Rijetka ptica vlastelica zaštitni je znak Ninske lagune i mamac za dolazak turista

vlastelica iz ninske lagune

 Prošetate  li ninskom lagunom ili ornitološkim dijelom Solane Nin, doživjet ćete uzbudljive  trenutke  te moći vidjeti i fotografirati razne vrste ptica. Ninski zaljev i Ninska laguna s muljevitim i pjeskovitim plitkim obalama te s močvarnim predjelima, uz Kraljičinu plažu i okruženje solane, iznimna je biološka vrijednost i predstavlja jedno od rijetkih staništa na hrvatskoj obali i na tlu Europe. U vrijeme jesenske i proljetne selidbe se na tim staništima najčešće  zadržavaju razne vrste ptica.

Ne čudi stoga što u Nin sve više dolaze  Ii posjetitelji  i individualno i grupno te obilaze lokalitet lagune zbog promatranja ptica (birdwatching). Marija Dejanović,  direktorica Turističke zajednice Nina posebno je ponosna na tu vrstu turističke ponude Nina.

-Interes mnogih  je ptica vlastelica (lat. Himantopus Himantopus) jer destinacija nudi novi doživljaj bliskog susreta s tom neobičnom pticom koja se gnijezdi na poljima solane.

Pozivamo sve zainteresirane -  provedite aktivni odmor, šetajte I vi lagunom, vozite bicikl okolicom ili trčite obalom, a onda svoj boravak obogatite fotografijom vlastelice koju možete snimiti od ožujka do početka rujna! Prije samo nekoliko dana na područje Ninske solane stiglo je pet vlastelica te ih sljedećih dana očekujemo još, stoga požurite, dođite u Nin, vidite mističnu vlastelicu, fotografirajte je i doživite nezaboravan osjećaj povezanosti čovjeka i prirode -  Poručuje Marija Dejanović.

Nin je najstariji hrvatski kraljevski grad

Nin je poznat kao najstariji hrvatski kraljevski grad, snažno privlači bogatom kulturnom baštinom, dugim pješčanim plažama, solanom i ljekovitim blatom. Smješten je u Zadarskoj županiji, a poznat je kao EDEN – Europska destinacija izvrsnosti. Titulu ulaska između stotinjak skrivenih dragulja Europe, kako Europska komisija naziva EDEN destinacije, Nin je dobio 2010. godine. Upravo EDEN nagrada obvezuje posebnu pažnju očuvanju okoliša i bioraznolikosti te razvoju održivog i odgovornog turizma.

Potaknuti smjernicama Europske komisije, turistički su djelatnici iste godine pokrenuli ekološki susret u laguni pod nazivom Europski dan prebrojavanja ptica. Taj projekt se kontinuirano razvija zahvaljujući suradnji nekoliko biologa i ornitologa volontera, koji predavanjima poučavaju i u praksi pokazuju kako se vodi briga o ptičjem svijetu te kako to prirodno bogatstvo oblikovati u turistički proizvod, tzv. birdwatching.

Vlastelica, neobična i rijetka ptica – zaštitni znak Ninske lagune

-Vlastelica, ptica iz reda šljukarica i porodice sabljarki, među europskim pticama se ističe svojim osebujnim vitkim bijelim tijelom, crnim krilima i dugim crnim kljunom. Nazivaju je još i plemkinjom među pticama. Ono što se posebno i živopisno ističe na ptici su duge i crvene noge koje se doimaju krhke, a kojima se vješto kreće plićinama. Crvena boja nogu odrastanjem se pojačava zbog hranjenja račićem slaništarom.

Poput drugih ptica, hrani se pretežno vodenim beskralježnjacima: školjkašima, puževima, račićima, vodenim kukcima, punoglavcima, sitnom ribom i sl., a ponekad jede sjemenke ili leteće kukce. Najveća dubina na kojoj se može hraniti je 20 cm, a za ptiće je jako važno da na staništu ima jako plitkih površina.

Vlastelica je Ninsku lagunu odabrala za svoj dom pa se niz godina može vidjeti na Ninskoj solani. Uz gospodarski dio solane, izgradnjom su dobiveni predjeli koji predstavljaju umjetno močvarno stanište. Radi tog, "slučajnog ljudskog faktora", posložio se lijepi ptičji svijet i nastanak halofilnog staništa. U tom biljnom staništu ptice su pronašle sigurno utočište. Sve je u Ninskoj laguni povezano – od biljaka, plime i oseke, vjetra i sunca. To područje je jako krhko. Ako nestane samo jedan dio (gradnjom, bacanjem smeća, prenapučenosti...), zasigurno će neke ptice nestati s ovog prekrasnog lokaliteta. Stoga čuvajmo naš jedinstveni lokalitet - Eko park Ninsku lagunu! –Ističe na dalje Maria Dejanović, te dodaje:.

-Vlastelica je kozmopolitska vrsta ptice. Opisano je pet podvrsta, od kojih je nominalna rasprostranjenost u Europi. Gnijezdi se u Južnoj i srednjoj Europi, Ukrajini i na jugu Rusije. Selica je i zimuje u Africi, južno od Sahare, dok u manjem broju prezimljuje i u sjevernoj Africi i Španjolskoj.

Prema autoru Crnkoviću, vlastelica se gnijezdi uz Jadransku obalu – i to na solanama u Ninu i Pagu te na ušću Neretve. Zabilježena je tijekom proljetne selidbe u ožujku, travnju i svibnju na još nekoliko područja. U Hrvatskoj su se vlastelice počele gnijezditi krajem 20. st., a i danas su malobrojne gnjezdarice na samo nekoliko poznatih lokaliteta. Jedan od poznatijih lokaliteta nalazi se na području Ninske lagune, na umjetnom staništu – Ninskoj solani. Prvo gniježđenje započelo je 1999. kada se gnijezdilo šest parova. Prema autoru Leskovaru, od tada se redovito gnijezdi. Broj parova narastao je na 28 u 2007., odnosno 18 – 25 parova u 2008. godini. Autor Jurinović zabilježio je u 2006. dva do tri para vlastelica koje se redovito gnijezde na ušću Neretve. Kako navodi Leskovar, godine 2008. zabilježeno je po prvi put gniježđenje na dva lokaliteta na Pagu, i to osam parova.  Autor Lukač u 2010. je zabilježio na Ninskim solanama gniježđenje 10 – 12 parova. Procjena ukupne gnijezdeće populacije u Hrvatskoj je 45 – 80 parova. Vlastelica, kao gnjezdarica, upisana je u IUCN crvenu listu ugroženih vrsta ptica Hrvatske i Europe.

Kada govorimo o gnijezdima u Ninskoj solani, to se odnosi na blatnjave pregrade, tzv. međe, koje dijele morske bazene. One su napravljene od blata i pregrađene su s jedne i druge strane daskama, tako da se blato ne urušava u bazene. To predstavlja kompaktnu smjesu blata, školjki, soli i kamenčića. Na tim međama nastala je vegetacija koja se čvrsto ukorijenila i služi da se ti puteljci ne bi urušili. Vlastelice gnijezdo obično grade na golom tlu, na otočićima ili sprudovima okruženim plitkom vodom, a katkad i na suhom tlu. U vrijeme gniježđenja prigodom promatranja treba biti oprezan da bi se ptica što manje uznemiravala i da ne bi napustila gnijezdo.

Opća preporuka je tu vrstu promatrati teleskopom s udaljenosti 60 – 100 m od gnijezda

Gradnja gnijezda, ležanje na jajima i podizanje mladih predstavljaju zadaću oba spola. Leglo se obično sastoji od četiri jaja koja se izlegu za 22 – 25 dana. Ptići su sposobni za let nakon četiri tjedna (28 – 32 dana), a samostalni postaju 2 – 4 tjedna kasnije. Vlastelice su monogamne, a veza među partnerima

traje jednu gnijezdeću sezonu. Vrlo rijetko su samotne, a na odmorištima se okupljaju u veća jata. Gnijezde se u kolonijama koje najčešće broje 10 – 40 parova.

Vlastelice su vrlo društvene, a izvan sezone gniježđenja zadržavaju se u malim jatima i to najčešće 5 – 10 ptica zajedno. Često se uključuju u mješovita jata s drugim pticama. Vlastelice za svoj dom biraju plitke slatke, bočate ili slane vode – poput močvara, solana, laguna, ušća, plitkih jezera, rijeka, taložnica, ribnjaka i slično.

Ako osjeti da je gnijezdo ugroženo ili se ptići vlastelice grupiraju, vinu u zrak ili kriješte (a znaju se i zaletjeti prema glavi neželjenog gosta ako se previše približi), da bi odvukla pozornost promatrača često zna glumiti povrijeđenost, poput slomljena krila. Na taj način skreće pozornost na sebe da bi zbunila promatrača te zaštitila gnijezdo i mlade ptiće.

Ugrožena je na kontinentu nestajanjem taložnica i svinjogojskih farmi, a u priobalju nestajanjem plitkih močvarnih područja i muljevitih morskih obala, lovom i krivolovom. Razvoj turizma i rekreativne aktivnosti uznemiravaju ptice i onemogućavaju nesmetano gniježđenje i hranjenje.

Preporučene mjere očuvanja i zaštite: Vlastelica je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode, kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom, Bernskom konvencijom i Direktivom o pticama. Postoje četiri važna područja za ptice Ekološke mreže RH, gdje se gnijezdi oko 95% ukupne hrvatske populacije vlastelica. Preporuka, uz redoviti monitoring gnijezdeće populacije, posebno je voditi brigu o očuvanju i obnovi muljevitih i pjeskovitih morskih obala, očuvati i revitalizirati vlažna staništa te poticati dosadašnji način proizvodnje u solanama. 

Vlastelica je odabrala Ninsku lagunu za gniježđenje i produženje vrste zbog plitkih obala, močvarnih predjela te solane u kojoj se odvija tradicionalna gospodarska proizvodnja.

Bogatstvo i raznolikost ptičjeg svijeta Ninske solane i Kraljičine plaže

Autor Lukač dokumentirao je da je na Ninskoj solani zabilježeno 158 vrsta ptica. Od toga je 41 vrsta u jednoj od kategorija ugroženosti, dok je 117 stabilnih.

vrsta, dok je na Kraljičinoj plaži zabilježio 77 vrsta ptica, od kojih je 14 vrsta razvrstano u različite kategorije ugroženosti. U kategoriji kritično ugroženih (CR) su: morski kulik (Charadrius alexandrinus), crvenoga prutka (Tringa totanus) i šljuka kokošica (Gallinago gallinago). U kategoriji ugroženih (EN) vrsta su dvije: mala čigra (Sternula albifrons) i veliki pozviždać (Numenius arquata). Od osjetljivih vrsta (VU) to su mala bijela čaplja (Egretta garzetta) i mala prutka (Acitis hypoleucos). U kategoriji nisko rizičnih vrsta je njih 7: veliki vranac (Phalacrocorax carbo), patka pupčanica (Anas querquedula), kulik (Charadruius dubius), riječni galeb (Chroicocephalus), čigra (Sterna hirundo), dugokljuna čigra (Thalasseus sandvicensis) i vodomar (Alcedo atthis). – ističe  M. Dejanović u svom radu posvećom Vlastelici.

 Na prostoru Ninske lagune zadržavaju se ptice gnjezdarice, selice i zimovalice. Taj su prostor izabrale mnoge od 203 vrste ptica  jer vegetacija slanjača (halofita) pruža optimalne uvjete močvarnim vrstama ptica za život i produženje vrste. Promatrači ptica tu sa zadovoljstvom mogu promatrati navedene vrste ptica. Također se mogu vidjeti rijetka i ugrožena vlastelica, zatim pijukavac, vivak, morski vranac, siva čaplja, divlja patka, patka zviždara, patka kržulja, mali ronac, vjetruša, kobac, fazan, pješčarka, pršljivac, prutka migavica, krivokljuna prutka, mala prutka, galeb klaukavac, crna čigra, divlji golub, pitomi golub, golub grivnjaš, grlica, gugutka, crna čiopa, pčelarica, pupavac, ćuk, vijoglav, lastavica, piljak, prugasta trepteljka, gorska pastirica, bijela pastirica, žuta pastirica, crvendać, slavuj, mrka crvenrepka, smeđeglavi batić, crnoglavi batić, sivkasta bijeloguza, kos, trstenjak cvrkutić, veliki trstenjak, bijelobrka grmuša, crnokapa grmuša, šumski zviždak, zviždak, zlatoglavi kraljić, vatroglavi kraljić, siva muharica, crnoglava muharica, plavetna sjenica, velika sjenica, vuga, svraćak, svraka, siva vrana, gavran, vrabac, španjolski vrabac, poljski vrabac, zeba, žutarica, zelendur, češljugar, crnogrla strnadica i dr.

 Plamenci u Ninskoj laguni

Poznato je da ružičasta ptica plamenac, ili flamingo, pronalazi hranu u muljevitim područjima pa se ona mogla vidjeti u Ninskoj laguni tijekom rujna i listopada 2016. (1 ptica) te 8 plamenaca od rujna do prosinca 2017. godine. Za ljubitelje prirode prava poslastica je bilo fotografirati ovu egzotičnu pticu. Pretpostavlja se da je Ninska laguna plamencima bila odmorište na njihovu preletu. Velika je vjerojatnost da će ta atraktivna ptica steći naviku i svake godine dolaziti u Nin, a promjenom klime možda laguna postane pogodna za njihovo gnježđenje.

 Eko park Ninska laguna

Ulaskom u europsku mrežu EDEN destinacija (2010.), Nin je prihvatio poštivanje načela održivog razvoja. Od tada je lokalna turistička zajednica započela s intenzivnom promidžbom eko destinacije, edukacijskim procesom – od ekoloških susreta na poljima Solane Nin i zaštićenom području lokaliteta ljekovitog blata uz Kraljičinu plažu, izložbama i predavanjima do obilježavanja Europskog dana prebrojavanja ptica. Započeo je proces oblikovanja turističkog proizvoda birdwatching turizma. Tome pridonosi uređivanje drvenih šetnica i tematskih staza. Uz aktivnu promidžbu ptica društvenim mrežama formirana je facebook stranica:https://www.facebook.com/Eko-park-Ninska-laguna-Ninski-zaljev-1025594730852612/. Postavljena je misija i vizija razvoja Eko parka Ninska laguna usmjerena na očuvanje tradicionalnog načina života i vrijednih staništa, kao i zalaganje za razvoj održivog gospodarenja na prostoru lagune, Ninskog zaljeva i šire. Posjet Ninskoj laguni moguće je organizirati cjelogodišnje s obzirom da tu žive neke vrste ptica zimovalica, a ptice močvarice, gnjezdarice migriraju te ovisno o vrstama dolaze početkom proljeća i odlaze u jesen. Doživljaj priče o Ninskoj laguni i ninskoj solani – mjestima koje su ptice odabrale za svoj dom može se cjelogodišnje iskusiti. Posjetitelji, školska djeca i ljubitelji prirode imati će prigodu doživjeti bogati ptičji svijet, a što se preporuča uz pomoć stručnog vodiča ornitologa koji je upoznat sa biološkom raznolikosti, florom i faunom na području Ninskog zaljeva promidžbeno nazvanog Eko park Ninska laguna.

 

Mostly Cloudy

16°C

Zagreb

Mostly Cloudy

Humidity: 92%

Wind: 22.53 km/h

  • 25 May 2018

    Thunderstorms 21°C 15°C

  • 26 May 2018

    Partly Cloudy 24°C 12°C

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.