Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić pozvala je na Svjetski dan slobode medija države članice da zaštite novinare i medije, upozorivši da bez slobodnih i neovisnih medija i novinara demokracija slabi i može propasti.
- S obzirom na to da milijuni građana Europe i drugih kontinenata 2024. glasaju na ključnim izborima, moramo podsjetiti na kritičnu ulogu koju novinari i kvalitetni mediji imaju u osiguranju pristupa pluralističkim i pouzdanim informacijama i raznolikim mišljenjima i idejama kako bismo mogli donijeti informirane odluke kada ostvarujemo svoja demokratska prava, istaknula je Pejčinović Burić, po priopćenju.
- Bez raznovrsnih, slobodnih i neovisnih medija i novinara, prava demokracija slabi i može propasti. Oni su stup demokracije i nikada ne bismo smjeli zaboraviti da je njihova sloboda također i naša, naglasila je.
- Međutim, da bi mediji i novinari igrali svoju ključnu demokratsku ulogu, oni moraju moći raditi u sigurnom okruženju, poručila je.
Pejčinović Burić je upozorila da je sloboda medija u Europi i dalje pod stalnim napadom, kako pokazuje godišnje izvješće Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara.
Te prijetnje uključuju nezakonito podmetanje špijunskih softvera i zlonamjerne tužbe protiv novinara, fizičke napade, zastrašivanje, pritvaranje, restriktivno zakonodavstvo, zarobljavanje medija i napade na javne medije.
Kako bi riješile te izazove, države članice Vijeća Europe trebale bi provesti Preporuku Odbora ministara za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara i drugih medijskih aktera i pripremiti nacionalne akcijske planove kao dio kampanje Vijeća Europe "Novinari su važni", poručila je, pozdravivši što su neke države članice poduzele prve korake za provedbu te inicijative.
U pogledu sve češće prakse zlonamjernih tužbi koje imaju za cilj uznemiravanje i ušutkavanje novinara, medija i drugih nadzornih dijela, države članice trebale bi usvojiti zakonodavne okvire koji će svima omogućiti da sudjeluju u javnoj raspravi i javnim poslovima sigurno i bez straha.
RSF: Podrška vlasti medijskim slobodama diljem svijeta pada
RSF piše kako je pandemija covida-19 financijski ugrozila medije, zbog čega velike medijske kuće sve više pristaju na partnerstvo s vladom u organizaciji događaja i zbog čega se propitkuje njihova neovisnost.
Organizacija u svom godišnjem izvješću piše kako podrška vlasti medijskim slobodama diljem svijeta pada.
RSF izdvaja Argentinu pod novim predsjednikom Javierom Mileijem koja je pala za 26, na 66. mjesto, te piše o spektakularnoj mimikriji ruskih represivnih metoda diljem istočne Europe i središnje Azije, pa i u Srbiji gdje provladini mediji prenose rusku propagandu, a vlasti prijete ruskim novinarima u egzilu.
Indeks medijskih sloboda i dalje predvodi Norveška, slijede je Danska i Švedska, a najgora situacija je u Eritreji koja je preuzela dno liste od Sjeverne Koreje. Među najgorih deset su i Kina, Iran i Sirija, piše agencija France Presse.
I Bosna i Hercegovina jako je pala na ovogodišnjoj listi pa je sada 81., Srbija je još i gora na 98. mjestu, ali su zato Sjeverna Makedonija i Crna Gora bolje plasirane od Hrvatske. Mežu zemljama EU-a, slabiji indeks slobode medija imaju Rumunjska, Bugarska, Cipar i Grčka, koja je s 88. mjestom po tom kriteriju najgora u Uniji.
UNESCO: Nasilje protiv novinara koji izvještavaju o okolišu je u porastu
Novinari koji izvještavaju o pitanjima okoliša suočavaju se sa sve većim nasiljem diljem svijeta od strane državnih i privatnih aktera, objavio je UNESCO u četvrtak, ističući da su 44 od tih novinara ubijena između 2009. i 2023. godine.
Više od 70 posto od 905 novinara koje je UN-ova agencija ispitala u 129 zemalja reklo je da su bili napadnuti, izloženi prijetnjama ili pod pritiskom, te da se nasilje protiv njih pogoršalo, s 305 napada prijavljenih samo u posljednjih pet godina.
UNESCO, UN-ova agencija za kulturu, u svom je izvješću izvijestila o fizičkim napadima, ozljeđivanju, uhićenjima i uznemiravanju, kao i pravnim radnjama protiv novinara, uključujući tužbe za klevetu i kaznene postupke.
Najmanje 749 novinara, skupina novinara i medijskih kuća napadnuto je u 89 zemalja u svim regijama, navodi se u izvješću, pri čemu su državni akteri odgovorni za najmanje polovicu, a privatni za najmanje četvrtinu.
- Državni akteri, policija, vojne snage, državni službenici i zaposlenici, lokalne vlasti, odgovorni su za većinu napada za koje su dostupne informacije o počiniteljima, stoji u izvješću.
Ovi novinari pokrivali su širok raspon tema, uključujući prosvjede, sukobe zbog rudarenja i zemlje, sječu i krčenje šuma, ekstremne vremenske prilike, onečišćenje i štete po okoliš te industriju fosilnih goriva.
Muškarci su općenito češće napadani, a žene češće digitalno, stoji u izvješću.
Od 44 novinara koji su ubijeni u 15 zemalja dok su izvještavali o pitanjima okoliša, samo je pet slučajeva rezultiralo osudama, navodi se u izvješću. U 19 od 44 ubojstva počinitelji su ostali neidentificirani.
Najmanje 24 novinara preživjela su pokušaje ubojstva.
IZVOR: HRT
