi organiziran prijem na kojem im je dobrodošlicu poželio gradonačelnik Marijan Škvarić te naglasio da Grad Lepoglava na brojnim jedinstvenostima gradi svoju prepoznatljivost, a pohvalio se i da je Grad pokrenuo projekt Centra za posjetitelje tj. izgradnju muzeja koji bi na jednom mjestu objedinio i predstavio sve lepoglavske posebnosti pa tako i mineraloško bogatstvo Lepoglave.

Mostly Clear

7°C

Zagreb

Mostly Clear

Humidity: 92%

Wind: 11.27 km/h

  • 23 Jun 2018

    Partly Cloudy 18°C 7°C

  • 24 Jun 2018

    Mostly Cloudy 19°C 10°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.